Treći Split Tech City Festival
- Details
- Rubrika: Gospodarstvo
- Datum: 09 Rujan 2023
U Ljetnom kinu Bačvice ovog vikenda održava se treće izdanje Split Tech City Festivala. Riječ je o dvodnevnoj konferenciji posvećenoj tehnologiji i poduzetništvu, koju organizira Startup - udruga za poticanje i razvoj IT sektora Splita i regije, poznatija kao Split Tech City. Cilj festivala je slaviti uspjehe i poticati razvoj splitskog tehnološkog sektora, koji zadnjih godina doživljava procvat. Srž organizacijskog tima koji odrađuje sav posao u pripremi festivala čine samo tri osobe - Toni Trivković, Romana Ban i Nikolina Kukoč. Među predavačima na festivalu su cijenjena imena splitske IT scene kao što su Ivan Burazin, Antonio Perić-Mažar, Ante Dagelić i Ivan Biliškov, dok se od stranih stručnjaka ističu Sara Dyson, Geoff Bratton, Jan Bodnar i Aleks Jakulin. Predavanja i panel rasprave glavnog dijela programa pokrivaju teme iz područja programiranja, dizajna, marketinga i novih tehnologija, tako da je publika imala priliku saznati zanimljivosti o umjetnoj inteligenciji, blockchainu, kibernetičkoj sigurnosti, budućnosti marketinga i sl. Osim onih koji već godinama grade karijeru u tehnološkom sektoru, pokreću startupe i rade u splitskim uredima globalnih IT tvrtki, među vjernom publikom STC Festivala su mnogobrojni srednjoškolci, studenti i oni koji tek traže prvi posao. Njih su posebno oduševile panel rasprave u pretprogramu, na kojima su od relevantnih stručnjaka mogli čuti sve o započinjanju karijere, važnosti mentorstva i prvim poduzetničkim koracima, piše Dalmatinski portal.
Meetup: Clean Code, odnosno kako pisati jasan, čitak i održiv kod
- Details
- Rubrika: Gospodarstvo
- Datum: 05 Srpanj 2023
Na Aspiri (Ul. Domovinskog rata 65, Split) će se 18. srpnja (srijeda) u 19:00 sati održati “Meetup: Clean Code: kako pisati jasan, čitak i održiv kod”, kojeg će voditi Kruno Munitić, senior softverski programer iz tvrtke Unique People. Munitić trenutno radi na rješenjima za njemačko tržište s naglaskom na projektima za autentifikaciju i autorizaciju korisničkih identiteta. Kroz prethodne projekte susretao se s mnogim programskim jezicima i sučeljima poput Java, C#, Javascript, Python te .Net, Spring Boot, Django, React, Angular, Vuejs. Njegov najdraži programski jezik za backend je Java sa Spring Boot frameworkom, a za frontend React Javascript library. Prijavi se!
Digitalni euro ante portas!
- Details
- Rubrika: Gospodarstvo
- Datum: 08 Srpanj 2023
Pripreme za digitalnu verziju europske valute traju već godinama. Europska komisija je krajem lipnja predstavila prijedlog zakonskog okvira za digitalni euro prema kojem će on postati službeno sredstvo plaćanja, ali neće zamijeniti novčanice i kovanice. U listopadu će Europska središnja banka donijeti odluku o nastavku rada na digitalnoj valuti.
Za razliku od kriptovaluta poput bitcoina i ethera, čiji tečajevi često jako fluktuiraju, uvođenje virtualne europske valute ponudit će privatnim ulagačima stabilniju alternativu klasičnom euru. Osim toga, s digitalnim eurom Europa će imati vlastitu ponudu za digitalna plaćanja, kao alternativu neeuropskim pružateljima usluga plaćanja, poput američkog diva PayPala.
