DUGI RAT

Na Aspiri (Ul. Domovinskog rata 65, Split) će se 18. srpnja (srijeda) u 19:00 sati održati “Meetup: Clean Code: kako pisati jasan, čitak i održiv kod”, kojeg će voditi Kruno Munitić, senior softverski programer iz tvrtke Unique People. Munitić trenutno radi na rješenjima za njemačko tržište s naglaskom na projektima za autentifikaciju i autorizaciju korisničkih identiteta. Kroz prethodne projekte susretao se s mnogim programskim jezicima i sučeljima poput Java, C#, Javascript, Python te .Net, Spring Boot, Django, React, Angular, Vuejs. Njegov najdraži programski jezik za backend je Java sa Spring Boot frameworkom, a za frontend React Javascript library. Prijavi se!

Pripreme za digitalnu verziju europske valute traju već godinama. Europska komisija je krajem lipnja predstavila prijedlog zakonskog okvira za digitalni euro prema kojem će on postati službeno sredstvo plaćanja, ali neće zamijeniti novčanice i kovanice. U listopadu će Europska središnja banka donijeti odluku o nastavku rada na digitalnoj valuti.
Za razliku od kriptovaluta poput bitcoina i ethera, čiji tečajevi često jako fluktuiraju, uvođenje virtualne europske valute ponudit će privatnim ulagačima stabilniju alternativu klasičnom euru. Osim toga, s digitalnim eurom Europa će imati vlastitu ponudu za digitalna plaćanja, kao alternativu neeuropskim pružateljima usluga plaćanja, poput američkog diva PayPala.
Prema Bruxellesu, digitalni euro “osigurao bi da ljudi i tvrtke imaju dodatnu opciju, pored trenutnih privatnih opcija, koja im omogućuje digitalno plaćanje široko prihvaćenim, jeftinim, sigurnim i otpornim oblikom javnog novca u euro području (što nadopunjuje danas postojeća privatna rješenja). Baš kao gotovina danas, digitalni euro bio dostupan zajedno s postojećim nacionalnim i međunarodnim privatnim sredstvima plaćanja, kao što su kartice ili aplikacije. Funkcionirao bi kao digitalni novčanik. Ljudi i tvrtke mogli bi plaćati digitalnim eurom bilo kada i bilo gdje u europodručju. Digitalni euro bi bio dostupan i za online i za offline plaćanja, odnosno plaćanja bi se mogla vršiti s jednog uređaja na drugi bez internetske veze, iz udaljenog područja ili npr. iz podzemnog parkirališta. Dok bi internetske transakcije nudile istu razinu privatnosti podataka kao i postojeće digitalne metode plaćanja, izvanmrežna plaćanja bi osigurala visok stupanj privatnosti i zaštite podataka za korisnike: omogućila bi korisnicima da vrše digitalna plaćanja uz otkrivanje manje osobnih podataka nego danas kada plaćanje karticama, kao i kod plaćanja gotovinom, te nitko nije mogao vidjeti što ljudi plaćaju kada koriste digitalni euro izvan mreže.”.

Nitko? Dobro, khmm.. nitko osim poreznika, bankara i "službi".
Zaštita privatnosti građana i brojne opasnosti od zloupotreba koje krije ogromna institucionalna (apsolutna) kontrola nad njihovim novcem je ono što zabrinjava slobodnomisleće Europljane i skeptike digitalnih valuta središnjih banaka.
No tek smo na početku ovog uzbudljivog novog europskog projekta. Europska komisija tek je predstavila svoj prvi zakonodavni prijedlog.

