Sedma odogoda, e da je barem zadnja...

Da Hrvatske ceste ne raspolažu novcem za izgradnju novog ulaza u Split iz smjera Vučevice, kako izvještava Jutarnji list, i nije neka vijest zato što vijest nije ni to da novca nema ni za neusporedivo kraću i jeftiniju dionicu čvor" Mravince"-čvor "TTTS" na koju se nastavlja brza cesta Stobreč - Dugi Rat - Omiš koja je, kako se u HC desetljećima zaklinju, prioritet svih cestovnih prioriteta u Hrvatskoj!
Doduše, dok EU ne odriješi kesu (ako je odriješi!?), Hrvatske ceste će, obećaju, pronaći nešto "siće" za projektiranje (tko zna koje po redu?!) dionice čvor "TTTS-čvor "Grljevac"-čvor "Stara Podstrana"-čvor "Jesenice"-čvor "Dugi Rat", dok je, kako ističu, u tijeku pribavljanje dokumentacije za ishođenje lokacijske dozvole. Zanimljivo, najkritičniju dionicu u državi – čvor "TTTS"-čvor "Grljevac" – na kojoj su još 2007. otpočeti radovi, a 2011. bez objašnjenja prekinuti, nitko ne spominje, piše Savez za Poljica.
No zato je, citiramo, od omiške strane u tijeku gradnja obilaznice Omiša koja će se po završetku privremeno priključiti na postojeću državnu cestu (čitaj: na srednjopoljičku cestovnu infrastrukturu iz doba austrougarske!) do dovršetka gradnje spoja do Dugog Rata (čitaj: do Bog zna kad!).
Eto, je li sad jasnije zašto se u Savezu za Poljica ne veselimo novome mostu preko Cetine i "izlijevanju" prometa iz smjera Makarske kroz Srednja Poljica prema Splitu odnosno čvoru Blato n/C na autocesti A1?
 
Pozivaju se mještani općine Dugi Rat a za iskazivanje interesa za širokopojasni Internet. Naime, u okviru provedbe projekta Širokopojasnog pristupa internetu, kojeg provodi Hrvatski Telekom d.d. u partnerstvu s Gradom Omišem i općinama Dugi Rat, Podstrana i Zadvarje, i ovim putem pozivamo sve potencijalne korisnike brzog (+40 Mbit/s) i ultra-brzog (+100 Mbit/s simetrično) interneta da iskažu svoj interes za izvedbu priključka na širokopojasnu mrežu putem sljedeće e-mail adrese: prikljucak-omis @ t.ht.hr. Informacije koje tom prilikom trebaju dostaviti su: ime i prezime vlasnika objekta, točna ovozemaljska adresa, broj stambenih i/ili poslovnih jedinica na toj adresi, te kontakt telefon korisnika.
Širokopojasna mreža je u tijeku izgradnje te će svim korisnicima koji sada iskažu interes za izvedbom priključka, isti biti i postavljen tijekom radova. Priključivanje na širokopojasni pristup internetu bit će omogućeno i nakon završetka izgradnje mreže, kaže se u priopćenju koje je objavljeno i na službenim stranicama općine Dugi Rat.
 

Foto žulj: Kao sardine...

Kao sardine..., rekao bi neki gladuš na frišku sliku luke Krilo.
Lipi jesenički brodovi, turistički i nautički ponos ne samo naših ljudi od mora i našeg kraja, već cijelog Jadrana, stješnjeni kao inćuni, kao sardine u mirnom ulju, u zimskom snu kojeg prekidaju samo milozvuci maritimnih bauštela u svojoj matičnoj luci, koja samo što nije krenula u obnovu, uređenje... Para, kažu u lučkoj upravi, za njeno uređenje ima, rezervirano je sve odavno... a kad će sve biti gotovo, odnosno kad će se ili bolje... hoće li se uopće i započeti s uređenjem luke Krilo ... samo more zna! Neki se mole za to Svetom Nikoli... a neki pak svetom Euru samo da sve ostane uvijek isto i da svi i dogodine uspiju stat u svoj "homeport", e sad kao inćuni ili sardine, ma koga je briga, važno je da je "vez" besplatan, da je tu i mali škver, radionica pod otvorenim nebom, "odlagaonica" otpada odmah ispod i da svi još imaju mista u svojoj "sigurnoj" matičnoj luci... 
 