Prema Bruxellesu, digitalni euro “osigurao bi da ljudi i tvrtke imaju dodatnu opciju, pored trenutnih privatnih opcija, koja im omogućuje digitalno plaćanje široko prihvaćenim, jeftinim, sigurnim i otpornim oblikom javnog novca u euro području (što nadopunjuje danas postojeća privatna rješenja). Baš kao gotovina danas, digitalni euro bio dostupan zajedno s postojećim nacionalnim i međunarodnim privatnim sredstvima plaćanja, kao što su kartice ili aplikacije. Funkcionirao bi kao digitalni novčanik. Ljudi i tvrtke mogli bi plaćati digitalnim eurom bilo kada i bilo gdje u europodručju. Digitalni euro bi bio dostupan i za online i za offline plaćanja, odnosno plaćanja bi se mogla vršiti s jednog uređaja na drugi bez internetske veze, iz udaljenog područja ili npr. iz podzemnog parkirališta. Dok bi internetske transakcije nudile istu razinu privatnosti podataka kao i postojeće digitalne metode plaćanja, izvanmrežna plaćanja bi osigurala visok stupanj privatnosti i zaštite podataka za korisnike: omogućila bi korisnicima da vrše digitalna plaćanja uz otkrivanje manje osobnih podataka nego danas kada plaćanje karticama, kao i kod plaćanja gotovinom, te nitko nije mogao vidjeti što ljudi plaćaju kada koriste digitalni euro izvan mreže.”.
Nitko? Dobro, khmm.. nitko osim poreznika, bankara i "službi".
Zaštita privatnosti građana i brojne opasnosti od zloupotreba koje krije ogromna institucionalna (apsolutna) kontrola nad njihovim novcem je ono što zabrinjava slobodnomisleće Europljane i skeptike digitalnih valuta središnjih banaka.
No tek smo na početku ovog uzbudljivog novog europskog projekta. Europska komisija tek je predstavila svoj prvi zakonodavni prijedlog.
Za razliku od kriptovaluta poput bitcoina i ethera, čiji tečajevi često jako fluktuiraju, uvođenje virtualne europske valute ponudit će privatnim ulagačima stabilniju alternativu klasičnom euru. Osim toga, s digitalnim eurom Europa će imati vlastitu ponudu za digitalna plaćanja, kao alternativu neeuropskim pružateljima usluga plaćanja, poput američkog diva PayPala.
Prema Bruxellesu, digitalni euro “osigurao bi da ljudi i tvrtke imaju dodatnu opciju, pored trenutnih privatnih opcija, koja im omogućuje digitalno plaćanje široko prihvaćenim, jeftinim, sigurnim i otpornim oblikom javnog novca u euro području (što nadopunjuje danas postojeća privatna rješenja). Baš kao gotovina danas, digitalni euro bio dostupan zajedno s postojećim nacionalnim i međunarodnim privatnim sredstvima plaćanja, kao što su kartice ili aplikacije. Funkcionirao bi kao digitalni novčanik. Ljudi i tvrtke mogli bi plaćati digitalnim eurom bilo kada i bilo gdje u europodručju. Digitalni euro bi bio dostupan i za online i za offline plaćanja, odnosno plaćanja bi se mogla vršiti s jednog uređaja na drugi bez internetske veze, iz udaljenog područja ili npr. iz podzemnog parkirališta. Dok bi internetske transakcije nudile istu razinu privatnosti podataka kao i postojeće digitalne metode plaćanja, izvanmrežna plaćanja bi osigurala visok stupanj privatnosti i zaštite podataka za korisnike: omogućila bi korisnicima da vrše digitalna plaćanja uz otkrivanje manje osobnih podataka nego danas kada plaćanje karticama, kao i kod plaćanja gotovinom, te nitko nije mogao vidjeti što ljudi plaćaju kada koriste digitalni euro izvan mreže.”.
Nitko? Dobro, khmm.. nitko osim poreznika, bankara i "službi".
Zaštita privatnosti građana i brojne opasnosti od zloupotreba koje krije ogromna institucionalna (apsolutna) kontrola nad njihovim novcem je ono što zabrinjava slobodnomisleće Europljane i skeptike digitalnih valuta središnjih banaka.
