Priča iz Krila Jesenica

U povodu reportaže Jutarnjeg lista o Kriljanskim (smijemo li reći i Poljičkim) brodarima, prvo što želimo je odati priznanje ovim ljudima na ustrajnom očuvanju brodarske tradicije svojih pređa, zatim na poduzetničkome duhu i kuraži, te napokon na neizmjernome trudu, radu i energiji koju ulažu u poslove svojih života. U tom smislu i upravo zbog svega navedenog, Kriljanski brodari zavrijeđuju ne samo naš respekt nego i puno razumijevanje društvene zajednice za rješavanje njihovih problema, u prvome redu u iznalaženju odgovarajuće luke za smještaj njihove impresivne flote koja iz godine u godinu postaje sve veća i moćnija.
No da bi se to napokon i dogodilo, potrebno je i da ovi poduzetni vizionari iskažu više razumijevanja za podneblje koje ih je iznjedrilo jer samo zajedništvom moguće je pronaći obostrano prihvatljiva rješenja. Da empatije ipak nedostaje pokazuje već sadržaj spomenute reportaže u kojoj nema ni spomena Poljica, pa već u podnaslovu čitamo o "priči iz Krila Jesenica nedaleko od Omiša" umjesto o "priči iz Krila Jesenica u okrilju Poljica", o brodovima koji nose nazive "Azzuro", "Relax", "Mystique", "Freedom", "Paradise", "Olimp", "Princeza Diana" i sl. umjesto "Mila Gojsalić", "Mate Brničević", "Frane Ivanišević", "Poljička republika", "Veliki knez", "Gradac", "Oblik", "Cetina" i tome sličnih naziva koji bi pronosili slavu Poljica na čast njihovim vlasnicima i na korist sve brojnijim Poljičanima koji od turizma životare, a mogli bi dobro živjeti.

REPORTAŽA JUTARNJEG LISTA i njen clickbait naslov:
Nepoznati hrvatski bogataši koji su imetak stekli, a da im država nije ni najmanje pomogla

 

Krilo


PRIČA IZ KRILA JESENICA U OKRILJU POLJICA

Piše: Ante Mekinić / Savez za Poljica
Izvor: Savez za Poljica

Drugim riječima, kad bi većina žitelja Krila, Bajnica, Jesenica, Dugog Rata i ostalih dijelova nekoć slavne Poljičke knežije shvatila da najmoćnijoj turističkoj floti na Jadranu ne treba luka koja će biti samo privatni škver i morska 'garaža' privatne flote nego luka koja će Poljica kao turističku destinaciju uvrstiti u itinerer plovidbe te iste moćne flote i povezati je s (turističkim) svijetom, onda bi se zajedničkim snagama već odavno izborili i za luku i za pozicioniranost Poljica na turističkim zemljovidima jer bi sinergijski učinak jednih i drugih svima u Poljicima, i onima s mora i onima s kopna, donosio podjednaku korist, a time i korist široj društvenoj zajednici koja bi u tom slučaju lakše presjekla ovaj dugogodišnji gordijev čvor.

No da se ne bismo pogrešno razumijeli, za ovaj nesporazum nisu krivi samo kriljanski brodari nego smo krivi svi mi zajedno koji baštinimo povijesna Poljica zato što dopuštamo da Poljica i mi s njima već desetljećima ne postojimo kao subjekt, pa tako nemamo ni svoju vlastitu razvojnu viziju i zato nas, naravno, nitko nizašto ne pita.

krilo jesenice

Stoga ne smijemo biti zavidni na uspjeh kriljanskih brodara niti ljutiti na nerazumijevanje onih koji 'žive od kopna' nego jedni od drugih moramo učiti i zajedničkim snagama se izboriti za bolju pregovaračku poziciju kako bi Poljica zajedno sa svojom moćnom flotom napokon zaživila kao jedinstven brend i to ne samo u hrvatskim okvirima.

Drugim riječima, sve će biti na svome mjestu kada (uz novu i obnovljenu luku Krilo?, op.ur.) u nekoj novoj reportaži, metaforički govoreći, osvane naslov sličan onome kojim je naslovljen ovaj skromni članak.

Povezani članci

Who's Online

We have 510 guests and no members online