Sedamnaest milijuna kuna vrijedna je investicija zagrebačke tvrtke INOVAPRO d.o.o., koja će do konca ljeta iduće godine početi s proizvodnjom mobilnih sušara u Gospodarskoj zoni u Šestanovcu. Prva je to kapitalnija investicija u zadnjih tridesetak godina u toj zabiokovskoj općini, a samim time i početak nekakvog gospodarskog razvoja nakon desetljeća stagnacije. U proizvodnoj hali na dvije etaže površine tisuću četvornih metara svoj kruh će zarađivati 15-ak djelatnika, a konačna brojka ovisit će o opsegu posla, piše Slobodna Dalmacija.
- Trenutno smo u fazi izgradnje temeljne betonske konstrukcije i ako sve bude po planu, već iduće godine možemo početi s proizvodnjom - obznanio je Ante Čikotić, direktor tvrtke INOVAPRO, dobru vijest za žitelje šestanovačke općine. Projekt predstavlja osnivanje nove poslovne jedinice u Šestanovcu, koja će proizvoditi kontejnerske kondenzacijske sušare, a što će biti popraćeno zelenim digitalnim i održivim unaprjeđenjem i inoviranjem poslovanja i njegove organizacije.
 
Građani ne ugrađuju solarne panele zbog lošeg zakonskog okvira i nedostatka financija, upozorio je u ponedjeljak europarlamentarac Predrag Fred Matić predstavljajući rezultate istraživanja o uključenosti građana u energetsku tranziciju, piše Dalmatinski portal.
Unatoč potencijalu obnovljivih izvora energije, uz čak 2600 sunčanih sati godišnje, 94 posto građana Hrvatske ne proizvodi električnu energiju u svojim kućanstvima, ukazao je hrvatski europarlamentarac uz zaključak da ti podaci pokazuju da postoje prepreke koje građane sprječavaju da imaju vlastitu jeftiniju struju.
U Hrvatskoj se građanima ne olakšava ugradnja solarnih panela na stambene zgrade, a 'zakoni nisu prilagođeni našoj zemlji već su vjerojatno prepisani iz EU direktiva', ocijenio je na novinskoj konferenciji u Zagrebu Matić koji je proveo anketu o uključenosti građana u energetsku tranziciju.
- 'Država je umjesto većih subvencija i poticajnih mjera išla u smjeru donošenja novih zakona koji su pisani za velike igrače - HEP i slične, a koji ujedno destimuliraju građansku energiju. Građane treba educirati i upoznati s mogućnostima proizvodnje, ali ponajprije donijeti poticajne mjere koje bi im olakšale proces da postanu energetski samoodrživi', tvrdi Matić.
 