No tek smo na početku ovog uzbudljivog novog europskog projekta. Europska komisija tek je predstavila svoj prvi zakonodavni prijedlog.
Aj ća, postajemo Podstrana..
- Details
- Rubrika: Gospodarstvo
- Datum: 28 Lipanj 2023
"Dugi Rat je nastao kao tvorničko naselje. Planski građeno u skladu s potrebama radnika tadašnje tvornice ferolegura i njihovih obitelji zbog ćega su svi ondašnji sadržaji od prvotnih spavaonica, kasnijih zgrada, kino dvorane i sportskih terena, podignuti za potrebe življenja i obitavanja njenih radnika, tako da se Dugi Rat i njegovu tvornicu desetljećima moglo opisivati kao jedno, neraskidivo tijelo..."
A onda smo u poraću izgubili Tvornicu.
Srećom ostalo nam je što je ona izgradila. Cilo središte mista!
U demokraciji smo izgradili samo zgradu Općine. Dobro, ove godine, napokon, i malu sportsku dvoranu u sklopu Osnovne škole na Oriju. A na ljeto, ako inflacija opet ne učini nešto svoje, otvoriti će se i novi Vatrogasni dom u Dugom Ratu. Dobro, imamo i benzinsku. I to je to.
Naravno da ni privatnici ne spavaju, već u balonu (balunu?) snivaju svoj nekretninski san. Dugoratski Samački hotel baš prati pegula... Najnoviji vlasnik još nije (vidljivo) krenuo u investiciju, a kad će - ne zna se. Ni hoće li. Prava enigma! Zna li tko išta? Ja bi se već preplatija na bazen...
No na zapadnom dijelu Dugog Rata, poviše Žilića potoka, investitor Jozo Kovačević, povratnik iz Kanade, piše Slobodna Dalmacija, počinje izgradnju čak triju zgrada s ukupno šezdesetak stanova. Cijena? Sitnica. Svega 3.500 eurića i više po kvadratu, "ovisno o troškovima i kvaliteti gradnje, s obzirom na izvarednu poziciju i s pogledom takvim kakav jest, nije prenapuhana nego realna gledano s aspekta svakodnevnog rasta cijene nekretnina i cijene rada...".
O tempora, o mores!
Aj ća, gasi sviću, krenilo je (od potoka pa nagore, priko "ceste", sve do brda) - postajemo Podstrana...
Pave, Tonči, "ucrtajte" ili nam "svrstajte" barenko ceste u PPUODR, dok nije prekasno!
A onda smo u poraću izgubili Tvornicu.
Srećom ostalo nam je što je ona izgradila. Cilo središte mista!
U demokraciji smo izgradili samo zgradu Općine. Dobro, ove godine, napokon, i malu sportsku dvoranu u sklopu Osnovne škole na Oriju. A na ljeto, ako inflacija opet ne učini nešto svoje, otvoriti će se i novi Vatrogasni dom u Dugom Ratu. Dobro, imamo i benzinsku. I to je to.
Naravno da ni privatnici ne spavaju, već u balonu (balunu?) snivaju svoj nekretninski san. Dugoratski Samački hotel baš prati pegula... Najnoviji vlasnik još nije (vidljivo) krenuo u investiciju, a kad će - ne zna se. Ni hoće li. Prava enigma! Zna li tko išta? Ja bi se već preplatija na bazen...
No na zapadnom dijelu Dugog Rata, poviše Žilića potoka, investitor Jozo Kovačević, povratnik iz Kanade, piše Slobodna Dalmacija, počinje izgradnju čak triju zgrada s ukupno šezdesetak stanova. Cijena? Sitnica. Svega 3.500 eurića i više po kvadratu, "ovisno o troškovima i kvaliteti gradnje, s obzirom na izvarednu poziciju i s pogledom takvim kakav jest, nije prenapuhana nego realna gledano s aspekta svakodnevnog rasta cijene nekretnina i cijene rada...".
O tempora, o mores!
Aj ća, gasi sviću, krenilo je (od potoka pa nagore, priko "ceste", sve do brda) - postajemo Podstrana...
