Grad Split uz podršku Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU organizira "Dane otvorenih vrata EU projekata" koji će se održati u utorak, 30. studenog 2021. od 9 do 12 sati na Rivi, na dnu Marmontove ulice.
Cilj je građanima predstaviti projekte koji su dali doprinos razvoju gradova i općina na području Urbane aglomeracije Split u područjima kao što su kultura baština, prirodna baština, poduzetništvo, promet, zaštita okoliša, socijalna uključenost, turizam, zdravlje i mnoga druga.
Ovo je prilika da se upoznate s projektima Grada Splita i ostalih gradova i općina Urbane aglomeracije Split - gradova Solina, Kaštela, Trogira, Omiša i Sinja, te općina Dicma, Dugog Rata, Dugopolja, Klisa, Lećevice, Muća i Podstrane i dobijete odgovore na mnoga pitanja kao što su:
- što je Urbana aglomeracija Split?
- što je ITU mehanizam?
- koje su mogućnosti financiranja projekta u novoj financijskoj perspektivi?
Dođite u utorak na Rivu i upoznajte se s projektima Grada Splita i Urbane aglomeracije Split.
 

Trideset godina Studenca

Studenac, danas vodeći maloprodajni lanac na Jadranu i jedan od vodećih u Hrvatskoj, svoju je poslovnu priču započeo u Dućama. Potkraj 90-ih, sa svega nekoliko prodavaonica u vlasništvu Josipa Milavića, proširio je svoje poslovanje otvaranjem veleprodajnog skladišta u Dućama, a rast tvrtke nastavio se i tijekom dolazećih godina, a pgotovo nakon izgradnje trgovačkog centra u Omišu te je s vremenom izrasla u prepoznatljiv trgovački maloprodajni lanac koji je danas u vlasnišvu poljskog Enterprise Fund VIII investicijskog fonda. No Studenac ne čine samo značajni poslovni koraci, on je protkan i snažnim emotivnim pričama čiji su junaci zaposlenici, kupci, suradnici i partneri, a bilo je uistinu teško izdvojiti samo neke od njih, piše Dalmatinski portal. Izazovno pandemijsko razdoblje u kojem živimo pokazalo je kako je upravo ljudski faktor ono što svi, a posebice domaći kupci, iznimno cijene u Studencu...
 

Radionica LAG Adrion u Zagvozdu

U Zagvozdu je u četvrtak (25.11.2021.) održana edukativna radionica u organizaciji Udruge ruralnog turizma Hrvatske i Lokalne akcijske grupe “ADRION” uz financijsku podršku Ministarstva turizma i sporta. Sudionici radionice su bili vlasnici poljoprivrednih gospodarstava, vinarije, ugostiteljskih objekata, kušaona i ruralnih objekata za smještaj. Sudionici radionice doznali su važne informacije o mogućnostima za besplatnu promociju svojih objekata. Također, na radionici se moglo čuti o zakonodavnim okvirima, važnosti integracije kulturne baštine u digitalnu promociju i o novim turističkim trendovima.
Predstavljena je i aplikacija moj-seoski.hr, a koja ima za cilj prikupiti podatke o pružateljima usluga za Digitalni katalog seoskog turizma Republike Hrvatske. Upisom u aplikaciju poljoprivrednici stječu pravo na besplatnu promociju na domaćem i inozemnom tržištu. Voditeljica Udruge za ruralni turizam Hrvatske, Aleksandra Kuratko Pani prikupila je informacije o izazovima s kojima se susreću poljoprivrednici u svojem poslovanju kako bi ih adresirala u okviru Radne grupe za razvoj seoskog turizma RH pod okriljem Ministarstva turizma i sporta.
 
Još jedan krug APN-ovih kredita kreće na proljeće 2022. A dok se čeka državna subvencija za stambeni kredit, cijene nekretnina divljaju pa si je tek rijetki i mogu priuštiti. Cijene su u zadnje dvije godine porasle i do 30 posto, kažu u Udruženju poslovanja nekretninama. Najviše se traži novogradnja. Prodaje se i dok nije izgrađeno, a kupuju i stranci, piše Dalmatinski portal.
- Kvadrat novogradnje kreće se između 3000 i 4000 eura na dobrim lokacijama, kako u Splitu tako i u Zagrebu. Na rubnim područjima je između 2000 i 2500 eura - otkriva Jasmina Biliškov iz Udruženja poslovanja nekretninama. Euri se broje i za dizajn interijera. Na cijene stanova utječu niske kamate na kredite, inflacija, ali i rast turističkog prometa, kažu stručnjaci.
 

