DUGI RAT

Naziva se često i hraniteljicom našom, iako moderni čovjek u tome prepoznaje određeni sarkazam, jer srdela nema izbora. No taj nadimak potječe iz davnine, i zapravo oslikava dublji odnos zahvalnosti prirodi i štovanja života. Nešto poput onoga kad Indijanci pjevaju duhu bizona kojeg su usmrtili da bi njegovim mesom nahranili pleme. Čovjek se tu ne izdiže ponad ostatka svijeta, a ujedno nalazi viši smisao u integralnoj međuovisnosti svega postojećeg. Uglavnom, vezanost naroda s Mediterana, tako i ove strane Jadrana, za tu konkretnu riblju vrstu korjenita je i sudbonosna. Takav jedinstven status duguje srdela ponajprije činjenici da je uvijek bila relativno lako dostupna, u velikim količinama, stoga i jeftina, piše Igor Lasić na stranicama portala Novosti. Pa, tako je bilo makar dosad, stotinama godina unatrag, ali po novome više nije, i svašta smo tu prinuđeni revidirati. Ranijih par godina lovile su hrvatske ribarice do 40 tisuća tona srdele, a ove godine ni deset. Na smanjenu biomasu srdele utjecala je i veća brojnost predatora, no prvi uzrok ipak je porast temperature Jadranskog mora. Uz bok tome stoji ukupno prekomjeran maritimni ribolov.  Prije svega, nema više toliko srdela u Jadranskome moru, osim što je ovih dana nastupila i redovna zimska zabrana njihova izlova sve do polovine veljače, a tradicijske vrijednosti neće nam pritom biti od pomoći. S dodatnih mjesec dana lovostaja na proljeće, i s reduciranim kvotama u međuvremenu, kroz ukupno mjesec i pol, od njih ćemo svježih u idućih pola godine očito više apstinirati negoli ih uživati. A još će biti dobro ako zatim odmah ne budemo prinuđeni uvoditi interventni lovostaj, ako se populacija srdele dovoljno ne obnovi.  Nema tu puno misterije, duh srdele nije nam okrenuo leđa samo tako! (Ali ulovit će Izvršni Dopredsjednik i njegov Prvi Zamjenik barenko komarču, dvije, u akvatoriju ispred Dugog Rata za iduće (d)ruženje marendaša petkom..., op.ur.)

Potpisan je ugovor. Konačno. Strabag i Hrvatske ceste su potpisale ugovor na 41 milijun eura kojim će se u 2 godine izgraditi 2,5 km ceste (tunel 340m i 2 nadvožnjaka) od rotora brze ceste u Mravincima do TTTS-a. Time će rotor na Bilicama i promet prema Splitu konačno malo prodisati. Tek nastavkom radova od TTTS-a do Dugog Rata prodisat će i ostatak dionice Jadranske magistrale (očekuje se taj završetak do kraja 2027. godine), izvještava javnost u koloni bivši splitski gradski vijećnik Renato Čupić s svog fejs profila.
Iduća dionica "ceste zvane čežnja" je čvor TTTS - čvor Grljevac.
Ajmo, požurite konji bijeli... pardon, Hrvatske ceste.. prije ću u penziju nego se napravi brza cesta Split - Omiš!

Dubravko Šonjić iz Ciste Velike, šampion je kvalitete otvorenih ekstra djevičanskih maslinovih ulja 26. Noćnjaka 2024. koji se održavao od 14. do 17.ožujka 2024. u Zadru, i koji je okupio nekoliko stotina maslinara iz Hrvatske, Slovenije, BiH i Crne Gore. Druge večeri međunarodne smotre maslinara i maslinovih ulja Zadružnog saveza Dalmacije, u konkurenciji većoj od 160 uzoraka iz Hrvatske, Slovenije i BiH, u hotelu Kolovare dodijeljene su titule šampiona te zlatne, srebrene i brončane medalje u kategoriji otvorenih maslinovih ulja. Među brojnim dobitnicima zlatnih medalja za kvalitetu svog otvorenog ekstra djevičanskog maslinovog ulja su i maslinari iz našeg kraja:
OPG BOGDANOVIĆ, Davor Bogdanović, Seoca, sljubljene sorte,
VLADO LUČIĆ, Jesenice, Dugi Rat, levantinka,
OPG PERICA - Perica Vladanović, Kostanje, sljubljene sorte,
OPG TOMIĆ MARIO, Podstrana, sljubljene sorte,
DEJAN BOŽIKOVIĆ, Podstrana, oblica,
DUBRAVKO ŠONJIĆ, Cista Velika, ŠAMPION otvorenog ekstra djevičanskog maslinovog ulja!
Završne večeri manifestacije dodijeljena su priznanja za pakovine maslinovog ulja i proizvode od masline.
- Teška je godina za nama, ali je jako puno dobrih ulja -  izjavila je dr.sc. Sandra Petričević, predsjednica stručnog panela Zadružnog saveza Dalmacije koji je ocjenjivao sve pristigle uzorke. Dodala je kako se u kategoriji otvorenih, za razliku od pakovina ocjenjuju i fizikalno kemijska svojstava, posebno se ocjenjuje senzorika, a svi podaci su istaknuti na certifikatu diplome.

