Iz Hrvatskih cesta objavljeno je javno savjetovanje za izgradnju najzahtjevnije dionice brze ceste Split-Omiš, one od Dugog Rata do mosta Cetina (4 tunela, 7 vijadukta) procijenjene vrijednosti od čak 87 milijuna eura.
A kad će biti gotovo? Kad su Hrvatske ceste u pitanju - ne zna se! Odnosno samo nebo i Vlado Šeks znaju...
Natječaj obično traje nekakvih 6 mjeseci, a izgradnja je predviđena u 3 godine i 6 mjeseci. Dakle, negdje tamo pred ljeto 2028. godine u najnajoptimističnijoj varijanti bi dugoraćani mogli i alternativnim pravcem do Omiša, odnosno mogli bi potpuno zaobići Omiš...  Ajmo! Ožeži Oleže! Naš brzi pužu, cestograditelju!
 

Rezultati europskih izbora

Objavljeni su rezultati europskih izbora u Hrvatskoj na kojima je bila vrlo slaba izlaznost. Glasalo je 751.845 birača (21.34%), a glasala nisu čak 2.771.504 birača (78.66%). Ove stranke osvojile su najviše glasova: HDZ 6 mandata (A.Plenković, D.I.Stier, D.Šuica, N.Brnjac, Ž.Zovko, S.Glavak): SDP 4 mandata (B.Borozan, T.Picula, P.F.Matić, R.Jerković), Možemo 1 (Gordan Bosanac) te Domovinski pokret 1 mandat (mamin sin S.N.Bartulica). Veliki gubitnici su oni koji su izgubili mjesto u Europskom parlamentu: M.Kolakušić, I.V.Sinčić, L.Ilčić te V.Flego. Nije neko iznenadjenje loši rezultat Mosta, ali jest rezultat mlade influencerice Nine Skočak, na čijoj listi nije bilo starijih od 30, a koja je osvojila 30.122 glasa, više od Mosta, Kolakušića, Vidović Krišto, Ilčića i slične bratije. Ajde da se netko obratio i mladima, pa makar bio i - influencer.

Umjereni rast desnog centra, velik rast krajnje desnice i veliki pad liberala i zelenih, glavna su obilježja europskih izbora u ostatku Europe, gdje su kampanju za ove izbore obilježila pitanja poput europske sigurnosne politike, vojne pomoći Ukrajini i politike prema Ruskoj Federaciji, kao i suočavanje s migrantskom krizom. U tom kontekstu, potvrdjene su prognoze mnogih analitičara koji su najavljivali "rast desnice", odnosno onih političkih opcija koje su manje sklone daljnjem povećanju slanja vojne pomoći Ukrajini, koji su za gradnju europske sigurnosne politike uključivanjem Rusije i opcijama koje smatraju da europske zemlje trebaju imati više suvereniteta unutar EU.

Desna stranka Marine Le Pen zauzela je prvo mjesto u Francuskoj na izborima za Europski parlament. Bila je više nego dvostruko ispred Macronove stranke - 31.5% naspram 15.2%. Le Monde, koji objavljuje izlazne ankete, to naziva "povijesnim usponom krajnje desnice". Nakon rezultata izbora za predsjednik Macron raspustio je parlament i zakazao prijevremene parlamentarne izbore.
U Njemačkoj je desna Alternativa za Njemačku (AfD) na izborima za Europski parlament ostvarila uspon s 11 na 16% osvojivši 19 mjesta. Tako je bila ispred svih vladajućih stranaka u Njemačkoj i zauzela drugo mjesto u poretku njemačkih stranaka.
Belgijski premijer podnio je ostavku nakon poraza njegove stranke na izborima za Europski parlament, piše list Le Soir. Njegova liberalna stranka Open VLD dobila je manje od 6%, a pobijedila ju je desna politička snaga N-VA Flamanski interes s rezultatom od 18%. Belgija trenutno predsjedava EU.
Austrijski FPÖ također je udvostručio svoju poziciju na izborima za Europski parlament. Dobili su oko 27% glasova, završivši ispred ostalih austrijskih stranaka.
Španjolska Narodna stranka desnog centra (PP) pobijedila je na nedjeljnim europskim izborima, čime je zadala udarac socijalističkoj vladi premijera Pedra Sancheza.
Vladajuća proeuropska Građanska platforma premijera Donalda Tuska osvojila je 38,2 posto glasova na europskim izborima u Poljskoj, ispred konzervativnog Prava i pravde (PiS) s 33,9 posto glasova.
Stranka mađarskog premijera Viktora Orbana osvojila je 43,5 posto glasova na europskim izborima u Mađarskoj, nešto manje od očekivanog.
Slovenska demokratska stranka Janeza Janše osvojila je četiri od devet slovenskih mandata na izborima za Europski parlament.
U Italiji se Giorgia Meloni s desnom strankom Braća Italije pokazala kao apsolutna pobjednica europskih izbora...
 