HRT: Nagodba odgođena za mjesec dana

DORH i tvrtka "Projekt uvala" trebali su prošlog tjedna konačno rješiti sve detalje nagodbe i tako dogovorom zatvoriti dva dugotrajuća sudska spora vezano za prostor bivše tvornice Dalmacija Dugi Rat, konkretno za: (1) plaćanje penala za eksploataciju mineralnih sirovina u iznosu od 25 mil.kn i (2) prodaju preostalog zemljišta po cijeni od 115 eura investitoru, tvrtki Projekt Uvala. U Općini Dugi Rat nisu sretni rješenjem koje se nazire, jer već godinama traže od RH da preostalo zemljište pokloni općini za poslovno-gospodarsku zonu u kojoj bi mogli zaposliti 200-tinjak radnika.
Ročište održano u ponedjeljak, 15.11.2021. na splitskom trgovačkom sudu nije završilo nagodbom već samo dogovorom da će se zainteresirane strane u dugogodišnjem sporu još dogovoriti o pojedinostima nagodbe po kojoj bi prodaja ostatka zemljišta površine 32.000 m2 bila uvjetovana sanacijom prostora i uklanjanjem brda opasnog otpada na prostoru bivše tvornice. Rok je tri godine, kako za plaćanje penalizacije zbog dosadašnje eksploatacije zemljišta, tako i za prodaju ostatka zemljišta. Dakle, nagodba je odgođena za mjesec dana, izvještava HTV.
- Elementi nagodbe usklađeni su međusobno pregvaranjem, a temelje se na odluci Vlade RH - rekao je poslije ročišta odvjetnik investitora Kruno Peronja.
- Sada se ovom odlukom opet ide u prilog investitoru, tj. Projekt uvali, da odgađa sanaciju. Mislim da to nije ozbiljna firma koja se može baviti ovakvim velikim poslovima - rekao je Tonči Bauk, načelnik općine Dugi Rat.
Pitanje za radoznale je zašto država namjerava prodati preostalo zemljište kompleksa baš tom investitoru koji ih zavlači cijelo desetljeće i duguje pozamašnu svotu novca za eksploataciju zemljišta?
Podsjetimo, rok za sanaciju istekao je još 2019., a država je, da je htjela, po slovu zakona mogla sama provesti sanaciju terena i investitoru ispostaviti račun. Nije to učinila. Retoričko pitanje - spašava li država nagodbom tvrtku investitora koji navodno posljednje dvije godine posluje s gubitkom i ima sve uvjete odlaska u stečaj?
 

DORH sklapa nagodbu s Projekt Uvala?

U ponedjeljak, 15.11.2021. DORH i tvrta "Projekt uvala" trebali bi konačno rješiti sve detalje nagodbe i tako dogovorom zatvoriti dva dugotrajuća sudska spora vezano za (1) plaćanje penala za eksploataciju mineralnih sirovina u iznosu od 25.000.000 i (2) prodaju preostalog zemljišta po cijeni od 115 eura investitoru.
U Općini Dugi Rat nisu sretni rješenjem koje se nazire, piše Dalmacija Danas. Općinari traže od RH da preostalo zemljište pokloni općini za poslovno-gospodarsku zonu u kojoj bi mogli zaposliti 200-tinjak radnika.
- “Općina Dugi Rat kao sudionik u sudskom postupku između Projekt Uvale – investitora na području bivše tvornice Dugi Rat i RH, dana 9.11.2021. izričito je željela dati do znanja hrvatskom pravosuđu i DORH-u da se i dalje rade ustupci tvrtki koja godinama vara državne institucije” - priopćio je medijima načelnik Dugog Rata Tonći Bauk...
 
