Velika subota – dan tišine i molitve

Velika subota zajedno s Velikim četvrtkom i Velikim petkom čini Vazmeno trodnevlje koje završava Isusovim uskrsnućem - Uskrsom. Velika subota je dan Isusova počinka u grobu. Dan tišine, molitve i sabranosti kada vjernici razmišljaju o Isusovoj muci, smrti i uskrsnuću. Na Veliku subotu nema liturgijskih slavlja, zvona ne zvone, dopušteni su samo sakramenti bolesničkog pomazanja i ispovijedi. Vazmeno bdijenje je spomen na Isusovu muku, smrt i uskrsnuće. Ono započinje paljenjem ognja kojeg svećenik blagoslovi da bi se na njoj upalila svijeća koja simbolizira uskrslog Isusa. Svećenik na svijeću stavlja simbole alfe i omege što označava da je Isus početak i svršetak svega. Nakon hvalospjeva svijeći, biblijskih čitanja i pjevanja psalma slijedi evanđelje te nastupa radost Isusovog uskrsnuća. Na Veliku subotu obično se kuhaju i bojaju jaja čemu se najviše vesele djeca. Blagoslov hrane je tradicija od davnina, a podrazumijeva da netko iz obitelji dolazi u crkvu i nosi košaru s hranom karakterističnom za Uskrs – sirnica, kuhana jaja, mladi luk, šunka te se ta blagoslovljena hrana na Uskrs u krugu obitelji marendaje. Jedan od starih običaja je da s ognja kojeg je svećenik prije početka Vazmenog bdijenja blagoslovio, žene i djeca uzimaju goruće drvo te ga nose svojoj kući kako bi zapalili vatru u svom kućnom kaminu.
 

Veliki petak - dan sjećanja na muku Isusovu

Veliki petak označava spomen na Isusovu muku i smrt. Na taj se dan u Crkvi i među kršćanima oduvijek postilo. Veliki petak jedini je dan u godini kada Crkva ne slavi euharistijsku žrtvu, postoje samo obredi Velikog petka koji započinju u šutnji, bez pjesme, ne zvone crkvena zvona, oltar je bez križa, oltarnika, svijeća ili cvijeća kako bi se što bolje istaknula Isusova muka i smrt. Evanđelje na Veliki petak je Muka, i to po Ivanu, koja se čita ili pjeva. Stariji ljudi nekada su molili 33 Isusove krunice. Na Veliki petak pije se čaša crnog vina kao uspomenu na prolivenu Isusovu krv. Sve je tiho, ništa se značajnog ne radi. U Poljicama se navečer prije obreda pjeva Gospin plač, drugdje se održavaju procesije s upaljenim svijećama i nošenjem križa kao simbolom, koji je od simbola muke i trpljenja postao znak spasenja i otkupljenja.
 

Za križen..

U tišini noći, pod velikom žutom pogačom mjeseca, rijeka ljudi, tiho moleći ili skladno pjevajući pobožne "štrofe“, obilazi mjesta središnjeg, ruralnog dijela otoka Hvara. I tako se već pet stoljeća, na Veliki petak, na Hvaru miris lavande i proljeća miješa s mistikom Uskrsa u jedinstvenu i promatračima sa strane sve zanimljiviju manifestaciju vjere u kojoj, na kraju krajeva, mogu i sami sudjelovati. Cijeli se otok Hvar sastoji od mnoštva sitnih otočića zemlje, prosijanih među morem kamenih gomila, nastalih slijevanjem potoka i rijeka znoja ljudi koji su na žarkom suncu pronalazili oaze za maslinu, lozu i smokvu. Od same obale pa do najviših vrhova otoka, ljudske su ruke stvarale život iz kamena ...
 