Gradsko vijeće Omiša odlučilo je sinoć da se oko 60.000 m2 kampa "Galeb" na predjelu Ribnjak preda na upravljanje na 20 godina tvrtki Rudan iz istarskog Žminja. Tom odlukom je Galeb d.d., čiji je glavni dioničar Tekstilpromet d.d. iz Zagreba, nakon 22 godine ostao bez koncesije nad kampom u Dućama kojeg je Grad Omiš (po)ratnih 90-ih preoteo općini Dugi Rat i prisvojio.
Za odluku da se kamp da tvrtki Rudan iz Žminja diglo je ruku 10 od 14 prisutnih vijećnika. Četvero vijećnika (HDZ 3, MOST 1) koji su bili protiv uglavnom su imali primjedbe na kompetentnost natječajnog povjerenstva s upitnikom je li izabrana ponuda ona koja ne ispunjava uvjete natječaja, piše Dalmacija Danas.
Gradonačelnik Omiša Ivo Tomasović u natječaju ne vidi ništa sporno, a Galeb d.d. je angažirao odvjetnika Vinka Ljubičića da brani njihove interese. Na koji način će pokušati osporiti odluku Gradskog vijeća za sada nije poznato.
Istarska tvrtka Rudan ponudila je 711.000 eura godišnje plus varijabilni dio zakupnine što je bila najbolja ponuda, više nego trostruko od minimalne cijene navedene u tekstu natječaja.
Kamp "Galeb" uz zemljište tik do plaže i mora  čine i zgrade uprave i recepcije, ured tehničkog voditelja, restoran Ribnjak, dva sanitarna čvora, welness s bazenom, skladište s dva otvorena bazena, plinskom stanicom, zgradom stare recepcije, restoran Brguja s bazenom i roštiljem, te dva teniska i jedno malonogometno igralište. Sve je to dosadašnji koncesionar, tvrtka "Galeb" u većinskom vlasništvu zagrebačke tvrtke Tekstilpromet, neko vrijeme dao i u podnajam jednoj poljskoj tvrtki, no zanimljivo, nije im se učinilo zgodnim da opet pronađu partnera s kojim bi možda ponudili i bolju ponudu na natječaju, pa su iskoristili i radnike trikotaže "Galeb" u Omišu za prosvjede i pritisak na Gradsko vijeće prije odluke, a sada jedini od natjecatelja prijete i žalbama i tužbama.
Nije se na Gradskom vijeću Omiša odlučivalo samo o najmu kampa "Galeb". Popularno izletište s restoranom "Radmanove mlinice" kojim je posljednjih 22 godine uspješno upravljala obitelj Rogošić također je trebalo promijeniti vlasnika u najmu na idućih 20 godina, no na natječaj se prijavila samo jedna zainteresirana tvrtka čija je ponuda odbačena zbog nezadovoljavanja uvjeta natječaja, pa će se za najam "Radmanovih mlinica" oglasiti novi natječaj s povoljnijim uvjetima. Tko zna, možda je to i nova prilika i "Galebu" da ostane u turističkoj i uslužnoj djelatnosti.
 
Programeri iz Maurera odlaze u kuhare! No ne brinite, neće se četvrtkom navečer u prostorima SpinIT Inovacijskog centra na Spinutu kuhati spaghetti kod, nego će iz Coders' Kitchen izlaziti zanimljivi razgovori i korisni praktikumi o raznim tehnološkim temama, sponzoriranima od strane IT tvrtke Maurer Electronics Split, koja je prije par dana veselo proslavila prvih pet godina uspješnog rada.
Moderni trendovi u razvoju softvera, cloud computing, big data, microservisi, DDD, QA automatizacija, s posebnim naglaskom na open source, samo su neke od svakodnevnih tema iz naše programerske "kužine" kojih ćemo se dotaknuti i približiti Vam ih u okviru Coders' Kitchena meetupa, niza razgovora i druženja s splitskom IT zajednicom u prostorima SpinIT-a.
Ivo Šurjak, software engineer u Maurer Electronics Split, u četvrtak, 20.10.2022. s početkom u 19 sati u prostorima SpinIT-a pokazati će nam kako testirati React aplikacije. Početi će s uvodom u temu testiranja softvera, a potom će nam pokazati kako testirati aplikacije napravljene u popularnom React javascript frameworku korištenjem Jest-a i React Testing Library za unit testiranje koda...
 