Saga o zemljištu negdašnje tvornice ferolegura u Dugome Ratu – fabrika su je od milja zvali – bliži se kraju. U ponedjeljak, 15. studenoga napokon bi nagodbom trebalo u cijelosti pasti u ruke privatnoga investitora.
Privatni investitor, koji će postati vlasnik nešto više od 100.000 četvornih metara rta koji se smatra jednom od zadnjih ekskluzivnih srednjodalmatinskih lokacija, krije se iza imena tvrtke "Projekt uvala" d.o.o. kojoj je vlasnik tvrtka "Topaz Limited" registrirana na Malti i koju kao članovi Uprave zastupaju Hannah Marcus, Henry Alexander Brompton Gwyn-Jones i Martin Paul Dudley. U njihovo pak ime hrvatskoj se javnosti obraća negdašnji splitsko-dalmatinski župan i sadašnji odvjetnik Kruno Peronja.
Pisala je Slobodna Dalmacija u više navrata o duhovima koji ne daju mira dugoratskoj fabrici. Naširoko je pisala. Posljednji put prije manje od dva mjeseca kada su mještani, predvođeni novim općinskim načelnikom, prosvjedovali ne želeći da priča završi ovako kako će završiti. A završit će, u to ne bi trebalo sumnjati, u ponedjeljak, 15. studenoga na Trgovačkom sudu u Splitu kada će Državno odvjetništvo Republike Hrvatske (DORH) pružiti ruku "Projekt uvali" i pristati na nagodbu s kojom će svi, reći će poslije u izjavama za medije, biti zadovoljni.
Osim Općine Dugi Rat. No, njih se tu ionako ništa ne pita. Zemljište možda i jest na njihovu teritoriju, ali je u vlasništvu Republike Hrvatske, a Republika Hrvatska dobro zna što je u najboljem interesu njezinih građana...
 
Na brzinu ćemo vas samo uvesti u likove. Dakle, načelnik općine Dugi Rat je Tonči Bauk, član HDZ-a koji je na ovogodišnjim lokalnim izborima nastupio kao nezavisni kandidat i koji je za samo 43 glasa u drugome krugu pobijedio HDZ-ova službenog kandidata Franu Marčića. Tonči Bauk i Frane Marčić obiteljski su jako povezani, štoviše, Tonči je Frani krsni kum, ali, eto, politika ih je razdvojila, iako, obojica tvrde, ne i zavadila.
U Općinskom vijeću, da kažemo još i to prije nego krenemo na radnju, HDZ s partnerima (HDS i HSP) ima većinu, njihovih je sedam ruku u odnosu na Baukovih šest, koliko ih je načelnik uspio skupiti s Domovinskim pokretom i još dvije nezavisne liste. A da bi HDZ imao većinu – evo još samo ovo pa nećemo više – pobrinuo se prvi Baukov suradnik Ivica Vuković, drugi s načelnikove predizborne liste, koji se odmah nakon izbora priklonio Frani Marčiću uz objašnjenje kako je to učinio jer Bauk nije želio ispuniti njegov jedini uvjet za ulazak u lokalnu politiku, a to je bila – koalicija s HDZ-om.
Ako vam je sve ovo komplicirano, zamislite kako je tek mještanima Dugoga Rata, općine sa 7000 stanovnika, koji su u svibnju mogli birati između čak dvanaest ponuđenih lista, što je, ako izuzmemo Zagreb i Split, bio nacionalni rekord.
No, da počnemo...
 
U petak su na sjednici saborskog Odbora pored predstavnika Općine Dugi Rat i građanske inicijative "ZA Dugi Rat" bili i stručnjaci s pravnog, građevinskog i arhitektonskog fakulteta. Ukazali su na niz nepravilnosti u dosadašnjim procesima. Predstavnici DORH-a su govorili o kompleksnosti stečajnog postupka i procesa prodaje Tvornice Dugi Rat te imovinsko pravnih zavrzlama. Naglasili su kako obaveza sanacije nije uvjet u trenutnim procesima i nagodbama, ali su istakli da će učiniti sve da do sanacije svakako dođe. Pitamo se kako? Trenutno je, po zakonu, obaveza sanacije prešla na državu jer je investitor nije obavio na vrijeme do kraja 2019.. Ali država ništa nije napravila već dvije godine i sigurno ćemo biti penalizirani od strane EU institucija. Tko će biti odgovoran?
Puno pitanja koje će predstavnici građanke inicijative na sljedećoj sjednici Odbora postaviti predstavnicima Ministarstava zaštite okoliša i državne imovine koji danas nisu bili na sastanku.

