Sritan Uskrs

Sritan i blagoslovljen Uskrs svim čitateljima, sumještanima, svim Poljičanima te svim ljudima dobre volje, ma gdje bili, koji slave!

U(ne)redništvo
 

Sritno Novo Lito!

Svim čitateljicama i čitateljima, prijateljima, mještanima Općine Dugi Rat, Poljica, Omiša i susjednih mjesta, svim suradnicima, novinarima i fotografima Slobodne Dalmacije, Dalmacije Danas, Dalmatinskog Portala, te ostalih hrvatskih medija, kao i svim ljudima dobre volje diljem globusa, u(ne)redništvo neredovitog portala Dugirat.com čestita Vam ulazak u Novo Lito 2026. uz želje za puno zdravlja, ljubavi, druženja, veselja, slobode i nadasve mira, kako u našim srcima, u našoj domovini, tako i u svijetu, u ovoj čupavoj godini koja je pred nama, u kojoj ćemo se opet naraditi...
Eto, naša jedina majčica Gea je učinila još jedan vijađ oko svog sunca, baš kao i milijardama godina prije... a mi,  pazimo nju i sebe, čuvajmo i ljubimo jedni druge, pa krenimo polako i mi šotobraco u novi đir...

Svitu, sritno Vam Novo Lito 2026.! Potrudimo se da nam bude najbolje do sad!
 

Sritan Božić

Svitu, sritan Vam Božić
Želim vam ljubav, zdravlje, mir i dobro... uz puno lipih pozdrava iz Dugog Rata.
 

Badnje jutro u Dugom Ratu

U blagdanskom ozračju, uz tradicionalni bakalar, okupimo se na Badnjak u Dugom Ratu i poželimo jedni drugima sretan i blagoslovljen Božić te uspješnu Novu godinu.
Vidimo se!

Zbog najave loših vremenskih uvjeta, Badnje jutro uz bakalar održat će se u Vatrogasnom domu.
 
Danas, 18. studenog 2025. obilježavamo Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje.
 
Dobili smo zamolbu iz pekarnice Kamen za objavu na portalu...

"Dragi naši, obavještavamo Vas da se danas, 30.09.2025., naša pekara i pekarnica u Dugom Ratu, preko puta plaže, zatvara zbog radova na preuređenju, a opet ćemo za Vas otvoriti vrata pred Božić, kada ćete opet moći uživati u svježem kruhu, pecivima i slasticama u novom ruhu Pekare Kamen u Dugom Ratu!

Dakle, Pekara Kamen se vraća u Dugi Rat! Hvala vam na strpljenju!"
 
I Dugoraćani su, baš kao i velika većina Dalmatinaca, birača, građana Hrvatske s pravom glasa u drugom krugu Predsjedničkih izbora 2024./2025. glasali za dosadašnjeg predsjednika RH Zorana Milanovića. Imamo novog, starog predsjednika. Koji će i idućih pet godina uživati u (ne)radu na Pantovčaku i u obilasku Hrvatske, a kojiput i hrvata u inozemstvu. O izazivaču, protukandidatu ne treba više trošiti riječi. Ni čestitati "japajapalo" po bontonu ne zna. Ali njemu je opet dobro. Dio dugova je vraćen. A na drugom zagrebačkom brdu još 3 i kusur godine stolovati će i njegov i naš Veliki Vođa. Ta dva susjedna brda i nadalje će biti u tvrdoj brđanskoj kohabitaciji. Ni dimni signali, a kamoli emailovi, brzojavi, pisma, ma ni razglednice se ne probijaju do tih neslućenih visina njihovih ega, a pod pravim kutem ispružena ruka i nadalje neće nalaziti na svoju v(l)ažnu družicu. I dalje će naši "junački zecovi" svojim verbalnim dosjetkama i politikantskim smicalicama samo zabavljati hrvate u vrijeme Dnevnika i ostalih noćnih mora. I to je sve što će pametno raditi. U međuvremenu, živimo u "interesantnim" vremenima, ne dao ih više Bog, kada se Svijet današnjice ubrzano pretvara u onaj iz strašnih snova malih naroda, u kojem se sve poznato i sigurno polako nepovratno mijenja, najčešće iz lošega u gore, dok naša dva tužna svjetionika mraka i dalje luče svoju opačinu i mračinu u noćima koje vape barenko za trakama mjesečine... Ali u zemlji sljepaca i obrnutih, pa i nakaradnih vrijednosti samo takvi nas vode. No dobro, svaki narod ima vlast kakvu zaslužuje i za kakvu glasa. Ovaj put nismo ni imali izbora. Zadovoljna može biti samo naša mladost koja neće s puškom opet u galicijske, pardon ukrajinske rovove. Barem zasad. A moji Dugoraćani su na ovim za bolje i sadržajnije životarenje još uvijek lijepim obalama, na sasvim nevažnim izborima odlučili poput velike većine hrvata u domovini i inozemstvu ne staviti baš sve mućke u istu košaru. No teško da je ovaj izabrani mućak naš Kinder surprise, a bome teško da je i Pisanica, uskršnje jaje pa da se možemo nadati nečem boljem... Ne, nema nam spasa uz ovakve nas, lijene, jalne, pasivne.. i uz ovakve političare.
Tko ostane zadnji neka ugasi mrak.
 

