DUGI RAT

- Želimo što prije skratiti putovanje od Splita do Brača, i to na način da trajekti sa Brača pristaju u Dugi Rat - kazao je Slavko Lončar, predsjednik Uprave "Jadrolinije", Denisu Krniću, novinaru Slobodne Dalmacije, intenzivirajući tako opet ideju o kojoj se već godinama šapuće, ali nikako da se inicijativa javno zakotrlja. A bome i neće dok se ne napravi brza cesta Split - Dugi Rat - Omiš, a da ne govorimo o Prostornom planu uređenja Općine Dugi Rat (i Urbanističkim planovima koji su u proceduri izrade/usaglašavanja/usvajanja) koji ne predviđaju nikakvo trajektno pristanište na obali nekadašnje tvornice. Na tom prostoru, koji većim dijelom ima novog vlasnika, predviđa se izgradnja marine i turističkih sadržaja u nekom doglednom vremenu ...

PROBNI MEDIJSKI BALONI


‘JADROLINIJA’ ŽELI ŠTO PRIJE USPOSTAVITI KRAĆU LINIJU DO OTOKA

Trajektom do Supetra za samo 30 minuta

Najkraći put do Supetra je iz Dugog Rata

Želimo što prije skratiti putovanje od Splita do Brača, i to na način da trajekti sa Brača pristaju u Dugi Rat - otkriva nam Slavko Lončar, predsjednik Uprave “Jadrolinije”, intenzivirajući zapravo ideju o kojoj se već godinama šapuće, ali nikako da se inicijativa javno zakotrlja

Piše: Denis Krnić / Slobodna Dalmacija
Izvor: Slobodna Dalmacija

Broj automobila za Brač čini čak 45 posto ukupnog prometa vozila koja prođu kroz splitsku Trajektnu luku. Namjera je sav putnički i kamionski promet koji se sa državne autoceste A1, “Dalmatine”, sa čvorišta u Dugopolju spušta prema Splitu i dalje nastavlja prema Braču, usmjeri na Dugi Rat kako bi se Split i njegova Gradska luka oslobodili prometnog pritiska u ljetnim mjesecima.

Pristanište bi bilo na postojećoj operativnoj obali nekadašnje tvornice ferolegura “Dalmacija-Dugi Rat”.

Ideja o djelomičnom preseljenju trajektnog prometa sa Brača u Dugi Rat nije nova. Na ovaj način putovanje s otoka skratilo bi se sa 9 na 5 nautičkih milja, trajanje putovanja bilo bi kraće za 20 minuta. Dakle, sa sadašnjih 50 na 30 minuta, a vjerojatno bi se smanjila i cijena prijevozne karte za vozila. Sva vozila koja ne idu u Split, pogotovo mislim za opskrbu otoka i teretna vozila, zaobišla bi grad.

Procjenjujemo da je to oko 50 posto sadašnjeg broja vozila. U krugu nekadašnje tvornice postoji operativna obala, koju bi možda trebalo samo produžiti i opremiti rampama - pojašnjava nam Lončar dodajući kako je jedan od osnovnih uvjeta cijelog projekta završetak 50-ak kilometara tzv. splitske zaobilaznice od Trogira do Omiša.

Spomenimo kako je u 2008. godini relacijom Trogir - Solin - Omiš dnevno prolazilo oko 50 tisuća automobila. Komparacije radi, to je osjetno više od pravca Zagreb - Velika Gorica, kuda prođe četrdesetak tisuća.

Za usporedbu, riječkom obilaznicom, kojoj je država dala prioritet u izgradnji pred splitskom, svakog dana proveze se tek 24 tisuće automobila, ljeti oko 37 tisuća.

Dionica od Solina prema Podstrani, kako je planirano, prolazila bi između brda Mošnjice i naselja na obali, sve do ušća Cetine kod Omiša, te dalje mostom preko rijeke i tunelom kroz omišku Dinaru na čvorište iznad predjela Ravnica, gdje je sada tvornica cementa splitskog “Lavčevića”.

Međutim, planove “Jadrolinije” ozbiljno mogu omesti prostorni planovi Općine Dugi Rat koji ne predviđaju nikakvo trajektno pristanište na obali nekadašnje tvornice.

Urbanistički plan uređenja (UPU) koji upravo prolazi proceduru javne rasprave, kako doznajemo u Općini, na lokaciji stare tvornice predviđa isključivo marinu i turističke sadržaje.

- Gledajte, sve se u životu može promijeniti. Sva velika trajektna pristaništa u svijetu su izvan gradova. Prometne probleme tog tipa mogu rješavati Lučka uprava Županije splitsko-dalmatinske i Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture - odgovara nam čelni čovjek “Jadrolinije”.