Država, odnosno DORH, pojurili su u sklapanje nagodbe s investitorom kad se pojavila mogućnost za sanaciju šljake putem EU fondova za Dugi Rat. Zašto, pitamo se...
Sljedeći tjedan bi trebalo doći do sudske nagodbe između države i investitora koji je stvorio po zdravlje opasan otpad na prostoru bivše tvornice...
 
Hitno se sklapa nagodba i prodaje zemljište zagađivaču da bi se spriječila prijava sanacije putem EU fondova? Pa tko bi lud htio da neovisne institucije pogledaju što su inspektorat, ministarstva i DORH radili svih ovih godina u Dugom Ratu?
U petak je održana hitna sjednica Saborskog odbora za okoliš. Zašto? Informacije da bi moglo doći do nagodbe, da bi se onečišćivač mogao nagraditi i ponovno uvući u proces alarmantne su na svim razinama. Usprkos protestima građana DORH nastavljaju svoju ubrzanu agendu sklapanja nagodbe za prodaju zemljišta zagađivaču.
Načelnik Općine Dugi Rat naglasio je kako se radi o velikoj prevari, kako nije istinita tvrdnja DORH-a da su iz novina saznali za eksploataciju. Posebno je upozorio na činjenicu da nagodba koja se godinama ne sklapa, odjednom po brzom procesu kreće u realizaciju tri mjeseca nakon što je općina najavila mogućnost korištenja EU fondova. Jednom sklopljena nagodba će upravo tu mogućnost u potpunosti uništiti. A to je i cilj - naime kao što vidimo iz slučaja Žalac EU fondovi uključuju i neovisne provjere postupanja državnih tijela. A tko bi lud htio da netko provjeri što su Inspektorat, ministarstva i DORH radili svih ovih godina?
 

24. Međunarodni sajam SASO

U Splitu je otvoren Sajam SASO, najznačajniji dalmatinski sajam za graditeljstvo, drvnu i metalnu industriju, alate i opremu, elektrotehniku, energetiku i telekomunikacije te obrtništvo i malu privredu. 24. Međunarodni sajam SASO 2021. održava se od 10. do 13. studenog 2021. u Spaladium areni u Splitu i izvrsna je prilika za susret poslovnih posjetitelja, malih i srednjih poduzeća, arhitekata, inženjera i investitora. SASO obuhvaća niz međunarodnih specijaliziranih sajmova: Sajam graditeljstva, Sajam drvne industrije, Sajam metalne industrije, Sajam alata, strojeva i opreme, Sajam obrtništva i male privrede, Sajam elektrotehnike, energetike i telekomunikacija, SAFIR - Sajam financija, investicija i razvoja, SEKO - Sajam ekologije te Sajam kamena, Sajam bazena, Sajam komunalne opreme.
Pored izlagačkog dijela, na sajmu SASO 2021. vas čeka bogati program stručnih konferencija i radionica kao i "Projekt publika" u sklopu kojeg će organizator sajma  poslati pozive specijaliziranoj ciljanoj publici, zainteresiranoj za obnovu i izgradnju objekata, opremanje objekata, noviteta u industrijama te ugovaranje poslova za slijedeću godinu. Na Saso može ući uz covid potvrdu ili testiranje na ulazu. Cijena ulaznice je 30 kuna, a test stoji 50 kuna.

Treći dan stručnog programa sajma SASO 2021 posvećen je tržištu nekretnina, dok će se u popodnevnim satima, u sklopu 17. dana arhitekata održati predavanje “Ima li grada istočno od raja?”.
 