Kamo s borom poslije Tri kralja?

 

Dobro nam došla neizvjesna 2025.!

"Još jedna godina je za nama i bila je puna velikih i značajnih događaja koji će obilježiti ne samo 2025. koja počinje već vjerojatno i brojne druge koje dolaze nakon. U tom smislu pak upravo će 2025. biti, po svemu sudeći, presudna, naročito njen početak. Može li se rat u Europi zaustaviti? U što se uopće nadati?", piše Advance.hr u svom novogodišnjem članku.

Hoće li europske ekonomije nastaviti slobodan pad ili će se naši lideri ipak uspjeti "opametiti" i ispraviti kormila na pravi kurs? Što Hrvatsku čeka u 2025.? Hoće li se nastaviti "rast" pogonjen europskim novcem i potrošnjom Hrvata? Hoće li općina Dugi Rat u 2025. barem započeti s pripremom projekta izgradnje kanalizacije u Dugom Ratu i Jesenicama? Ima li išta ove godine od projekta Dugog Rata v2.0. na području bivše tvornice, sada kada je poslovično brzo hrvatsko pravosuđe donijelo presudu, čak dvije!, i kad je odmrznut ledenjak u odnosima s britanskim investitorom? A ne, nije da se ništa po mistu ne (g)radi. Neimari nam ziđaju zgrade u visokom "podstranskom" stilu, niču zgradurine u mistu kao poslije kiše, a uporno se "zaboravlja" na prateću javnu infrastrukturu i na javne sadržaje, "neka se o tome brinu i misle u općini" kao da poručuju naši investitori, jer oni su sve svoje namete prema općini, državi, svima i svakome već platili i preplatili, a u općini se očito nitko ne pita gdje će ta sva gov** s njihovim PUPU-dozvolama završiti? Ali ima lijeka i za to! Goran i Zoran, našlo se rješenje za sve! A još nas na proljeće čekaju i lokalni izbori... pa je li moguće 2025. dočekati barem s dozom optimizma?
 
Ni Dugoraćani ne vole stavljati sve mućke u istu košaru. I oni su, baš kao i većina Dalmatinaca, i većina Hrvata, u prvom krugu Predsjedničkih izbora 2024. glasali za dosadašnjeg predsjednika RH Zorana Milanovića. Zamalo se dogodilo da i ne bude drugog kruga, manje od 1% glasova je falilo predsjedniku da nas poštedi novog odlaska na birališta, za dva tjedna, tijekom kojih ćemo morati u eteru još trpiti njegovog protukandidata Dragana Primorca. A kako su dugoraćani glasali vidi se na slici.
 

U nedjelju predsjednički izbori 2024.

Izbori za predsjednika Republike Hrvatske održati će se u nedjelju, 29. prosinca 2024. Općinsko izborno povjerenstvo Općine Dugi Rat donijelo je Rješenje o određivanju biračkih mjesta na području općine Dugi Rat. Biračka mjesta su ista kao i na zadnjim izborima. Tako da gdje ste zadnji put glasali, tamo ćete krenuti i u svetu nedjelju. A za one koji su zaboravili adrese ili pak prvi put izlaze na birališta konzumirati svoje građansko pravo, popis biračkih mjesta možete pogledati ovdje.
Vidimo se u nedjelju na izbornom mjestu.
 