U nedjelju se održavaju izbori za Europarlament

- "Iskoristi svoj glas. Ne daj da ti drugi kroje budućnost" - glavna je poruka kampanje Europskog parlamenta uoči europskih izbora. Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj predstavio ju je radi poticanja birača na izlaznost. Podsjetimo, izbori za Europski parlament u Hrvatskoj će se održati u nedjelju, 9. lipnja 2024., a posljednje istraživanje Eurobarometra pokazuje porast interesa.
Hmmm... u Hrvatskoj je na zadnje euroizbore izašlo svega 30% birača, teško da će u nedjelju biti puno bolje.
Podsjetimo se, Hrvatska je ušla u EU nepripremljena za otvoreno tržište rada, dogodio se odljev najproduktivnijeg dijela populacije. Hrvatska politika nastojala je to pitanje riješiti mjerama na nacionalnoj razini, a ne u europskoj politici. Kohezijski fondovi s 0,3 posto europskog BDP-a nisu sredstva dovoljna za rješavanje ovog problema i nameće se pitanje oblika i načine kompenzacije za zemlje koje gube stanovništvo. Krize unutar EU, s obzirom na različiti stupanj razvoja i položaja članica, su asimetrične. Kakvu će politiku naši zastupnici zastupati u ovom pogledu? Može li naša politika napraviti nešto u Bruxellesu, u savezništvu s državama članicama koje imaju isti problem? Kako će se naši zastupnici postaviti u Europskom parlamentu prema ključnim pitanjima sutrašnje Europe? Složenom ekonomskom i geopolitičkom odnosu prema Kini? Novom rastu europske ekonomije, koja bi trebala biti predvodnik svijeta u većini novih tehnologija u 21. stoljeću, a ne samo u fantomskim "zelenim"? Svekolikom odnosu prema SAD? (pogotovo ako na tamnošnjim izborima pobijedi Trump?). Nezdravom odnosu koji je danas gotovo pa.. podanički? Redefiniranju euroatlantskog sigurnosnog kišobrana, NATO-a, iz agresivne vojne organizacije pod strogom američkom kontrolom u sigurnosni blok europskih zemalja, blok u kojem uz njih sudjeluju i surađuju, a ne šefuju kao danas, i naši atlantski prijatelji SAD, UK, Kanada?
Promjeni agresivog (NATO) stava o ratu na istoku Europe, u Ukrajini? Je li i hoće li netko od naših parlamentaraca biti i protiv nasilne militarizacije Europe? Je li netko moža i za mir u Ukrajini? Za povratak diplomaciji, pregovorima, razgovorima kao načinima rješavanja problema među državama i blokovima, smirivanju situacije koja već ozbiljno prijeti da nekontrolirano eskalira u... nuklearni rat? A onda su sva gornja pitanja suvišna...  

Hrvatski glasači mogu u nedjelju birati za kadidate s jedne od 25 lista političkih stranaka, a po anketama kao favoriti izbora se ističu sljedeće: HDZ, SDP, Možemo, Most-Suverenisti-HSP i DP.
Ima li na izbornom listu netko kojeg možete u nedjelju bez grča u želucu, s obzirom na gore navedeno, zaokružiti?
Ili ćemo opet za Ričarda, ma baš nas briga!, kad je bal nek je barenko maskenbal! A glazba nek i dalje glasno svira dok europski Titanik polako klizi prema ukrajinskom glibu, a hrvatsku mladost planiraju opet vojačiti (uz izmjene Ustava, dakako, za izbacivanje priziva savjesti) za novi put bez povratka, opet u Galiciju...