Uz crljenak, pribidrag, tribidrag, zinfandel i ostale srodne sorte, svoju priču na prvom festivalu crljenka i rođaka, ZIN FESTU 2021, koji se od četvrtka do subote održava u Marini Kaštela u Kaštel Gomilici, ispričat će i bogata gastronomska ponuda Dalmacije, koja s vrhunskim vinima čini jednu tradicionalnu i neraskidivu vezu.  Mladi, budući kuhari, nutricionisti, prehrambeni tehničari i drugi, za posjetitelje festivala pripremat će jela prva dana, u četvrtak i petak, a u subotu će posjetitelji imati priliku uživati u umijeću pripreme delicija od strane profesionalnih kuhara. Naravno, kako je naglašeno, posjetitelji festivala imat će priliku osjetiti i tu povezanost dalmatinskih jela i vrhunskog vina, što garantira užitak za sva čula.
U surtadnji TZG Kaštela i Đulijana Nole iz Bots & Pots-a u četvrtak 11. studenoga od 16 sati u sklopu „Kaštelanskih pikuleca“ robot kuhar pripremat će tradicionalna dalmatinska jela koja će prisutni moći isprobati.
 

Vina Kuće sretnog čovjeka na prvom ZIN FESTU

U tijeku je ZIN FEST, prvi festivala crljenka kaštelanskog i njegovih rođaka, a prema prijavama sudionika, na festivalu se predstavlja cijela paleta vrhunskih vina proizvedenih od sorti grožđa usko povezanih, kako i naziv festivala kaže, sa svjetski poznatim zinfandelom. Iz omiškog vinogorja na festival stiže vinarija Kuća sretnog čovjeka, koja će posjetiteljima predstaviti svoj Pribidrag iz 2016. godine.
- Stižemo na ovaj festival kako bi mu dali podršku, a svima je cilj približiti ovu sortu ljudima jer iako se radi na promidžbi pribidraga, crljenka, tribidraga ili kako god da je nazivamo, mislim da mnogima još uvijek sorta nije u potpunosti poznata. Ujedno, svojim znanjem želim pomoći i da u cijelu priču o ovom vinu uključimo i iskustvo i inovativnost te da se festival proširi sve od Komarne do Zadra pa i šire, gdje god da se ova sorta proizvodi – rekao je u razgovoru vlasnik Kuće dobrog čovjeka Nikša Mimica, jedan od vinara koji je nastavio tradiciju svoje obitelji u vinogradarstvu i vinarstvu,a koji proizvodi vino od grožđa sa nekoliko desetaka tisuća trsova u vinogradima na sjevernoj i južnoj strani omiške Dinare.
Treba naglasiti da je Nikša Mimica vinogradar i vinar, u čijem je vinogradu pronađeno devet trsova autohtone sorte pribidrag, kako se na omiškom području naziva crljenak, što je poput pronalaska trsa kaštelanskog crljenka u vinogradu Ivice Radunića u Kaštelima, pokrenulo revitalizaciju ove sorte na području Dalmacije, a i šire, piše Kastela.org.
 