Badnje jutro uz bakalar u parku do lučice

Kao i svakog Badnjaka u zadnje vrijeme Općina Dugi Rat i Turistička zajednica općine Dugi Rat na badnje jutro, 24.12.2024. u parku u lučici u Dugom Ratu s početkom u 10 sati priredili su povodom Božića i nadolazećih blagdana ugodno druženje uz neizostavni blagdanski bakalar i ostale delicije. Nije bilo bure pa je bilo ugodno u parku na čašici razgovora s sumještanima svima onima koji s došli na predblagdansko druženje. Dočekali su ih marljivi djelatnici naše općine i turističke zajednice te bakalar koji je bio nikad bolji i "bogatiji"! Druženje se potom nastavilo po toplim dugoratskim kafićima do podne, jedne ure, a onda je valjalo doći doma... na bakalar.  Na dobro Vam došao Badnji dan!
 

Redakcija na nezasluženom ljetnom odmoru

Nema članka, nema novosti, a uokolo sve se "izdogađalo"... i ljeto, kulturno ili radno, turistice, nove gužve pred Lavom, najnoviji porezi, a ni ljetni harač se još nije stigao izbrojiti i u kese staviti, a već nam sinjaju stanove, apartmane, Plenki hajduče! Nećeš razboj..., pogotovo sad kad je opet oko velike Gospe naš Hajduk opet ispao iz Europe, ali barenko je papa amenovao Međugorje, Mamićima je i bez toga dobro, jer sunce radi u svih 16, ali Dinamu nije nešto najbolje ovih dana, no puno je gore u DP-u koji se raspao na pola (a dugo je i potrajalo), Centar pak ima staro/novo predsjedništvo i još uvijek ga ne ljubi Slobodna (jer nije platio), a  famoza brza cesta, spas ljetni naš, nam je opet planski malo usporila, mogla bi bit gotova pred kraj stoljeća, kojeg?, nije rečeno, ma nije valjda zbog marčapije šefa Škorića?, a valjda će brzo i obilazno-obećavajući Butko doć na red kod Uskoka, a evo je i Ursula već sastavila svoju novu ekipu i dok se nove europske milijarde bacaju u ratni požar u Ukrajini - pa neka gori i sve izgori! - navija se za nove gluposti europljana u svih 16 u Washingtonu, a nama nikad kreditno bolje procijenjenim hrvatima je pomalo, šotobraco kao da neće, s zapada, iz pravca Đenove, već stigla mlada jesen... a popratilo se ovdje na portalu nije ništa od mjeseca sedmog... što se to događa s portalom?! Gdje su ti unerednici, (besplatni) novinari, ljenčine, neradnici?

Otišli na godišnji, a da nisu ni pozdravili vjerne čitatelje?!

(S prvom većom burom, ne brinite, vratiti će se oni... pred tipkovnice... puni volje... Valjda.)
 

U nedjelju se održavaju izbori za Europarlament

- "Iskoristi svoj glas. Ne daj da ti drugi kroje budućnost" - glavna je poruka kampanje Europskog parlamenta uoči europskih izbora. Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj predstavio ju je radi poticanja birača na izlaznost. Podsjetimo, izbori za Europski parlament u Hrvatskoj će se održati u nedjelju, 9. lipnja 2024., a posljednje istraživanje Eurobarometra pokazuje porast interesa.
Hmmm... u Hrvatskoj je na zadnje euroizbore izašlo svega 30% birača, teško da će u nedjelju biti puno bolje.
Podsjetimo se, Hrvatska je ušla u EU nepripremljena za otvoreno tržište rada, dogodio se odljev najproduktivnijeg dijela populacije. Hrvatska politika nastojala je to pitanje riješiti mjerama na nacionalnoj razini, a ne u europskoj politici. Kohezijski fondovi s 0,3 posto europskog BDP-a nisu sredstva dovoljna za rješavanje ovog problema i nameće se pitanje oblika i načine kompenzacije za zemlje koje gube stanovništvo. Krize unutar EU, s obzirom na različiti stupanj razvoja i položaja članica, su asimetrične. Kakvu će politiku naši zastupnici zastupati u ovom pogledu? Može li naša politika napraviti nešto u Bruxellesu, u savezništvu s državama članicama koje imaju isti problem? Kako će se naši zastupnici postaviti u Europskom parlamentu prema ključnim pitanjima sutrašnje Europe? Složenom ekonomskom i geopolitičkom odnosu prema Kini? Novom rastu europske ekonomije, koja bi trebala biti predvodnik svijeta u većini novih tehnologija u 21. stoljeću, a ne samo u fantomskim "zelenim"? Svekolikom odnosu prema SAD? (pogotovo ako na tamnošnjim izborima pobijedi Trump?). Nezdravom odnosu koji je danas gotovo pa.. podanički? Redefiniranju euroatlantskog sigurnosnog kišobrana, NATO-a, iz agresivne vojne organizacije pod strogom američkom kontrolom u sigurnosni blok europskih zemalja, blok u kojem uz njih sudjeluju i surađuju, a ne šefuju kao danas, i naši atlantski prijatelji SAD, UK, Kanada?
Promjeni agresivog (NATO) stava o ratu na istoku Europe, u Ukrajini? Je li i hoće li netko od naših parlamentaraca biti i protiv nasilne militarizacije Europe? Je li netko moža i za mir u Ukrajini? Za povratak diplomaciji, pregovorima, razgovorima kao načinima rješavanja problema među državama i blokovima, smirivanju situacije koja već ozbiljno prijeti da nekontrolirano eskalira u... nuklearni rat? A onda su sva gornja pitanja suvišna...  

