Završna svečanost 5. generacije EDIT CodeSchoola

Peta generacija koju čini više od 400 učenika iz 20-tak osnovnih i srednjih škola s područja naše županije, uspješno je završila najveću šestomjesečnu besplatnu školu primijenjenog programiranja u Hrvatskoj - EDIT CodeSchool u organizaciji projekta ICT županija. Na završnoj svečanosti na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Splitu svima njima dodijeljene su zaslužene diplome o završetku ovog zahtjevnog programa, a najperspektivnijima u čak šest kategorija i atraktivne nagrade u vidu dronova, pametnih satova, tipkovnica i miševa. Najboljim završnim timskim radovimaosnovnoškolaca na temu digitalizacije, odnosno razvoja inteligentnih web aplikacija - RIWA (osnovne umjetne inteligencije u računalnog vida) te najboljim projektima srednjoškolaca koji su svladali osnovni, srednji i napredni tečaj, odnosno znanja i vještine od osnova HTML-a, CSS-a i JavaScript-a do programiranja web aplikacija koristeći Bootstrap, ReactJS, NodeJS i baze podataka, dodijeljene su i prigodne nagrade.
 
I splitska IT firma Parklio pokreće svoj meetup. DevIT je njihova inicijativa na koju zovu članove IT zajednice, a na prvom meetupu pričati će se o Reactu, popularnom fameworku za razvoj frontend SPA aplikacija. ​Trebate li koristiti React? ​Koji su stvarni primjeri korištenja Reacta? ​Trebate li naučiti još jedan framework uz React? ​Zašto ga developeri biraju? Odgovore potražite u utorak, 26. travnja u 19 h u Uvali Zenta 3, Split. Na prvom DevIT meetupu Anđela Bartulić će govoriti o tome što je React danas i zašto je postao toliko popularan, koje su njegove prednosti, kao i koji su izazovi u izgradnji složenih SPA-ova s ovom tehnologijom, a sve kako bismo razumjeli kada i kako je ima smisla koristiti za svoj sljedeći prateći projekt ili startup ideju. Na svakom od meetupova predavači iz Parklia će se pridružit i gostujući predavač, u utorak će to biti Luka Lalić iz GetByBusa, a nakon predavanja će uslijediti i panel te networking s ciljem povezivanja IT stručnjaka i onih koji to tek žele postati. ​Prijava na meetup je obvezna, kažu organizatori.
 

Kako do prvog posla?

O tome kakav je u nas status mladog visokoobrazovanog radnika najbolje govori podatak da gotovo 12 posto onih koji su se zaposlili imaju primanja niža od 3.500 kuna. Tek svaki drugi student u Hrvatskoj uspije se zaposliti u roku od godinu dana nakon što diplomira, a u prosjeku svaki četvrti dobije posao u struci s punom satnicom i ugovor o radu na neodređeno vrijeme. Gotovo polovina njih zaposli se u državnom ili javnom sektoru, a tek svaki peti posao dobije putem Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Udio zaposlenih u struci je manji od 64 posto, a plaće koje primaju na početku karijere kreću se za većinu u rasponu od 5.000 do 7.000 kuna. U brzom pronalaženju posla, i to bolje plaćenog, očekivano najbolje prolaze oni koji su studirali tehničke ili prirodne znanosti, i to osobito ako su muškog roda. Godišnje Hrvatsku napusti čak 1.500 mladih koji su upravo diplomirali. Pokazalo je to istraživanje zapošljivosti diplomiranih studenata koji su na hrvatskim visokim učilištima diplomirali u akademskoj godini 2018./2019., što ga je tijekom 2020. godine provela Agencija za znanost i visoko obrazovanje (AZVO), piše Novi List.
 