Proteklog vikenda u prostoru hotela Le Méridien Lav održana je godišnja smotra vinara iz cijele Dalmacije s preko 70 vinarija u organizaciji središnjeg regionalnog Udruženja Vino Dalmacije. Bio je to aktualni i najpotpuniji pregled trenutne dalmatinske vinske produkcije vinarija od Zadra na sjeveru do Konavala na krajnjem jugu, a po prvi put ove godine na festivalu su se predstavili i gostujući vinari iz Hercegovine što je dalo uvid u aktualnosti na hercegovačkoj vinskoj sceni. Tijekom dva dana festivala 75 vinarija na svojim je izlagačkim mjestima imalo priliku predstaviti se poslovnim posjetiteljima poput somelijera, ugostitelja, F&B managera, distributera i vinskih stručnjaka kojima je ovo bila savršena prilika da prije početka sezone svoje vinske karte upotpune s kvalitetnim dalmatinskim etiketama, dok su ostali posjetitelji kušanjem vina mogli pronaći svoja nova omiljena vina. Na festivalu su predstavljena brojna vina pripremljena za puštanje na tržište neposredno uoči ili nakon festivala, neka od njih iz 2023. godišta, a druga iz prethodnog ili još starijih godišta. Unatoč jugu i kiši, organizatori ističu kako je posjećenost oba dana bila odlična, a vinari posebno zadovoljni svojom prezentacijom vina poslovnim posjetiteljima i to netom pred sezonu i formiranje aktualnih vinskih karti. Učilo se o vinu i od vina, razmijenila su se iskustva i nazdravilo se još jednoj uspješnoj godini pred nama.

Zaprimanje prijava za sufinanciranje energetske obnove obiteljskih kuća putem Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost počinje 13. ožujka 2024. Ove godine prijave će se podnositi elektronički, putem aplikacije. Na raspolaganju je rekordnih 120 milijuna eura za vlasnike ili suvlasnike obiteljskih kuća u kojima imaju prebivalište. Kako bi kuća bila prihvatljiva za sufinanciranje, više od 50 posto površine mora služiti za stanovanje te mora imati do 600 četvornih metara bruto podne površine ili najviše tri stambene jedinice, piše Dalmacija Danas.
- 60 posto energije u kućanstvu se troši na grijanje. Bitno je izolirati vanjsku ovojnicu kuće i zamijeniti prozore. Često je važno zamijeniti ii energent na koji se grijemo, rekao je Goran Čačić, programski koordinator Zelene energetske zadruge.
- Nisu kućanstva veliki potrošači energije zbog velike potrebe, već zbog toga što se ona troši neučinkovito. Gdje se može potrošnja energije smanjiti bez umanjnjenja kvalitete života. Upogonjujemo obiteljske kuće da bi bile kvalitetnije za stanovanje, kazao je Mladen Ilijević, voditelj Službe za energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije u Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, koji naglašava kako su smjernice EU da se pri grijanju prijeđe na električnu energiju kao što su dizalice topline koje pružaju veliku energetsku učinkovitost.