Pave, Tonči, "ucrtajte" ili nam "svrstajte" barenko ceste u PPUODR, dok nije prekasno!
EDUKACIJA: Solarni paneli i energetska tranzicija za privatne i poslovne subjekte
- Details
- Rubrika: Gospodarstvo
- Datum: 20 Lipanj 2023
U srijedu, 21.06. od 17 sati u prostorima kina "Dalmacija" u Dugom Ratu održati će se predavanje na temu energetska tranzicija i sunčane elektrane. U sklopu ovog predavanja saznat ćete sve o postupku projektiranja i ugradnje sunčanih elektrana: analiza lokacije, dimenzioniranje i izbor kvalitne opreme, priprema dokumentacije, apliciranje na javne natječaje, pregled aktualnih natječaji i mogućnosti financiranja ugradnje putem povoljnih zelenih kredita, tehnički aspekti ugradnje Vaše sunčane elektrane, isplativost investicije,..
Iskoristite ovu priliku da proširite svoje znanje o ovoj vrlo aktualnoj temi te postavite svoja pitanja stručnjacima iz tvrtke Adria Green Electric na prvom u nizu od predavanja u našoj županiji pod nazivom "Solarno ljeto".
Pozivaju se svi zainteresirani, a u ovo doba preskupih energenata malo tko nije zainteresiran za dugoročne uštede energije, dođite u 17 sati u Dugi Rat na besplatno predavanje kojem nije potrebna ni prethodna registracija. Vidimo se!
Iskoristite ovu priliku da proširite svoje znanje o ovoj vrlo aktualnoj temi te postavite svoja pitanja stručnjacima iz tvrtke Adria Green Electric na prvom u nizu od predavanja u našoj županiji pod nazivom "Solarno ljeto".
Pozivaju se svi zainteresirani, a u ovo doba preskupih energenata malo tko nije zainteresiran za dugoročne uštede energije, dođite u 17 sati u Dugi Rat na besplatno predavanje kojem nije potrebna ni prethodna registracija. Vidimo se!
Dino i Tik Tok Titani: Tajne viralnosti i dominiranje tržištem
- Details
- Rubrika: Gospodarstvo
- Datum: 20 Lipanj 2023
Dino Tomić, naše gore list, poduzetnik, vlasnik uspješne SmartClick agencije za digitalni marketing, veliki as digitalnog marketinga, osobni guru popularnijih influenserica i ostalih wannabe lifestyle mađioničara koji online uspješno prodaju svoj "style" i vrlo dobro od toga žive offline (Kako? Dino će Vam sve to objasniti), komunikacijski i poslovni savjetnik za popularne digitalne platforme za firme i pojedince koji znaju da nema ništa od dobrog meštra ako globalno selo za njega ne zna.
Skužili ste, riječ je o dobrom, pametnom, radišnom, poduzetnom, ma vrhunskom momku iz našeg malog mista kojeg bi svaka majka poželila za zeta, a koji uvijek ima šta pametno oz svoje struke poručiti svitu i znatiželjnima na mreži ili izvan nje, večeras i offline, putem splitskog marketing Meetupa, 42-og po redu, pod naslovom "Tik Tok Titani: Tajne viralnosti i dominiranje tržištem", koje će se održati u utorak, 20.6.2023. u 20 sati, u prostorima The Works coworkinga, Spinčićeva ul. 2b, Split.
Tko može, neka svrati, možda dođe i Severina...
I još nešto... samo ga ne pitajte za prvih milijun followera... sve ostalo će Vam objasniti i pokazati.
Skužili ste, riječ je o dobrom, pametnom, radišnom, poduzetnom, ma vrhunskom momku iz našeg malog mista kojeg bi svaka majka poželila za zeta, a koji uvijek ima šta pametno oz svoje struke poručiti svitu i znatiželjnima na mreži ili izvan nje, večeras i offline, putem splitskog marketing Meetupa, 42-og po redu, pod naslovom "Tik Tok Titani: Tajne viralnosti i dominiranje tržištem", koje će se održati u utorak, 20.6.2023. u 20 sati, u prostorima The Works coworkinga, Spinčićeva ul. 2b, Split.