Veliki četvrtak i posljednja večera

Danas Crkva ulazi u sveto trodnevlje, u sjećanje, komunikaciju kroz liturgiju i molitvu Isusovih posljednjih dana i djela. Crkva i zapadni svijet od danas se spremaju na slavljenje i doživljavanje Uskrsa. Na Veliki četvrtak je Isus sa svojim učenicima proslavio posljednji put židovski blagdan Pashe i to jedan dan prije samog blagdana, te ustanovio svetu misu, po kojoj se kršćani osobito prepoznaju. Danas je on ostavio Crkvi i svijetu znak svoje prisutnosti u kruhu i vinu, predao tako Crkvi i čovječanstvu svoje ljudsko tijelo i svoju krv, kao polog i garanciju pobjede nad patnjom, smrću i krivicom, te nad zlom i katastrofama. Danas je Isus izrekao najhumanije riječi apostolima i svijetu, danas je čudesno molio za nas,danas je obećao svog Duha protiv duha zloće, nehumanosti i razaranja. Danas je bio izdan, uhićeni cijelu noć sudski ispitivan. Danas se mrak čovjekove duše pokazao najgušćim, danas je čovjek nepovratno pao u bezdan zavisti i mržnje na Boga. No, danas je nebo najbliže zemlji, danas je milosrđe jače od krivice, danas je dobrota pobijedila zloću, danas je pakost čovjeka pretvorena u pokajanje, danas je mrak ranjen zrakom nade.
 

Nalazimo se u velikom tjednu

Nalazimo se u velikom tjednu, najintezivnijem liturgijskom vremenu u cijeloj godini koje započinje s Cvjetnicom, a završava Uskrsnim bdijenjem. Iako je danas doista teško živjeti sasvim u duhu vjere otaca naših i skoro pa nemoguće složiti se s svime što Crkva danas zagovara, predlaže, a njeni opunomoćenici rade, kršćani i oni koji se tako osjećaju bi trebali biti ustrajni(ji) i nastojati svojim osobnim primjerom pokazati da čovjekoljublje, skromnost, marljivost, poštenje, življenje u skladu sa kršćanskom etikom i vrednotama te onim što danas ne vrijeđa razum i civilizacijske tekovine nisu samo fraza i nedostižni ideali, nego nešto čemu, uz neizbježne padove i brze uspone, težimo, a većinom i uspijevamo u svojoj svakodnevnici punoj izazova življenja u ponajljepšem dijelu svijeta. Vrijeme priprave, vrijeme korizme, vrijeme dobra, širokogrudnosti, a pogotovo ovo vrijeme kad se približavaju uskrsna otajstva, Isusova muka, smrt i uskrsnuće, ishodišta su vlastite, osobne vjere ...
 

Cvjetnica u našoj župi

Gospodin je pobjedonosno u nedjelju ušao u Jeruzalem. Nekoliko dana kasnije, u istome gradu, bit će pribijen na križ. Nedjelja muke Gospodnje je pred nama. Cvjetnica je pred nama. S njom započinje Veliki tjedan. Crkva se tada spominje Isusovog svečanog ulaska u Jeruzalem u dane prije Pashe, opisanog u sva četiri Evanđelja, ali i njegove muke koja je uslijedila nakon toga.
Kad je Isus ulazio u Jeruzalem, narod ga je dočekao mašući palminim i maslinovim grančicama i rasprostirući svoje haljine, putem kojim je išao jašući na magarcu... a svi znamo kako je to sve završilo tjedan poslije. Ili počelo, ako pitate vjernike...
U spomen na taj događaj koji predstavlja svojevrsni uvod u dramatične događaje Velikog tjedna, na Cvjetnicu će se u našoj župi svetog Josipa u Dugom Ratu održati sveta misa... na kojoj će se blagosloviti i palmine i maslinine grančice..
 

U Dugom Ratu proslavljen blagdan svetog Josipa

U župi sv. Josipa u Dugom Ratu svečano je proslavljena blagdan sv. Josipa, zaštitnika župe i Općine Dugi Rat. Na sami blagdan zaštitnika, u petak 19. ožujka, središnje misno slavlje u crkvi sv. Josipa predvodio je mons. Miroslav Vidović, generalni vikar Splitsko-makarske nadbiskupije. U suslavlju su bili župnik don Božo Ćubelić i don Mate Čulić, omiški dekan i prvi župnik župe svetog Josipa u Dugom Ratu koji je tu crkvu i izgradio. Nažalost, zbog epidemioloških mjera, izostala je uobičajena procesija kroz mjesto..
 