Unatoč desetljetnoj masmedijskim topničkoj pripremi i garniturama bezličnih (wannabe) europolitičara, koji nam se posvodušno nude, ja i dalje čekam na nekog crnog labuda (ma na jato labudova!) koji će lobirati u Europarlamentu za smirivanje ove ratne paranoje, militarizacije Europi, situacije u Ukrajini i na našim granicama, nekoga tko će glasno i bez pardona početi zagovarati mir u Europi, uz povratak dijaloga i diplomacije, uvažavanja drugih (a ne samo eskalacije, prijetnje, bombe, dronove, rakete...) te početi nešti konkreto raditi i na strateškoj autonomiji Europske unije i njenoj novoj sigurnosnoj i obrambenoj politici, koja će se prije sveg oslanjati na svoje (danas umrtvljene) resurse, uvažavati ponajprije interese europskih naroda i susjednih naroda, naroda Ukrajine i Rusije, a ne samo interese SAD i agresivne (geo)politke (pro)padajućeg hegemona (i njegove vanjske politke koja je potpuno u službi američkog vojno-industrijskog kompleksa). 
 

Talajina proljetna fešta

 

Pronađen sijamski mačak Todi

Na području Dugog Rata izgubio se sijamski mačak Todi. Todi sada ima crvenu ogrlicu, zadnje je viđen u ponedjeljak oko 18:30 sati na područje Omiške i Jadranske ulice u Dugom Ratu.
Moli se svatko tko je primjetio ili naišao na mačka Todija da se javi zabrinutoj vlasnici Sandri na kontakt mobitel, broj 099 64 75 923. Hvala Vam unaprijed!
Meow, Todi, please come back!

I Todi se vratio! Dva dana je bio na Žižinom balkonu, vražićak jedan, a sad je opet u domaćinstvu Sandre i Joška.
 

DUMP Days 2024: Studentska IT konferencija u Splitu

Studentska Udruga mladih programera DUMP priređuje osmo izdanje svoje DUMP Days konferencije koja će se održati 23. i 24. svibnja na Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje (FESB) u Splitu.
DUMP Days je besplatna, dvodnevna IT konferencija za studente i svo ostale zainteresirane koje zanima tehnologija, programiranje, poduzetništvo, web dizajn i digitalni marketing. Očekuje Vas četrnaest predavanja, dvije panel rasprave, hackaton i šest radionica raznih tematika: web development, UX/UI, umjetna inteligencija, digitalni marketing, blockchain i telekomunikacijska tehnologija, poduzetništvo..
"Konferencija za novu generaciju digitalaca" ove godine na FESB dovodi 27 IT firmi iz cijele Hrvatske uključujući Infobip, Ericsson i Solana Foundation. Tvrtke će imati svoje štandove gdje će predstaviti studentima čime se bave, koje tehnologije koriste i koje otvorene pozicije za ljetnu praksu ili studentski posao imaju. Dovode i 14 zanimljivih predavača, poduzetnika Daniela Ackermanna, voditeljicu projekta CroCube (prvi hrvatski satelit) Danielu Jović, gurua HR marketinga Davora Bruketu i druge, vjerujući da rade pozitivnu stvar za IT zajednicu u Splitu i Hrvatskoj, ali i za naše društvo općenito, a pogotovo za njegov mladi, otvoreni, hrabri i poduzetniji dio, budućnost našeg društva.
 

Akcija darivanja krvi u ponedjeljak u Omišu

Pozivaju se aktivni i neaktivni darivatelji krvi, te svi ljudi dobre volje, na akciju darivanja krvi koja će se održati u prostorima hotela "Plaža" u Omišu u ponedjeljak, 20.05.2024. u vremenu od 8 do 12 sati u već tradicionalnoj organizaciji GDCK Omiš.
Pozivaju se dakle sve zdrave osobe od 18 do 65 godina starosti koji su u mogućnosti da se u velikom broju odazovu i pridruže ovoj humanoj akciji. Nakon kratkog liječničkog pregleda i određivanja hemoglobina u krvi, klasično darivanje krvi traje svega desetak minuta.
Krv je neophodna i nezamjenjiva, ona ljudima održava i omogućuje zdravlje, jer mnogim bolesnicima život ovisi o transfuzijskom liječenju.
 