U sklopu Erasmus+ projekta PEACE na praksu u Dublin otputovala su naša 24 učenika Srednje škole "Jure Kaštelan" iz Omiša, u pratnji svojih nastavnika Dražena Borčića i Ivane Hodžić. Sretno im na praksi i usavršavanju u inozemstvu! Omiška srednja škola sudjelovala je na Natječaju projekta mobilnosti učenika strukovnih programa u sklopu projekta PEACE – Praktično učenje i kreativno izražavanje - za šk.god.2021./2022., a povjerenstva su izabrala kandidate za sudjelovanje u ovom projektu. Za program Hotelijersko-turistički tehničar, Povjerenstvo (u sastavu: Ivana Hodžić, Hajdi Sorić, Mate Beović) je odabralo  9 učenika škole, a za program  Tehničar za elektroniku, Povjerenstvo (u sastavu: Dijana Jurić, Dražen Borčić, Katarina Perišić Lelić) je odabralo 15 učenika. Sritno i praktično im bilo! I naravno, vratili se doma iz Irske, s novim zanjima i životnim iskustvima.
 

Ukinute su maske u učionicama

Učenici i nastavnici od ponedjeljka ne moraju u učionicama nositi maske za lice, stoji u službenoj odluci HZJZ-a. Sukladno je to najavama ministra Radovana Fuchsa. Napomenimo da se maske ukidaju djelomično jer će se u jednom slučaju, ipak, i dalje nositi. Djelomično se ukidaju maske, jer su i dalje obavezne tijekom prolaska i boravka u zajedničkim školskim prostorijama, poput recimo, hodnika i školskih knjižnica, a osim toga i u javnom te organiziranom prijevozu. Ovo su sve mjere koje, ponovimo, vrijede i za nastavnike i za učenike.
- Tijekom nastave u razredima maske nisu obavezne za učenike i djelatnike, ali ih učenici i djelatnici mogu i dalje nositi ako smatraju da su im potrebne, a preporučuju se svim učenicima i djelatnicima škole s kroničnim bolestima koje mogu dovesti do težih oblika bolesti COVID-19 ako im zdravstveno stanje omogućuje nošenje maske- stoji u preporuci HZJZ-a.
 
"Dugoračka omišanka" Julija Božan, studentica Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Splitu, osvojila je za rad “Utjecaj kriptovaluta na tradicionalna financijska tržišta kapitala” prvu nagradu i 15.000 kuna u okviru Godišnje nagrade Hanfe studentima za najbolje znanstvene i stručne radove za 2021.
I dok Juliji Božan ovih dana stižu čestitke sa svih strana, a posebno su ponosni na nju njeni Omišani i Dugoračani, ali i kolege i profesori splitskog Ekonomskog fakulteta, novinarka Slobodne Dalmacije Ljubica Vuko na stranicama Jutarnjeg Lista donosi razgovor s nadarenom studenticom, ali i vrhunskom sportašicom. Julija je i uspješna sportašica, vaterpolistica Bure, odnosno POŠK-a i vaterpolo reprezentativka. Nagrađeni rad pripremila je uz mentorstvo dr. Josipa Viskovića s EFST-a.
- Za kritpovalute sam se zainteresirala kad sam pisala završni rad na trećoj godini studija. Profesor mi je tada ponudio nekih 20 tema među kojima je bila i tema “Bihevioralne financije i kriptovalute”, koju sam odabrala, išla sam na to što najmanje znam. – prisjeća se Julija.
- Rekla sam: nemam što izgubiti, a na kraju krajeva bit će mi to diplomski rad – kaže Julija koja je sada na završnoj godini diplomskog sveučilišnog studija. Govoreći o daljnjim planovima, nagrađena studentica kaže kako sada prvo ide na Erasmus u Crnu Goru.
- Kad se vratim, odradit ću stručnu praksu u jednoj firmi za EU fondove. Ako me oni ne zaposle, postoji opcija da kao student idem na stručnu praksu vani i tražim posao. Pokušat ću naći nešto u Splitu ili Zagrebu ili ići vani – kaže Julija za Jutarnji List..
 