Hrvatski glasači mogu u nedjelju birati za kadidate s jedne od 25 lista političkih stranaka, a po anketama kao favoriti izbora se ističu sljedeće: HDZ, SDP, Možemo, Most-Suverenisti-HSP i DP.
Ima li na izbornom listu netko kojeg možete u nedjelju bez grča u želucu, s obzirom na gore navedeno, zaokružiti?
Ili ćemo opet za Ričarda, ma baš nas briga!, kad je bal nek je barenko maskenbal! A glazba nek i dalje glasno svira dok europski Titanik polako klizi prema ukrajinskom glibu, a hrvatsku mladost planiraju opet vojačiti (uz izmjene Ustava, dakako, za izbacivanje priziva savjesti) za novi put bez povratka, opet u Galiciju...

Unatoč desetljetnoj masmedijskim topničkoj pripremi i garniturama bezličnih (wannabe) europolitičara, koji nam se posvodušno nude, ja i dalje čekam na nekog crnog labuda (ma na jato labudova!) koji će lobirati u Europarlamentu za smirivanje ove ratne paranoje, militarizacije Europi, situacije u Ukrajini i na našim granicama, nekoga tko će glasno i bez pardona početi zagovarati mir u Europi, uz povratak dijaloga i diplomacije, uvažavanja drugih (a ne samo eskalacije, prijetnje, bombe, dronove, rakete...) te početi nešti konkreto raditi i na strateškoj autonomiji Europske unije i njenoj novoj sigurnosnoj i obrambenoj politici, koja će se prije sveg oslanjati na svoje (danas umrtvljene) resurse, uvažavati ponajprije interese europskih naroda i susjednih naroda, naroda Ukrajine i Rusije, a ne samo interese SAD i agresivne (geo)politke (pro)padajućeg hegemona (i njegove vanjske politke koja je potpuno u službi američkog vojno-industrijskog kompleksa). 
 

Čestitamo Majčin dan

Majčin dan je blagdan u čast majki i majčinstva koji se u većini zemalja obilježava svake godine druge nedjelje u svibnju. Za njega je najzaslužnija amerikanka Anna Marie Jarvis koja je u svibnju 1907. godine, nakon druge godišnjice smrti svoje majke, pokrenula Memorial Mothers Day Meeting. U crkvi je ženama podijelila 500 bijelih karanfila kojima je simbolično željela pokazati svoju ljubav prema preminuloj majci. Uporna Jarvis je inicirala  i osnivanje službenog praznika u čast majki, pokrenula je kampanju, pisala je pisma političarima, gospodarstvenicima, svećenicima i ženskim udrugama svog doba, a već 1909. majke su u 45 država SAD slavile Majčin dan. Kao i u više od 70-tak zemalja svijeta, Dan svih majki obilježava se i u Hrvatskoj. U bivšim socijalističkim i komunističkim državama Majčin dan nije bio baš slavljen, nego se 8. ožujka proslavljao Međunarodni dan žena. Srećom, danas u demokraciji možemo s guštom slaviti oba praznika žena i majki. No iako je u prošlosti imao velik značaj za emancipiranje i poboljšanje položaja žena u društvu, danas se Majčin dan uglavnom svodi na prigodno darivanje majki cvijećem, čestitkama i sitnim poklonima ljubavi i pažnje.