Hrvatske ceste su nakon 18 mjeseci(!) konačno dobile građevinsku dozvolu od Grada Splita, a Strabag izvođač radova čeka upalit bagere više od godinu dana. Koliko će koštati radovi rekonstrukciji najfrekentnijeg križanja na ovu inflaciju je i neozbiljno govoriti, ali počelo se s 8 milijuna kuna. Rok za gradnju je 8 mjeseci, a nadzor nad radovima obavit će tvrtka Terestrika.
Kad će izvođač biti uveden u posao rekonstrukcije Stobrečkog raskrižja još se ne zna, ali vjerojatno kad značajnije padne promet poslije turističke sezone. Rekonstrukcijom su predviđene dodatne trake za desno skretanje, zelene površine uz državnu cestu te nogostupi na dijelovima gdje ih sad nema. Ukupna duljina zahvata na državnoj cesti iznosi 466 metara, a duljine traka za desna skretanja 125 metara. Desno skretanje sa DC8 u ulicu 4. gardijske brigade obrađeno je i usklađeno s narednim fazama izgradnje (prema TTTS-u). Autobusna stajališta sa sjeverne i južne strane državne ceste locirana su nakon križanja gledano u smjeru Omiša. Zelene površine uz kolnik širine su 2 metra, a uz njih nogostupi širine 2,5 m odnosno 2 m tamo gdje to nije moguće zbog ograničenih gabarita.
- Da bi se značajnije smanjio problem ulaza i izlaza u Stobreč potrebno je raskrižje na dva nivoa. Ovo će samo djelomično pomoći. Ne znam razlog zašto je izdavanje građevinske dozvole toliko trajalo, al građani ne bi trebali biti žrtve prepucavanja između lokalne i nacionalne vlasti - komentirao je Ivica Katić, dosadašnji predsjednik Mjesnog odbora Stobreč, piše Dalmacija Danas.
 

Nikad lakše do energije sunca

Kako postići energetsku neovisnost, to je pitanje svih pitanja, ne samo otkad se zaoštrio rat u Ukrajini i kada EK traži hitnu štednju energije preporučivši da se javne zgrade griju na najviše 19 stupnjeva ili hlade na temperaturi ne nižoj od 25. Zeleni plan EK je plan od 2020. godine, dakle ne od jučer. Dekarbonizacija, digitalizacija, decentralizacija i demokratizacija – to je službena politika EU.
– Dvije trećine hotela na Jadranu i danas će grijati vodu na naftu a obasjani su suncem. Hrvati nisu u stanju izmisliti toplu vodu, unatoč Tesli. Srećom, Država je prestala ubijati solare. Broj papira potrebnih za vlastiti fotonapon je smanjen sa 66 na samo 3. Morate imati vlasnički list, dokaz o legalnosti i ugovor s mrežom. Danas je to lakše nego ikad prije. Sama instalacija sustava traje dva dana. No danas mi nemamo dovoljno radnika za instalaciju. A pogledajte škverove... te ljude koji su se bavili s metalom možete relativno jednostavno preškolovati da se bave instalacijom fotonaponskog sustava. Računajte da vas energetska neovisnost tipičnog kućanstva (bez previše apartmana) u Dalmaciji košta u startu 5.000-10.000 eura i to vam se isplati s poticajima u 4-7 godina. A još imate i poticaje od Fonda za zaštitu okoliša. 40% je na kopnu, 60% na brdima i na otocima i 80% na ratom razorena područja. A Fond će Vam uredno vratiti taj novac ako imate račun instalacije sustava. Daj Bože da nam Država više ne smeta i ne donosi glupe zakone i pravilnike. Država treba potaknuti osnivanje energetskih zadruga i zajednica. ekao je Vjeran Piršić, ekološki aktivist iz Eko Kvarnera za N1 televiziju..
 