Dino Tomić, naše gore list, poduzetnik, vlasnik uspješne SmartClick agencije za digitalni marketing, veliki as digitalnog marketinga, osobni guru popularnijih influenserica i ostalih wannabe lifestyle mađioničara koji online uspješno prodaju svoj "style" i vrlo dobro od toga žive offline (Kako? Dino će Vam sve to objasniti), komunikacijski i poslovni savjetnik za popularne digitalne platforme za firme i pojedince koji znaju da nema ništa od dobrog meštra ako globalno selo za njega ne zna.
Skužili ste, riječ je o dobrom, pametnom, radišnom, poduzetnom, ma vrhunskom momku iz našeg malog mista kojeg bi svaka majka poželila za zeta, a koji uvijek ima šta pametno oz svoje struke poručiti svitu i znatiželjnima na mreži ili izvan nje, večeras i offline, putem splitskog marketing Meetupa, 42-og po redu, pod naslovom "Tik Tok Titani: Tajne viralnosti i dominiranje tržištem", koje će se održati u utorak, 20.6.2023. u 20 sati, u prostorima The Works coworkinga, Spinčićeva ul. 2b, Split.
Tko može, neka svrati, možda dođe i Severina...
I još nešto... samo ga ne pitajte za prvih milijun followera... sve ostalo će Vam objasniti i pokazati.

Poljski Enterprise Investors je 2018. preuzeo dućki trgovački lanac Studenac s mrežom manjom od 390 trgovina, danas ih je gotovo 1.100, plan za 2023. je oko 120 novih, a veliki su apetiti i za iduće godine, piše Jadranka Dozan na stranicama Poslovnog dnevnika o planovima novog vlasnika trgovačkog lanca Studenac za daljnja preuzimanja, ulaganja, i naravno exit, tj. prodaju lanca, jer to je konačni cilj investicijskih fondova.
Hrvatsko tržište je ulaskom u eurozonu i Schengen dodatno dobilo na privlačnosti za financijske investitore. Tako, ukratko, investicijske mogućnosti i perspektive sagledava Michał Kędzia, partner u private equity (PE) grupaciji Enterprise Investors (EI) zadužen za ovu našu, Adria regiju. EI je inače jedna od najvećih PE kompanija u srednjoj i istočnoj Europi koja je u tri desetljeća rada uz potporu globalnih investitora pokrenula devet fondova. Putem njih investirala je u 153 projekta, i to ukupno 2,2 milijarde eura, s tim da je dosad izašla iz većine investicija. Ove godine u planu im je općenito više ulagačkih projekata nego lani, a zdrave kompanije s dobrim potencijalom rasta nastavljaju, kažu, snimati i u Hrvatskoj.
Isto tako, prilično ambiciozne planove imaju u EI-u i sa svojom najvećom investicijom u našoj zemlji, u trgovački lanac Studenac. Osim Studenca, u Hrvatskoj su i dalje vlasnici Pan-Peka, koji su preuzeli također 2018., a vlasnici su i slovenskog Intersporta, kompanije čija mreža obuhvaća i 50-ak trgovina u Hrvatskoj. Za Intersport su lani bili najavili da s jeseni planiraju pokrenuti proces prodaje, no ponude ih očito nisu zadovoljile...

Do novog lovostaja na srdelu preostalo je samo nekoliko dana, no tko je poželio njome "utažiti glad" prije nego što na mjesec dana iščezne s banaka, brzo će mu pasti mrak na oči. Srdele su presitne!
Dobro je govorio veliki meštar o' gradela iz moje omiiljene konobe "U našeg Marina" da ova srdela ne može "primirisat" onoj od prije 10-ak godina kada je cila omiška kala mirisala po srdelama što su se skoro svake večeri valjale po njegovim gradelama u konobi punoj fureštica.
Nekada ih je u kilu, kaže s sjetom kogo Vušković, bilo 30-ak i bile su savršene za stavit na gradele i kasnije ih na pjatu zalit domaćim maslinovim uljem, pristaviti koju pomu te guštat u slasnoj hraniteljici Dalmacije. A poslije, ili uz to, naravno, valja je dobro zaliti crnim vinom. Jer riba pliva tri puta...
A danas, nisam ih se još nagušta ni nakon starog lovostaja, u kilu ih bude više od 70 komada, a na pjatu pare sitnije nego inćuni. Pa gdje ide ovaj svijet?!  Tko nam je smanjio srdele? Da, ulovljene srdele sve su nam sitnije i sitnije, one velike je sve manje, valja ih tražiti po Jadranu. Jedino im cijena nije manja. Danas se cijene cijela 4 Eura.
Novinari Večernjeg lista su provjerili što o ovom kaže struka, popričali su s stručnjacima iz splitskog Instituta za oceanografiju i ribarstvo kaže da su srdele i inćuni pod stalnim nadzorom i istraživanjima te pod stalnom procjenom populacije. Sažetak istraživanja je – i srdele i inćuni su prelovljeni, danas su i količine i duljina i težina ulovljene ribe sve manje.