Čestitamo Majčin dan

Majčin dan je blagdan u čast majki i majčinstva koji se u većini zemalja obilježava svake godine druge nedjelje u svibnju. Za njega je najzaslužnija amerikanka Anna Marie Jarvis koja je u svibnju 1907. godine, nakon druge godišnjice smrti svoje majke, pokrenula Memorial Mothers Day Meeting. U crkvi je ženama podijelila 500 bijelih karanfila kojima je simbolično željela pokazati svoju ljubav prema preminuloj majci. Uporna Jarvis je inicirala  i osnivanje službenog praznika u čast majki, pokrenula je kampanju, pisala je pisma političarima, gospodarstvenicima, svećenicima i ženskim udrugama svog doba, a već 1909. majke su u 45 država SAD slavile Majčin dan. Kao i u više od 70-tak zemalja svijeta, Dan svih majki obilježava se i u Hrvatskoj. U bivšim socijalističkim i komunističkim državama Majčin dan nije bio baš slavljen, nego se 8. ožujka proslavljao Međunarodni dan žena. Srećom, danas u demokraciji možemo s guštom slaviti oba praznika žena i majki. No iako je u prošlosti imao velik značaj za emancipiranje i poboljšanje položaja žena u društvu, danas se Majčin dan uglavnom svodi na prigodno darivanje majki cvijećem, čestitkama i sitnim poklonima ljubavi i pažnje.
 

EDIT konferencija: Razvoj digitalnih vještina

Ove svibanjske subote, 11.5.2024. u 10 h na PMF-u Split očekuje Vas prva EDIT konferencija - Razvoj digitalnih vještina. Konferencija donosi slojevit uvid u ključne aspekte digitalnog obrazovanja i promiče važnost razvoja digitalnih vještina u današnjem svijetu. Kruna je to projektnih aktivnosti naše agilne Digitalne Dalmacije u posljednjih sedam godina djelovanja EDIT CodeSchoola - besplatne škole primijenjenog programiranja ali i transferu znanja, iskustava i rezultata te usvajanja novih vještina, suvremenih tehnologija i alata u svrhu podizanja digitalnih vještina učenika i njihovih nastavnika. S više od 3.000 upisane djece u prethodnih sedam godina i provođenjem u više od 30 osnovnih i srednjih škola Splitsko-dalmatinske županije, EDIT CodeSchool je pokazao svoj značaj u pripremi djece za digitalnu budućnost. EDIT konferencija predstavlja prirodan produžetak ovog angažmana, nudeći platformu za dijeljenje znanja, iskustava i inovacija. Program konferencije je fokusiran i na teme primjene umjetne inteligencije u obrazovanju kroz koje će sudionici saznati kako se alati umjetne inteligencije mogu odgovorno primijeniti za učenike osnovnih i srednjih škola..
 

Sretan nam Dan pobjede i Dan Europe!

Fašizam i njegovi oblici, kao što su nacizam, a u hrvatskom povijesnom iskustvu ustaštvo i četništvo, doživjeli su poraz zato što se radilo o najmračnijim pojavama u povijesti naše civilizacije, valja ponoviti i danas, povodom Dana pobjede nad fašizmom u Europi i Dana Europe, koji se obilježavaju 9. svibnja.
Današnja, demokratska Europa nastala je na antifašizmu, a nacizam i fašizam, sa svojim domaćim inačicama, nanijeli su golemo zlo našim ljudima i našoj zemlji u 2. Svjetskom ratu.
Dan pobjede nad fašizmom važan je datum naše novije povijesti, te povijesti suvremene Europe. Pod zastavom fašizma, Hrvatska je bila okupirana i raskomadana. U našu je zemlju uveden totalitarni poredak koji je odgovoran za masovne zločine, etnička čišćenja i genocid. Rasni zakoni te nasilje i okrutnost bili su glavna sredstva vladanja nacističkih i fašističkih režima. Židovi, Srbi, Romi, Hrvati i drugi domoljubi bili su žrtve ustaškog režima. Zahvaljujući antifašističkoj borbi partizanskih jedinica te njihovih saveznika u svijetu, Hrvatska se oslobodila i svrstala na stranu pobjedničke koalicije.
Nažalost, dobro znamo i što je usljedilo poslije na ovim prostorima, u našoj zajedničkoj, socijalističkoj i nedemokratskoj državi koja je izvela zemlju iz zapuštene poljoprivredne u solidno industrijaliziranu, nesvrstanu zemlju, pod vladavinom jedne partije i maršala, a kasnije i diktatora, Tita, a poslije i centralnog komiteta, SIV-a i kolektivnog predsjedništva, no to je jedna druga, tužna priča.
 