Tri godine bez "Prometovanja"

Novi autobusi JP Promet Split, a bome ni stari, još od 8. kolovoza 2019. godine ne prevoze putnike općine Dugi Rat. Posljedica je to odluke Skupštine splitskog javnog prijevoznika iz lipnja 2019. o obustavljanju prijevoza putnika na navedenom području jer općina Dugi Rat uz još jednu lokalnu samoupravu iz naše županije nije potpisala skandalozni ugovor o pružanju komunalne usluge prijevoza putnika po triput većoj cijeni nego lani (i na rok od 10 godina!) te nadoknadi troškova prijevoza putnika u javnom prometu, na temelju europske uredbe 1370 koja regulira sufinanciranje javnog prijevoza.
Stanovnici općine Dugi Rat, njihovi gosti, radnici iz drugih mjesta i poneki slučajni prolaznici ostali su uskraćeni za 44 prolazaka dnevno u jednom te 44 prolazaka u drugom smjeru kroz općinu Dugi Rat.
Unatoč brojnim sastancima, pokušajima dogovora, dopisima i zamolbama da se linija broj 60 koja vozi kroz općinu iskoristi i za prihvat putnika, već tri godine gledamo kako nam autobusi prolazi kroz mjesta, a ne staju na stanicama.
Tri godine bez "Prometovanja" je već prošlo  (i još će kako je počelo...). JP Promet nam se, očito, osvećuje... kao, ono, nemaju više koncesiju...

No to nije sve glede "neprometovanja" i prometnih problema mještana općine Dugi Rat. Jer gdje će suza nego na oko... Putnici u Dugom Ratu od početka srpnja nisu okom vidjeli velike autobuse Dalmatinac busa i morali su se zadovoljiti mini busevima jer ni Dalmatinac nije više zadovoljan sa modelom sufinanciranja te je reducirao kapacitete voznog parka, odnosno vozi samo mini busevima.
Kako to?, pita se i Vojko V., a kako li neće marljivi i mahom šutljivi radni svijet iz naših malih mista koji nije više siguran hoće li i kad stići na posal u Split i kako će se s posla vratiti doma. A najesen opet u škole kreću naši učenici i studenti...  Nema nam druge nego opet u prosvjede. Ovaj put u Split, pred garaže i zgradu JP Promet i pred zgradu naše županije.
 
Španjolska energetska kompanija Acciona Energia najavila je gradnju dvaju parkova s vjetrenjačama u Hrvatskoj putem kojih bi se iz vjetra dobivala struja za oko 60.000 kućanstava. Jedan park trebao bi biti izgrađen na području Splita, a drugi između Šibenika i Knina, za što će biti potrošeno blizu 100 milijuna eura. "U tim parkovima bit će ukupno 16 vjetrenjača koje će proizvoditi 203 GWh čiste struje godišnje, što je jednako potražnji iz oko 60.000 kućanstava", priopćila je Acciona. "Nakon što ti parkovi počnu raditi 2024. godine, izbjeći će se godišnja emisija od 135.000 tona CO2", dodala je ta kompanija sa sjedištem u Madridu. Ta dva projekta nazvala je Opor i Boraja II. Acciona je taj posao dobila u sklopu javnog natječaja koji su bili raspisali Hrvatski operator tržišta energije (HROTE), kompanija osnovana 2005. koja se bavi poticanjem proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora, i hrvatska vlada. Ugovor je sklopljen na 12 godina. Acciona je u području Splita počela raditi 2013. godine na tamošnjem projektu Jelinak.
 

Otvoren Pelješki most

Pelješki most čije je otvaranje zakazano za utorak 26. srpnja 2022., najveći je hrvatski infrastrukturni projekt financiran iz EU-ovih fondova, na tom projektu dugom jedno desetljeće radilo je, uglavom neuspješno, nekoliko vlada, a očekuje se da će njegove gospodarske koristi biti u najmanju ruku uz bok političkim i općedruštvenim.
Hvala komunističkoj partiji i marljivom i pametnom radnom narodu Kine na njegovoj izgradnji, te Europskoj komisiji na financiranju projekta i lijepom povodu za današnju svehrvatsku feštu.
Jer, kineska tvrtka China Road and Bridge Corporation (CRBC), podružnica kineske državne tvrtke China Communications Construction Company (CCCC), dobila je posao na međunarodnom natječaju ispred austrijskog Strabaga i zajednice ponuđača koju su činile jedna talijanska i turska tvrtka. Rok izgradnje bio je pet godina za sve faze, dok je ukupna procijenjena vrijednost projekta 420 milijuna eura od čega je EU sufinancirao 330 milijuna eura ili 78,5 posto. Peljški most je na vrijeme izgrađen i spaja Hrvatski jug s maticom zemljom. No još nije sve gotovo. Direktor Strabaga Hrvatska Veljko Nižetić za Hinu je rekao da će Strabag sve radove na pristupnim cestama završiti na vrijeme (do 13. kolovoza) i u skladu s ugovorom. Ostaje još osam kilometara obilaznice Stona i spoja na državnu cestu D8 koji bi trebao biti gotov do kraja 2022.
U nastavku članka pročitajte kronologiju aktivnosti oko pripreme i izgradnje Pelješkog mosta...
 