Hrvatski nacionalni avioprijevoznik, Croatia Airlines (CA), članica Star Alliance grupacije, u ovoj će ljetnoj sezoni ponovno pokrenuti niz sezonskih linija iz Zračne luke Split u Resniku. CA je značajan fokus u ljetnom redu letenja stavila upravo na splitsku zračnu luku pa će ovog ljeta redovno prometovati na čak 24 linije (od čega 21 međunarodna), te će dodatno u prometovanju imati i 10 charter linija. Dakle, povećava se broj linija, pa će se u špici ljeta iz Kaštela obavljati i do 90 letova tjedno, pri čemu valja napomenuti kako će do 20 letova tjedno CA imati na domaćoj liniji za Zagreb. Croatia Airlines ovog ljeta nudi redovne letove iz Splita za ...

Prema najfriškijim najavama, nakon više od trideset godina, Hrvatska će u dogledno vrijeme imati katastar hrvatskih maslinika. Godinama maslinari očekuju da će se po uzoru na registar maslinika iz Austro-Ugarske, uspostaviti popis maslinara i maslinika, ali nikako da dočekamo taj dan, piše u novom broju magazina Maslinar.
Nevjerojatno je, ali istinito da mi ne znamo koliko poljoprivrednika u priobalju uzgaja masline, koliko su stari maslinari i koliki je prosjek broja stabala po jednom vlasniku. Ne znamo ni koliko ima maslinika sa više od 10.000 stabala, ni koliko ima maslinara na okućnici sa po desetak stabala. Stoga veseli da je napokon donesen Pravilnik o upisniku maslinika, koji će u elektroničkoj bazi podataka voditi i ažurirati Agencija za plaćanje u poljoprivredi, a sadržavat će sve podatke o maslinama, maslinovom ulju, maslinarima i uljarama.
Poučeni dosadašnjim iskustvom prikupljanja podataka i prikazivanju stvarnog stanja o hrvatskom maslinarstvu, bojim se da će se ovo realizirati, bar ne u skoroj budućnosti.

Dani hrvatske male brodogradnje će po 15-i put za redom u razdoblju od 13. do 16.travnja 2023. okupiti domaće proizvođače plovila i renomirane brendova nautičke i ribolovne opreme unutar jedinstvenog ambijenta marine Kaštela u Kaštel Gomilici. Njihovi su prostori tijekom ove izložbe podređeni izlagačima i posjetiteljima kojima je ulaz na izložbu tradicionalno besplatan kao i testne vožnje plovila izloženih u moru. Od prvog izdanja 2009. bilo je jasno kako će Dani hrvatske male brodogradnje postati nezaobilazno mjesto susreta hrvatskih proizvođača plovila i opreme s kupcima kojima je "domaći" brod i životni stil i potreba.
Ne četverodnevnoj manifestaciji nastupit će preko pedeset tvrtki iz nautike te preko dvadeset tvrtki koje nude turističke usluge i proizvode. Predstavljajući hrvatska moderna plovila namijenjena sportu i odmoru, organizator također potiče potrebu očuvanja i prezentacije domaće tradicionalne brodogradnje, te vještina domaćih "kalafata". Tradicijska brodogradnja bit će predstavljena u okviru aktivnosti i predstavljanja Muzeja betinske drvene brodogradnje kao i Udruga za očuvanja tradicijske brodograđevne baštine. Turistički dio manifestacije čini ponuda proizvoda namijenjenih turističkom najmu električnih vozila i plovila, električnih ronilica, ali i opreme za uređenje kuća za odmor u segmentu bazenske i spa opreme, plažnog te vanjskog i ugostiteljskog namještaja.