Proslava blagdana Svetog Josipa u Dugom Ratu

RASPORED TRODNEVNICE SVETOM JOSIPU
Prenosimo detaljan program za trodnevnicu uoči proslave blagdana svetog Josipa kao i program za petak, za proslavu blagdana Svetog Josipa, zaštitnika naše župe i zaštitnika mjesta.
Utorak - svetu misu predvodi don Mirko Šakić
Srijeda - svetu misu predvodi don Tomislav Ćubelić (tema: "Sveti Josip i suvremeni očevi").
Četvrtak - svetu misu predvodi don Slavko Volarević
17.30 sati - krunica i litanije svetog Josipa
18.00 sati - sveta misa.
Prigoda za ispovijed je prije i tijekom krunice, javljaju iz dugoračke župe Svetog Josipa.
Petak, 19.3. je i dan Općine Dugi Rat.
 

Korizma

Nemoj se samo odricati, već umnoži. Korizma je vrijeme da život učinimo ljepšim. Kreće se od tuda: od želje da život učinimo ljepšim. Da, upravo tvoj život. Prvi napor je da vidiš sve ljepote koje nosiš u sebi, a koje si zbog nekog razloga ostavio po strani. Korizma je vrijeme množenja. U ovom razdoblju umnoži umjesto da se odrekneš; umnoži svoje vrijeme za osobe, za prijatelje; umnoži svoje geste ljubavi; umnoži lijepe riječi koje čine dobro svakom srcu. Umnoži svoje vrijeme tišine i meditacije. Moli, čitaj, upoznaj svoj život. Ljubi korake koje si prošao sve do danas. Ovo je vrijeme da učiniš svoj život ljepšim. Nemoj se odricati samo od  materijalnih stvari i ne budi radostan samo da ne jedeš slatko, da ne pušiš, da ne koristiš društvene mreže; u ovom razdoblju morat ćeš uključiti svoje srce i shvatiti kako ljubiš druge. Ono što je bitno jest srce! Blagoslovljen ti put kroz korizmu.

Don Tonino Bello
 
Milena i Boris Ercegović iz Duća krstili su i svoje peto dijete u župnoj crkvi svetoga Ante i Gospe od Snijega u Dućama. Misno slavlje, tijekom kojega je i krstio malenu Anicu, predvodio je nadbiskup Marin Barišić. U koncelebraciji su bili župnik, don Ljubo Pavić i don Nikola Šakić, a pjevanje je predvodio župni zbor. Nadbiskup Barišić u propovijedi je govorio o Božjoj riječi, o slušanju i naviještanju Božje riječi, na koje je pozvan svaki krštenik/ica piše IKA. Uz dvomjesečnu Anicu, Ercegovići imaju još jednu kćer i tri sina: Karmen (10), Marko (9), Toni (4) i Matej (1). Čestitamo dragoj obitelji!
 

Blagdan krštenja Gospodinova

U svetu nedjelju Crkva slavi blagdan krštenja Gospodinova. Svete mise u našoj dugoratskoj župi Svetog Josipa su u 9, 11 i u 18 sati. Sva prikupljena milostinja na svetim misama namjenjena je za ljude u Petrinji i Sisku koji su potrebni pomoći.
 

Blagoslov obitelji

Krenuo je blagoslov obitelji (po ulicama) koji će se ove godine odvijati u crkvi Svetog Josipa u Dugom Ratu. Zbog opasnosti pandemije ove se godine neće održati uobičajeni blagoslov obitelji. Zato iz župe Svetog Josipa pozivaju vjernike da prema predviđenom rasporedu (u nastavku članka) za Vašu ulicu, dođete u crkvu na blagoslov. Svete mise u 8 i 17 sati su namijenjene za zdravlje obitelji iz svake ulice. Kada vjernici budu dolazili u crkvu na blagoslov, preporuča se da ponesu sa sobom u jednoj posudici vode i malo soli. U crkvi će nakon blagoslova uzeti naljepnicu, kalendar i preklopnicu iz koje mogu izmoliti blagoslov za obitelj. Tko ne može u određenom terminu doći na svetu misu i blagoslov, slobodno može kroz ostale dana kada mu odgovara...
 