- Imamo apsurdnu situaciju gdje naše državne institucije ne štite građane i stoga mi kao općina Dugi Rat želimo kupiti zemljište bivše tvornice ferolegura Dalmacija. Jer svi znamo kako se godinama na tom zemljištu nalazi opasno brdo otpada, ništa se ne rješavala iako je tvrtka "Projekt Uvala" pokrala krom, zagadila okoliš i ostavila brda otpada, te joj je država još i darovala ogroman novac – direktan je Tonči Bauk, načelnik Općine Dugi Rat, koja je godina poznata i nažalost prepoznata po brdu šljake unutar tvornice, čija se sudbina, a ni namjena vrijednog zemljišta tik uz more, ne rješava desetljećima. Obećavane su i sanacije tog prostora, no nikako da se u državnom proračunu "pronađe" novac čime bi se uklonilo "brdo", te time i smanjilo raspršavanje opasnih čestica po mjestu, pa su čelnici lokalne samouprave krenuli u – protunapad, piše Slobodna Dalmacija.
 
Vijeće za ekonomske i financijske poslove EU (Ecofin) usvojilo je tri konačna pravna akta koja su potrebna kako bi Hrvatska mogla uvesti euro 1. siječnja 2023., a među njima je i odluka o stopi konverzije kune u euro po središnjem paritetu 1 euro = 7.53450 kuna. Definitivni tečaj je jednak onome po kojem je kuna prije dvije godine uključena u Europski tečajni mehanizam (ERM II). Četiri mjeseca prije dolaska eura, početkom rujna, u Hrvatskoj će početi obvezno dvojno iskazivanje cijena u kunama i eurima. U bankama će se u prvih šest mjeseci 2023. moći bez naknade mijenjati kune za eure, a u sljedećih šest mjeseci uz naknadu.
Hrvatska je ovime ispunila jedan od dva preostala strateška cilja za pristupanje dubljim integracijama unutar EU. Drugi je ulazak u šengensko područje, o čemu će vrlo izgledno odluka biti donesena najesen i Hrvatska bi u desetoj godini članstva istodobno mogla ući i u europodručje i u Schengen, piše portal Index.hr.
 
Europska komisija se nada da će pokrenuti masovno uvođenje solarne energije i obnoviti europsku solarnu proizvodnu industriju. Plan je dio nastojanja da se zemlje odviknu od ruskih fosilnih goriva, navodi se u nacrtu dokumenta koji je vidio Reuters. ’Solarna struja i toplina ključni su za postupno ukidanje ovisnosti EU o ruskom prirodnom plinu", stoji u nacrtu Komisije. Troškovi solarnog fotonapona pali su za više od 80 posto tijekom posljednjeg desetljeća, ali tehnologija je 2020. godine proizvela samo 5 posto električne energije u EU. Udio solara u proizvodnji topline bio je još niži. od 1.5 posto. Solarni zaokret nikada nije konkretno riješen, rekao je Micheael Bloss, zastupnik Zelenih u Europskom parlamentu, te je pozvao Bruxelles da se pozabavi i tim pitanjem pravnim alatima, a ne dobrovoljnim programima, piše Jutarnji list.