Zadružni savez Dalmacije i Hrvatska udruga vinarskih gradova organizirala je proteklog vikenda u Cavtatu 31. Međunarodni susret vinogradara i vinara Sabatina 2021. Kao i svake godine osim edukacije, sajma, izložbe, radionica, vođenih degustacija vina, dodjele priznanja i proglašenja šampiona među proizvođačima kako otvorenih tako i buteljiranih vina i likera, program ovogodišnje manifestacije bio je obogaćen i raznim dodatnim aktivnostima. Nažalost, zbog korone i lošeg vremena otkazan je subotnji studijski obilazak vinograda. No zato je svečano, a polije i nadasve veselo bilo na dodjeli priznanja vinarima i proizvođačima likera.
Šampion bijelih suhih i polusuhih buteljiranih vina je Obrt Zure iz Lumbarde, otok Korčula odnosno njihov Grk "Bartul" 2020. Najbolje u kategoriji crnih suhih i polusuhih vina ima Vinarija Čitluk d.d., Čitluk, Bosna i Hercegovina - Teuta Blatina 2016. Šampion vina sorte plavac je Dingač Reserva 2013., Matuško vina d.o.o., a kod vina sorte pošip najboljim je proglašen Pošip "Zure" 2020, Obrt Zure, Lumbarda, otok Korčula. Najbolje nagrađeno vino–predikatno vino je Leona, ledena berba 2016. OPG-a Đurinski iz Kupljenova. U kategoriji kvalitete jakih alkoholnih pića, šampionom je proglašen OPG Ante Beroš, Bratuš - Sveti Ivan - liker od rogača.
U kategorijii otvorenih vina, najbolje ocijenjeno bijelo vino ima Cvijeto Stjepović iz Dubrovnika - Pošip Smokvica 2020., a kod ovorenih crnih vina najbolji je Cabernet Sauvignon Barrique 2020 Tomislava Grbića iz Privlake. Najbolje otvoreno bijelo mlado vino ima OPG Miroslav Stanojević iz Smokvice s otoka Korčule. Riječ je o Pošipu 2021, a u kategoriji mladih crnih vina najbolji je Plavac mali 2021. Miše Pavičića iz Splita. U sklopu svečanog otvorenja ovogodišnje Sabatine tradicionalno su dodijeljena i priznanja za doprinos pojedinaca i udruženja.
Naravno, nije izostao ni uspjeh naših dugoratskih vinara. Zlatnu medalju i diplomu za kvalitetu otvorenog vina dobila su čak dvojica naših sumještana. Obitelj Čizmić, Dugi Rat, za Merlot iz 2020. te OPG Konoba Kadić za kupažu Maraštine i Debita iz berbe 2020. Kadići su dobili i srebrnu medalju i diplomu za kvalitetu svog crnog otvorenog vina, kupažu Merlota i Babića iz berbe 2020. Čestitke i pohvale obitelji marljivim obiteljima Kadić i Čizmić. Bravo! Ali to nije sve. Šećer na kraju i to od vrhunske višnjevače sa svježim tartufima dolazi iz OPG Bogdanović iz Seoca. Naš dućki ugostitelj Davor Bogdanović opet je ponajbolji proizvođač likera, nadaleko čuvene višnjevače. Za lanjsku je dobio u subotu Zlatnu medalja za kvalitetu jakog alkoholnih pića. Čestitamo!
I naravno, poželimo i ove godine da se za našim marljivim vinarima i maslinarima povedu i drugi naši sumještani koji nisu zapustili svoje loze i masline. Dapače, sve im cvitalo! I nagrade i na Sabatini i Noćnjaku brali za svoje trude, poput gore spomenutih.
 

Sviranje ugljiku i licemjerje elite

Još na neuspjelom summitu COP15 u Kopenhagenu 2009. obećano je da će bogati godišnje uplaćivati 100 milijardi dolara za prilagodbu zemljama koje se suočavaju s najtežim posljedicama klimatskih promjena. Na summitu COP 21 u Parizu 2015. to je obećanje postalo jedna od obaveza. Ona se ostvaruje djelomično, sredstva su dostigla 78 milijardi dolara godišnje, ali cilj nije ostvaren. Za naliku od ostalih svjetskih lidera, ruski i kineski predsjednici nisu bili raspoloženi za novi igrokaz, u Glasgowu na COP26 sumitu.
- "Naša ovisnost o fosilnim gorivima gura čovječanstvo do ruba. Ili ćemo to zaustaviti ili će ono zaustaviti nas. Vrijeme je da se kaže - dosta. Dosta je ubijanja ugljikom. Dostaje bilo tretiranja prirode kao zahoda. Dostaje paljenja i bušenja i rudarenja. Mi sami kopamo svoje grobove" ' dramatično je upozorenje glavnog tajnika UN-a Antonija Guterresa koji je otvorio najvažniju svjetsku konferenciju o klimi u Glasgowu, COP 26, gdje se pokušava spasiti planet koji se ubrzano zagrijava.
Najvažniji je to skup još od Pariza 2015., ali održan bez prisutnosti kineskog i ruskog predsjednika. Prvi dogovori već su pali: reducirat će se metan čime će se do 2030. smanjiti zagrijavanje za 0,3 stupnja, a više od stotinu država potpisalo je i deklaraciju za smanjenje deforestacije.
Hrvatski premijer Andrej Plenković u svom je govoru istaknuo da ćemo zaštititi 30 posto Jadranskog mora te do 2030. zasaditi dodatnih milijun stabala godišnje. Najvažniji hrvatski doprinos bit će zatvaranje termoelektrane na ugljen Plomin do najkasnije 2033.