Centar izvrsnosti Splitsko-dalmatinske županije u suradnji s Nacionalnim centrom za vanjsko vrednovanje obrazovanja, Prirodoslovno-matematičkim fakultetom u Splitu te osnovnim školama Splitsko-dalmatinske županije, već drugu godinu provodi projekt Identifikacija darovitih učenika u području matematike koji je namijenjen svim učenicima četvrtih razreda osnovnih škola u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Prošle godine u projektu je sudjelovalo 4.533 učenika iz 95 škola, stoga iz Centra izvrsnosti ne sumnjaju da će interes i ove godine biti velik. - Testiranje (bez štapića) će se provoditi u školama, a upitnike će popunjavati učenici, roditelji i nastavno osoblje. Učenici s najboljim rezultatima iz prošlogodišnjeg testiranja uključeni su u program Centra izvrsnosti matematike u ovoj školskoj godini. Za ostale učenike s izvrsnim rezultatima za koje nažalost nismo imali mjesta, očekujemo od škola da, u skladu sa svojim mogućnostima, pruže potporu razvoju njihovih potencijala, kazao je ravnatelj Centra izvrsnosti Splitsko-dalmatinske županije Ivica Zelić. U tijeku je prikupljanje suglasnosti roditelja za sudjelovanje u projektu, a iz Centra ističu da je poželjno da se za testiranje prijave svi učenici, bez obzira na procjenu roditelja i nastavnog osoblja o potencijalnoj darovitosti djeteta.
 

Testiramo po kućama

Prema uputama Ministarstva znanosti i obrazovanja od ponedjeljka, 14. veljače 2022. počinje mjera samotestiranja učenika kako bi se ukinula obveza samoizolacije učenika koji su bili u kontaktu s Covid-pozitivnom osobom, a nemaju simptome bolesti. U osnovnoj školi Jesenice na Oriju učenicima su podijeljeni testovi za samotestiranju, koje će osim u ponedjeljak iskoristiti i 28. veljače, tjedan nakon školskih praznika.
Samotestiranje sa SARS-CoV-2 brzim antigenskim testovima je dobrovoljno i ​​besplatno i obavlja se jednom tjedno. Preporuka je da se učenici samotestiraju ponedjeljkom prije nastave ili nedjeljom prije spavanja te da potom prijavite samo pozitivne rezultate testiranja razrednicima. Provođenjem mjere samotestiranja ukinula bi se obveza samoizolacije učenika koji su bili u kontaktu s Covid-pozitivnom osobom, a nemaju simptome bolesti.
Ukoliko roditelji  ne želite provoditi mjeru samotestiranja sa SARS-CoV-2 brzim antigenskim testovima svog djeteta, trebaju ispuniti obrazac, odnosno izjavu, koju će njihovo dijete potpisanu vratiti u školu.
U slučaju pristanka na samotestiranje, sve izrečene mjere samoizolacije koje vrijede od ponedjeljka 14. veljače se poništavaju, osim za učenike koji su covid pozitivni.
Na stranici škole učenici i roditelji mogu pronaći upute Ministarstva znanosti i obrazovanja, obrazac i upute za uporabu SARS-CoV-2 brzog antigenskog testa, te video kako se samotestirati na koronavirus.
 
U petak, 11. veljače 2022. navršavaju se točno 104. godine od smrti jeseničkog junaka Mate Brničevića, jednog od vođa pobune mornara u Boki Kotorskoj 1918. god. Pobunio se naš Mate protiv besmisla rata i nepravde i teških uvjeta života carevih mornara, svojih kolega. Svojih 27 godina života položio je na oltar domovine, bez prava na obranu, strijeljan je s još troje mornara u Škaljarima. Rodni kraj mu je i do sada obilježavao velike godišnjice, prije četiri godine s nizom manifestacija na okruglo stoljeće od njegove smrti, a i u petak će ova ponosna jesenička postojbina mornara i brodara pokazati, makar prisjećanjem i polaganjem vijenaca na njegov grob na Sustipanu, groblju poviše Sumpetra u Jesenicama, da nije zaboravila svoje zaslužne i odvažne sinove...
 