Zadružni savez Dalmacije organizira 26. Međunarodnu manifestaciju maslinara i uljara Noćnjak 2024., koja će se održati od 14. do 17. 3. u Zadru, u hotelu "Kolovare". Rok za dostavu uzoraka maslinovih ulja i proizvoda od masline za ocjenjivanje i natjecanje na Noćnjaku je 15. 1. 2024. Propozicije i prijave za sudjelovanje u ocjenjivanju maslinova ulja i proizvoda od masline mogu se pronaći na web-stranici www.zsd.hr, gdje se redovito objavljuju i sve novosti vezane uz Noćnjak.
Uzorci maslinova ulja zaprimaju se i ocjenjuju u dvije kategorije: pakovine maslinova ulja i otvorena maslinova ulja, odnosno ulja u rinfuzi. Za dostavljeni uzorak maslinova ulja proizvođač dobiva certifikat s detaljnim rezultatima ocjenjivanja, a u kategoriji pakovina maslinova ulja posebno povjerenstvo ocjenjuje i izgled pakovine, odnosno boce i etikete, te bira najbolju.

Već dugi niz godina splitska udruga Sunce i drugi upozoravaju kako je potrebno uspostaviti održivi sustav gospodarenja otpadom na razinama lokalne samouprave te kako je ključno sredstva usmjeriti upravo prema postizanju samodostatnosti i što veće neovisnosti gospodarenja otpadom u gradovima i općinama.
CGO Lećevica i dalje nije sustavno rješenje i neće uspjeti odgovoriti na zahtjeve gospodarenja otpadom čitave županije, ističu.
Odlagalište Karepovac Split nije još sanirano, spremnici za odvojeno prikupljanje otpada postavljaju se, no postotak odvajanja je i dalje loš jer se sustavno zanemaruje ozbiljno pristupanje uspostavi sustava za odvojeno prikupljanje otpada te njegovoj obradi i recikliranju.
Kao i dosad, većina odgovornih oslanja se na planirani Centar za gospodarenje otpadom u Lećevici, zanemarujući pritom činjenicu kako su predviđeni kapaciteti kompostane u Lećevici samo 9500 tona godišnje, što nije dostatno ni za biootpad grada Splita, a kamoli Splitsko-dalmatinske županije.
Prema najnovijim navodima Slobodne Dalmacije, Europska komisija upozorila je Regionalni centar čistog okoliša kako je za zahvat CGO Lećevica ipak potrebno provesti PUO postupak. To podrazumijeva izradu cjelovite studije utjecaja na okoliš kojom će se detaljno proučiti sve posljedice zahvata na okoliš, kao i odgovarajuće mjere zaštite okoliša i programi praćenja stanja okoliša. Studiju je također potrebno ponovno uputiti na javnu raspravu. U bitnome, to znači da Elaborat iz 2017. nije dostatan kako je udruga Sunce i drugi naglašavali pred sudbenim tijelima i tijelima EU-a.
Održivi sustavi gospodarenja otpadom na principima kružne ekonomije ne mogu biti uspostavljeni bez sortirnica, učinkovitih sustava odvojenog prikupljanja otpada u gradovima i općinama, kompostana, centara za ponovnu uporabu, bez mjera poticanja provedbe izbjegavanja nastanka otpada te mjera za poticanje razvoja tržišta sekundarnih sirovina. Ovi se koraci od 2006. godine sustavno zanemaruju, upozoravaju iz udruga.

Koristite li prešutno prekoračenje vašeg računa u banci i želite se prebaciti na dopušteno, imate još malo više od pola godine da se javite banci i regulirate to ugovorom, jer prelazak nije moguće izvesti automatizmom. U protivnom, 30. lipnja 2024. prestat će vrijediti ograničenje kamata na prešutna prekoračenja i cijene će im vjerojatno porasti (a prije dvije godine bili su prosječno 30 posto skuplji od dopuštenih minusa), a banke mogu ukinuti minus i ponuditi otplatu duga na 12 mjesečnih rata.
Neke će banke zadržati prešutne minuse, ali u znatno manjim iznosima, a bit će skuplji nego su danas, a većina će potpuno prijeći na dopuštena prekoračenja i prestati odobravati prešutne minuse novim klijentima, piše Slobodna Dalmacija.
Dopušteno prekoračenje bilo je tržišni standard do 2018. godine, a kada se regulirao i ograničio rast kamate na dopuštene minuse, banke su pojačale prešutne minuse koje su mogle plasirati skuplje i bez zahtjeva korisnika. Tako su prešutni minusi istisnuli dopuštene minuse, a od polovine iduće godine stvari će se opet preokrenuti u korist dopuštenih minusa. Razlika između ta dva prekoračenja je u cijeni i zaštiti potrošača.