Sveta tri kralja

Prema lanjskim vijestima (fake news?), mudraci su došli s istoka, iz Mimica, u božićne jaslice dugoratske župe, pred crkvu Svetog Josipa u Dugom Ratu, prateći (dovršavajući?) umjetnički rad mlade kiparske "zvijezde repatice" Srećka Mimice, a na "nagovor" mudraca iz župnog vijeća i dugoratskih prijatelja kulture.
Prema Evanđelju po Mateju, mudraci su došli s istoka u Jeruzalem, kako bi se poklonili Isusu. Pratili su betlehemsku zvijezdu koja im je bila orjentir do novorođenog kralja. U Jeruzalemu, primio ih je kralj Trump, koji ih je želio prevariti, s ciljem da mu kažu, gdje se mali izbjeglica rodio, tako da ga može dronom ubiti.
Kada su ga konačno pronašli u Kladuši, i kada su nakon tri pokušaja konačno uspjeli prevariti graničare i prijeći hrvatsku granicu, darovali su mu tri dara: tamjan (kao Bogu), zlato (kao kralju) i plemenitu mast, smirnu (kao čovjeku). Potom im Bog zapovijedi da se vrate drugim, jadranskim putem u svoje daleke zemlje.
Na blagdan Bogojavljenja, na blagdan Sveta Tri Kralja, biti će uz svetu obitelj u župnim jaslicama u Dugom Ratu, a svete misa u našoj župnoj crkvi tom prigodom su u 9, bi 18 sati. Na misi u 9 sati blagosloviti će se voda.
Dok fizički distancirani provodimo sve ove blagdane, valja se prisjetiti da je ljubav njihova temeljna vrijednost, a ona nam daje nadu da ćemo jednog dana ponovno slaviti zagrljeni, baš onako kako smo navikli.
 

Božićna poruka

Božićnu poruku splitsko-makarskog nadbiskupa mons. Marina Barišića i njegovog nasljednika. nadbiskupa koadjutora mons. Dražena Kutleše, upućenu svim vjernicima u Splitsko-makarskoj nadbiskupiji, prenosimo ispod u cijelosti:

Draga braćo i sestre, radostan i srdačan božićni pozdrav svima vama!
"„Dok je mirna tišina svime vladala i noć brzim tijekom stigla do sredine puta svog, jurnula je tvoja svemoguća riječ s nebesa“ (Mudr 18, 14-15)! Tim riječima pisac Knjige mudrosti oslikava radosni i čudesni događaj božićnog otajstva: Boga koji u betlehemskom Djetetu čovjekom posta, nama u svemu jednak osim u grešnosti. Ni debela i hladna tama noći koja je prekrivala zemlju ni grešna mrklina naroda nisu bile zapreka svemogućoj Božjoj Riječi, spasiteljici svih ljudi, da iz vječnosti uđe i prihvati našu vremenitost. Nikakve neprilike i okolnosti, ni od prirode ni sa strane čovjeka, nisu mogle udaljiti Božić betlehemsko Dijete – od ljubavi prema nama. Ljubav Božića izvor je naše radosti. Božja ljubav i naše radosno slavlje Božića međusobno su najdublje povezane, osobito ovih dana, u našim srcima, obiteljima, društvu i svijetu....
 

Upaljena četvrta adventska svijeća

Na trgu Svetog Josipa u Dugom Ratu na adventskom vijencu, radu naših lokalnih umjetnika, upaljena je i posljednja adventska svijeća, koja se pali zadnje nedjelje uoči Božića, a koja se naziva još i anđeoskom svijećom i simbolizira mir. Svijetlo koje se rodilo u betlehemskoj štalici i koje je došlo, kako kaže sv. Ivan, da prosvijetli svakog čovjeka, u svoje su domove ponijeli vjernici.
Dugoraćani radosno iščekuju i ovaj Božić. Božićno drvce je okićeno, toplim stanom ili kućom već miriši potopljeni bakalar, spremaju se blagdanski kolači, a komini su već pripravni da se zapale badnjaci.. Božić dolazi.