Poštovani roditelji predškolaca, uprava Osnovne škole "Jesenice" poziva vas na roditeljski sastanak u četvrtak 10.2.2022. u 17:30 h u prostorijama Kino dvorane "Dalmacija" u Dugom Ratu, a na temu: Izbor škole. Predloženi Dnevni red je sljedeći:
  1. Informacije o upisu djece u prvi razred
  2️. Oblici odgojno-obrazovnog rada u OŠ Jesenice
  3️. Razno
Na roditeljskom sastanku bit će prisutni ravnateljica OŠ "Jesenice" Iva Petričević i pedagoginja OŠ "Jesenice" Mirka Ivanišević te načelnik Općine Dugi Rat Tonći Bauk. Roditelji predškolaca, vidimo se i veselimo vašem dolasku, poručuju iz OŠ "Jesenice".
 

Dan sigurnijeg interneta

Danas, 8.2. obilježavamo i Dan sigurnijeg interneta, kada posebno ponavljamo važnost edukacije svih generacija o internetu i njegovim prednostima i nedostacima, prvenstveno u cilju zaštite od negativnih posljedica korištenja interneta. Na stranicama ove inicijative možete pronaći brojne korisne informacije i savjete stručnjaka o sigurnijem korištenju interneta za sve generacije.
Na portalu medijskapismenost.hr nastavnici mogu pronaći korisne informacije i prijedloge tema za razgovor, kao i vježbe koje možete provesti s svojim učenicima.  Jer sigurno korištenje interneta abeceda je 21. stoljeća.
 
Ideja da se u obrazovanju krene od interesa mladih ljudi nije novost. Njihova motivacija za učenjem i radom značajno se povećava kad je ono što uče relevantno za njihovu svakodnevicu. Pitanja poput nedostatka mjesta za izlazak, kvalitete stanovanja, cijena gradskih usluga, dostupnosti sportskih površina, vandalizma, lažnih vijesti, međugeneracijske solidarnosti, komunikacije na društvenim mrežama, migracija samo su neka koja su zanimljiva mladim ljudima i koja mogu biti osnova za njihovo povezivanje i aktivaciju u rješavanju problema, i to na dobrobit cijele zajednice. Cilj je da mladi ljudi osvijeste svoj glas i steknu dojam da je njihova aktivacija, bez obzira na ideološku pripadnost, nužna da bi svima bilo bolje. Takvim obrazovnim iskustvom nužno kritički propituju odluke lokalnih vlasti i drže ih odgovornima za stanje.
Ideja da postoje stotine mladih ljudi u strukovnim školama i gimnazijama koji istražuju probleme kojima su okruženi, propituju odluke vlasti i nude rješenja za društvo potencijalno je izrazito korisna, a za političare istodobno opasna. Od svih glasova i komentara u javnoj sferi ponajviše se boje onih koji se u javnosti trenutno ne čuju: glasova šesnaestogodišnjaka. S njima se političari vrlo teško nose jer za njih ne postoji PR taktika ni strategija. Oni udaraju tamo gdje najviše boli i to vrlo izravno, piše Boris Jokić u svojoj kolumni na stranicama T-portala.
 
Gotovo 23 milijarde kuna za izgradnju i dogradnju osnovnoškolskih ustanova osigurano je u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti. Tako će se omogućiti rad škola u jednoj smjeni. A to je i preduvjet za provedbu velikog reformskog procesa - uvođenja cjelodnevne škole. Od nove školske godine pedeset će ih biti uključeno u pilot-projekt. Najprije treba objasniti, piše HRT, u cjelodnevnoj školi učenici će boraviti od 8 do 17 sati. S tim da bi, kako doznajemo, redovita nastava trajala do 15 sati, a izvannastavne aktivnosti održavale bi se do 17 sati, i ne bi bilo nužno da ih predaju nastavnici. Samo škole koje rade u jednoj smjeni moći će se javiti na javni poziv, a samo njih 50 na jesen će krenuti u pilot-projekt "cjelodnevne škole".
- Najveća dobit u toj priči da bi djeca bila kontrolirana do 5 popodne. Time bi roditeljima bilo olakšano, jer ako rade cjelodnevno vrlo je teško držati kontrolu cijeli dan nad djecom - rekao je Davor Bučević, ravnatelj OŠ Bol iz Splita...
 