Novi trendovi na tržištu rada u Hrvata doveli su do velikog rasta sitnice čistačica, a za posao smetlara javljaju se i akademski obrazovani građani. Mnogo je radnika nezadovoljnih plaćama, ali među njima nisu oni najtraženiji - konobari, kuhari i čistačice apartmana. Spremačice apartmana ne hvataju se krpe i metle ispod 13 eura po satu, i to na crno, pa Slobodna piše da mogu zaraditi i više od liječnika!
Barbara Marković, predsjednica Udruge obiteljskog smještaja tvrdi da se cijena čišćenja kreće oko 15 eura po satu na obali, a 20 eura na otocima. Muškarci pak, i to oni s diplomama, pokazali su ovih dana Velik interes za natječaj kojim splitska Čistoća traži 20 iznosača smeća za bruto plaću od oko 1700 eura. Sve ovo govori o neobičnom trendu na tržištu rada. Dok spremačice rade za 15 eura po satu, dežurstvo državnog odvjetnika vikendom plaća se 27 kuna po satu, odnosno 3,7 eura, ili četiri puta manje od čistačice. Ne treba se stoga čuditi što već danima prosvjeduju i djelatnici pravosuđa i liječnici, a nezadovoljni su i učitelji. Osim onih koji uspiju dobiti posao na pražnjenju kontejnera sa smećem.

Lučka uprava Splitsko-dalmatinske županije na čelu s ravnateljem Domagojem Maroevićem nedavno je nadležnom tijelu predala dokumentaciju za odobrenje odnosno izdavanje građevinske dozvole za uređenje luke Krilo, koja se očekuje kroz mjesec dana. To je veliki korak k uređenju postojeće luke, a samim time i olakšanju svim vlasnicima jeseničkih mega plovila u njihovom "jachting businessu" i pomorskom turizmu, jednom od najvećih na Mediteranu.
Projekt se odnosi na uređenje kompletne luke Krilo, uključujući dva nelegalno nasuta lukobrana. Po uređenju luke, brodari će tamo konačno moći obavljati ukrcaj i iskrcaj putnika što će donekle značiti i rasterećenje luke u Splitu. Kapacitet luke se neće povećavati, ona ostaje u istim gabaritima, piše Dalmacija Danas.
Projekt uređenja luke Krilo prema cijenama s početka godine vrijedi oko 8 milijuna eura, bez PDV-a. Početak radova na uređenju luke brodari očekuju već početkom ovog ljeta, no stvarnom datumu početka radova nezahvalno je govoriti, neslužbeno se doznaje da postoji mogućnost da oni krenu i prije jeseni.
Ovo je projekt od velikog značaja ne samo za Krilo nego i cijelu županiju jer se njenim uređenjem rasterećuje jedna od najtranzitnijih luka na Mediteranu, luka Split. U konačnici, novouređena luka Krilo imat će spojnicu s nedosanjanom, fantomskom brzom cestom Split - Omiš.