Učenici OŠ Jesenice sudjelovali su u nagradnom natječaju RTL televizije kojim žele osvojiti novac za opremanje školske knjižnice. Molimo vas da u ovoj anketi glasate za OŠ Jesenice Dugi Rat, ali i podijelite poveznicu i zamolite prijatelje da glasaju.
Hvala vam u ime učenika naše škole!
 

Čestitamo Dan pobjede i Dan Europe

Na današnji dan 1945. godine službeno je kapitulirala nacistička Njemačka, pokretač II. Svjetskog rata, krvavog sukoba u kojem je poginulo preko 50 milijuna ljudi. Nakon sloma Njemačke, njezinih saveznika, za većinu europskih zemalja konačno je stigao duži period mira, a Europa je počela poprimati današnje obrise. Pet godina kasnije, 9.svibnja 1950., Robert Schuman, tadašnji ministar vanjskih poslova Francuske s vizijom ujedinjenja europskih zemalja predstavio je svoj prijedlog formiranja Europske zajednice za ugljen i čelik. Zajednica je postepeno prerasla u ono što danas poznajemo kao Europska Unija. U početku je bilo šest članica – Francuska, Zapadna Njemačka, Italija, Nizozemska, Belgija i Luksemburg, nakon čega je samo rasla, a od 1.srpnja 2013., pristupanjem Hrvatske Europska Unija se proširila na 28. zemalja. Odluku kojom se 9. svibnja svake godine obilježava kao “Dan Europe” je donijelo Vijeće Europske unije u Milanu 1985. godine.

Fašizam i njegovi oblici, kao što su nacizam, a u hrvatskom povijesnom iskustvu ustaštvo i četništvo, doživjeli su poraz zato što se radilo o najmračnijim pojavama u povijesti naše civilizacije. Valja to ponoviti još jedanput, za naše "ponavljače" i "tumače" alternativne povijesti, one koji još "žive" u 1941. ili 1945.
Današnja, demokratska Europa nastala je na antifašizmu, a nacizam i fašizam, sa svojim domaćim inačicama, nanijeli su golemo zlo našim ljudima i našoj zemlji. Pod zastavom fašizma, Hrvatska je bila okupirana i raskomadana. U našu je zemlju uveden totalitarni poredak koji je odgovoran za masovne zločine, etnička čišćenja i genocid. Rasni zakoni te nasilje i okrutnost bili su glavna sredstva vladanja nacističkih i fašističkih režima. Židovi, Srbi, Romi, Hrvati i drugi domoljubi bili su žrtve ustaškog režima. Zahvaljujući antifašističkoj borbi partizanskih jedinica te njihovih saveznika u svijetu, Hrvatska se oslobodila i svrstala na stranu pobjedničke koalicije.
A što je kod nas bilo poslije, u "samoupravnom" socijalizmu, nedemokratskom jednopartijskom sustavu s diktatorom Titom, sasvim je bila druga priča..

Čestitamo Vam Dan pobjede i Dan Europe!
 