Učenici u školskim klupama, nastava se nastavlja

Ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs u petak je najavio da nastava u školama počinje u ponedjeljak uživo kako je to predviđeno nastavnim planom i kalendarom, uz izuzetak osmoljetke u Šestanovcu gdje se zbog epidemiološke situacije prelazi na online nastavu. Odluke o eventualnom prelasku na online nastavu donosit će se na lokalnoj, regionalnoj razini u suradnji s ministarstvom, rekao je Fuchs na konferenciji za novinare. Online nastava, dodao je, nije sretno rješenje za obrazovanje djece i mladih ljudi, imajući na umu negativne posljedice izoliranosti na razvoj djece. Procijepljenost nastavnika bitno se podigla, prosjek je oko 71 posto, u visokoobrazovnom sustavu oko 85 posto, u srednjoškolskom 70,3 posto, te oko 70 posto u osnovnoškolskom, rekao je ministar.
U skladu s novim odlukama i preporukama, nastava će u ponedjeljak, 10.01.2022. uživo započeti i u osnovnoj školi "Jesenice" u Oriju. Učenici razredne nastave (od 1.-4. razreda) u školske klupe se vraćaju u jutarnjoj smjeni, a njihove nešto starije kolege koji pohađaju predmetnu nastavu u popodnevnoj smjeni. Svi učenici od 5. razreda nadalje prilikom izvođenja nastave trebaju nositi maske, bez obzira na razmak među učenicima.
Svim učenicima želimo sretan povratak u školske klupe i uspješan ostatak školske godine!
 

Godina mladih

Kako to da se u društvu izobilja, kad je dovoljno hrane, pametnih telefona, tehnologije, svega i svačega na dohvat ruke, mladi usude reći da tu nešto ipak ne štima? Odnosno, jesu li oni koji danas imaju preko 60 il 70 zapravo sebično i bezobzirno sebi priskrbili političku i ekonomsku moć, te tako zeznuli mlade ostavivši im na grbači nagomilane nacionalne dugove, preskupe nekretnine, slabo plaćene poslove, rasturene mirovinske sustave i moguću klimatsku kataklizmu? Generacije razmažene kontinuiranim razvojem uobrazile su da će uvijek biti laganica i da nema potrebe žrtvovati se za prosperitet budućih generacija, birale su političare koji su im ugađali olakšicama, dok su se ulaganja u proizvodnju, infrastrukturu i školstvo srozavala, a državni dug bujao, piše Faktograf.

Europski parlament odlučio je ovu 2022. godinu u svim državama članicama proglasiti godinom mladih. Povod tome je ograničen život skoro dvije godine zbog pandemije što je dosta negativno utjecalo na mlade ljude. Mladi se suočavaju s izazovima poput pokušaja da nastave nastave školovanje kao i ulaska na tržište rada, sklapanja novih poznanstava i otkrivanja drugih zemalja. Iz solidarnosti su prihvatili i podržali stalna ograničenja tijekom pademije, a sada je vrijeme da ih pustimo da procvjetaju. Uložit će se povećani napori za uključivanje prioriteta mladih u relevantna područja politike Europske unije i na svakoj razini procesa donošenja odluka u EU. Cilj je uključiti mlade ljude u ključne procese savjetovanja, kao što je Konferencija o budućnosti Europe te u druge javne politike na EU, nacionalnoj i lokalnoj razini.
Mladi se moraju uključiti u stvaranje bolje budućnosti u Europi. Jer oni će u njoj živjeti...