Dalmatinska energetska agencija pripremila je i tiskala Vodič za postavljanje fotonaponskog sustava na kuću ili zgradu. Riječ je o sveobuhvatnom i detaljnom vodiču koji će građanima odgovoriti na brojna pitanja vezana uz korištenje sunčane energije. Stručnjaci Dalmatinske energetske agencije pripremili su teme o tome isplati li se ugraditi fotonaponski sustav, kakva je pravna procedura, kakve se porezne stope primjenjuju kao i iscrpne tehničke karakteristike važne za postavljanje sustava, piše Dalmatinski portal.
Vodič je koncipiran tako da uz opće podatke precizira odgovore na pitanja zašto postaviti solarnu elektranu na krov te o čemu treba voditi računa prije procesa ugradnje. Nadalje, Vodič daje jasne upute o načinima ugradnje solarne elektrane, kao i o procedurama koje je potrebno napraviti prije ugradnje fotonaponske elektrane na krov. Daju se i odgovori na pitanje o tome koje su najčešće pogreške u postavljanju fotonaponskih elektrana uz važne tehničke detalje neophodne pri projektiranju elektrane. Uz to, Vodič građane informira o tome na što se točno, pri izgradnji fotonaponske elektrane, porezna stopa od nula posto poreza na dodanu vrijednost - primjenjuje. Konačno, Vodič daje uputu u koje dvije postojeće kategorije proizvođača građani u slučaju izgradnje fotonaponskih sustava spadaju.
Vodič se u digitalnom obliku nalazi na web stranici Dalmatinske energetske agencije www.dea-sdz.hr. U tiskanom obliku građanima će biti dostupan na info pultu DEA-e u City Centeru one Split (Vukovarska 207), od 9 do 19 sati i to od srijede, 5. travnja, do petka, 7. travnja. Građani i svi zainteresirani će i na info pultu moći dobiti i dodatne informacije.

Studenac, jedan od najvećih maloprodajnih lanaca u Hrvatskoj, nedavno je svečano otvorio svoju preuređenu prodavaonicu u Omišu, jednu od najznačajnijih i najvećih prodavaonica koja se nalazi u sklopu zgrade u kojoj je i uprava kompanije.
Trgovački maloprodajni lanac Studenac kao kompanija posluje od 1991. godine. Kasnih 90-ih proširio je poslovanje otvaranjem veleprodajnog skladišta u Dućama i nekoliko maloprodajnih trgovina u Omišu i okolici. 2018. godine Studenac kupuje poljski investicijski fond koji  postavlja novu upravu koja je agilno krenula u akvizicije, preuzimanje drugih, manjih lanaca trgovina, modernizaciju, jačanje korisničkog iskustva, širenje asortiman proizvoda, a upućeniji kupci bi sigurno dodali.. "i u vidljivo poskupljenje artikala". No dobro, netko to sve valjda treba i platiti..
Preuzimanjem Istarskih supermarketa i Sonika 2019. Studenaca jača svoju poziciju i posluje duž cijele jadranske obale. 2021. preuzima lanac Bure Trgovina, te otvara prve prodavaonice u Zagrebu. U 2022. Studenac preuzima Pemo, Kordun, Duravit i lanac Lonia te je sada s svojim dućanima prisutan u 15 županija i u gradu Zagrebu, piše Večernji list.
Studenac zapošljava više od 5.500 radnika i ima gotovo 1.100 prodavaonica te je lanac s najvećim brojem trgovina i među vodećim maloprodajnim lancima u Hrvatskoj, podržava lokalnu zajednicu preko projekta „Korak bliže zajednici“, a pokrenuo je i Studenac digital čiji tim podatkovnih inžinjera kreira različite prognostičke modele prodaje, optimiziranja kampanja, ponašanja kupaca na osnovu njihovih profila i povijesti kupovina..
Prema Fininim podacima, 2021. je Studenac ostvario 2,3 milijarde kuna prihoda, što ga svrstava na sedmo mjesto trgovačke ljestvice po prihodima, danas su prihodi veći od 3 milijarde kuna. Tendencija im je širenje na istok Hrvatske i Slavoniju, a onda, zašto da se i mi malo ne poigramo prognozama, kada se značajnije podigne vrijednost tvrtke "exit" kroz prodaju nekom većem stranom (ili domaćem) igraču i povrat investicije poljskom ulagaču.