Digitalna Dalmacija pokreće CyberSec akademiju

Kibernetička sigurnost se neprestano razvija, no i dalje je misterij za mnoge. Sve češće slušamo o važnosti zaštite digitalnih informacija, ali i o zabunama koje okružuju ovu temu. U aktualnom digitalnom razvoju, gdje se granice između virtualnog i stvarnog sve više brišu, kibernetička sigurnost postaje ključna tema koja izaziva sve veću pažnju i interes. Unatoč sve većoj svijesti o važnosti cyber sigurnosti, ljudi i dalje ostaju neinformirani o njezinim složenostima i mogućnostima. Dok se svakodnevno suočavamo s vijestima o hakiranju, curenju podataka i cyber napadima, postavlja se pitanje: što zapravo znamo, a što ne znamo o kibernetičkoj sigurnosti?
Danas je kibernetička sigurnost izuzetno važna tema jer su računalne prijevare postale svakodnevna pojava. Svaka institucija i tvrtka suočava se s različitim oblicima kibernetičkih prijetnji, a zaštita podataka i sustava postala je imperativ.
Jedan od najčešćih mitova je taj da su samo velike tvrtke ili vlade mete cyber napada. Istina je da su i male tvrtke i pojedinci podložni cyber prijetnjama. U stvarnosti, mali subjekti često postaju lakši ciljevi zbog slabije sigurnosne infrastrukture. Stoga je važno shvatiti da je kibernetička sigurnost bitka koja se vodi na svim razinama.
Još jedan čest mit je uvjerenje da se dovoljno možemo zaštititi samo instaliranjem antivirusnog programa. Kibernetička sigurnost zahtijeva mnogo više. To uključuje educiranje korisnika o sigurnosnim praksama, redovito ažuriranje softvera i sustava, te implementaciju kompleksnijih sigurnosnih rješenja.
Dodajmo, ljudski faktor također igra ključnu ulogu u cyber sigurnosti, jer su brojni napadi usmjereni na iskorištavanje ljudske pogreške ili naivnosti. Edukacija i osvještavanje korisnika o sigurnosnim rizicima jednako su važni kao i implementacija tehničkih sigurnosnih mjera.
Nakon uspješno održanog CyberSec meetupa, Digitalna Dalmacija nastavlja dalje – otvara prvu CyberSec akademiju u Splitu, osmotjednu edukaciju koja obuhvaća više sigurnosnih disciplina, od prikupljanja podataka preko različitih napada do zaštite aplikacije od spomenutih napada. To predstavlja značajan korak u podizanju svijesti i obrazovanja o kibernetičkoj sigurnosti. Početnici u web developmentu ili oni sa seniorskom iskustvom, pa čak i oni koji  razmišljaju o prelasku u sigurnosni sektor, kroz CyberSec akademiju će definitivno steći nova i korisna znanja. Otvorena je za sve koji žele postati stručnjaci za sigurnost web aplikacija i naučiti kako zaštititi aplikacije od najčešćih napada. Cilj je omogućiti stvaranje stručnjaka koji su sposobni ne samo prepoznati prijetnje, već i adekvatno reagirati na njih.
 

Vatrogasci, sretan vam blagdan vašeg zaštitnika

4. svibnja, na blagdan sv. Florijana, zaštitnika vatrogasaca, obilježava se Međunarodni dan vatrogastva. Sveti Florijan, svetac kojemu se kršćanski narod kroz duga stoljeća molio za pomoć protiv pogibelji ognja, poplave i drugih nepogoda, zaštitnik je vatrogasaca. Stanovnici diljem Hrvatske mogu biti izuzetno ponosni na svoje javne vatrogasne postrojbe i dobrovoljna vatrogasna društva, a i mi u Dugom Ratu imamo jedno takvo izuzetno društvo, DVD "DALMACIJA" DUGI RAT, koje nam je uvijek u pomoći u teškim situacijama, društvu kojem od srca (i njihovim kolegama također) čestitamo njihov dan i zahvaljujemo na požrtvovnom radu. Želimo Vam što manje intervencija i zagovor Vašeg nebeskog zaštitnika.
 
Dragi druže Tito, evo pišen ti ja tvoj pionir nakon pusti godin, nisan te zaboravija, nisan te se moran priznat puno puta ni sitija, eto došlo je vrime da ti i ja izravnamo račune.
Znan, sad ćeš se ti odma vatat za glavu di sad, di danas na dan tvoje smrti, ali eto, iman jaku potribu da danas, kad nikoga nije više briga za tebe ti i ja lipo na miru riješimo moj problem i da lipo ka judi nastavimo svaki svojin puten.
Ti si druže Tito ka šta je poznato bija jedan veliki krvolok, satrap, uništija si i inberla toliko mladosti i naroda, satra si državu, satra si firme i preduzeća, uništija si toliko radni mista i nakra se za dva života.
Radnik je druže Tito bija najveća pizda u tvoje doba, moga ga je jebat ko stigne, a s posebnin gušton si na funkcije stavja nepismene i iskompleksirane majmune, tako da se sve uništi, u papar pritvori i da se na mista tvornic lipo naprave oteli i banke.
Živija si ka Lord, niko te nije jebava dva posto, napravija si neke Ujedinjene Narode samo da možeš ubijat kite i lave i kurčit se sa trofejiman Jovanki, judi su bidni stanove morali uzimat na kredit koji još otplaćuju, kopalo se po kontejnerima, a u crikvu se išlo ka na maškare, po familije bi stalo isprid da ih ko ne cinka..