Tko može, neka svrati, možda dođe i Severina...
I još nešto... samo ga ne pitajte za prvih milijun followera... sve ostalo će Vam objasniti i pokazati.
Vlasnik trgovačkog lanca Studenac o planovima daljnjih ulaganja, prodaje,..
- Details
- Rubrika: Gospodarstvo
- Datum: 30 Travanj 2023
Poljski Enterprise Investors je 2018. preuzeo dućki trgovački lanac Studenac s mrežom manjom od 390 trgovina, danas ih je gotovo 1.100, plan za 2023. je oko 120 novih, a veliki su apetiti i za iduće godine, piše Jadranka Dozan na stranicama Poslovnog dnevnika o planovima novog vlasnika trgovačkog lanca Studenac za daljnja preuzimanja, ulaganja, i naravno exit, tj. prodaju lanca, jer to je konačni cilj investicijskih fondova.
Hrvatsko tržište je ulaskom u eurozonu i Schengen dodatno dobilo na privlačnosti za financijske investitore. Tako, ukratko, investicijske mogućnosti i perspektive sagledava Michał Kędzia, partner u private equity (PE) grupaciji Enterprise Investors (EI) zadužen za ovu našu, Adria regiju. EI je inače jedna od najvećih PE kompanija u srednjoj i istočnoj Europi koja je u tri desetljeća rada uz potporu globalnih investitora pokrenula devet fondova. Putem njih investirala je u 153 projekta, i to ukupno 2,2 milijarde eura, s tim da je dosad izašla iz većine investicija. Ove godine u planu im je općenito više ulagačkih projekata nego lani, a zdrave kompanije s dobrim potencijalom rasta nastavljaju, kažu, snimati i u Hrvatskoj.
Isto tako, prilično ambiciozne planove imaju u EI-u i sa svojom najvećom investicijom u našoj zemlji, u trgovački lanac Studenac. Osim Studenca, u Hrvatskoj su i dalje vlasnici Pan-Peka, koji su preuzeli također 2018., a vlasnici su i slovenskog Intersporta, kompanije čija mreža obuhvaća i 50-ak trgovina u Hrvatskoj. Za Intersport su lani bili najavili da s jeseni planiraju pokrenuti proces prodaje, no ponude ih očito nisu zadovoljile...
Hrvatsko tržište je ulaskom u eurozonu i Schengen dodatno dobilo na privlačnosti za financijske investitore. Tako, ukratko, investicijske mogućnosti i perspektive sagledava Michał Kędzia, partner u private equity (PE) grupaciji Enterprise Investors (EI) zadužen za ovu našu, Adria regiju. EI je inače jedna od najvećih PE kompanija u srednjoj i istočnoj Europi koja je u tri desetljeća rada uz potporu globalnih investitora pokrenula devet fondova. Putem njih investirala je u 153 projekta, i to ukupno 2,2 milijarde eura, s tim da je dosad izašla iz većine investicija. Ove godine u planu im je općenito više ulagačkih projekata nego lani, a zdrave kompanije s dobrim potencijalom rasta nastavljaju, kažu, snimati i u Hrvatskoj.
Isto tako, prilično ambiciozne planove imaju u EI-u i sa svojom najvećom investicijom u našoj zemlji, u trgovački lanac Studenac. Osim Studenca, u Hrvatskoj su i dalje vlasnici Pan-Peka, koji su preuzeli također 2018., a vlasnici su i slovenskog Intersporta, kompanije čija mreža obuhvaća i 50-ak trgovina u Hrvatskoj. Za Intersport su lani bili najavili da s jeseni planiraju pokrenuti proces prodaje, no ponude ih očito nisu zadovoljile...
Tko nam je 'smanjio' srdele?
- Details
- Rubrika: Gospodarstvo
- Datum: 27 Travanj 2023
Do novog lovostaja na srdelu preostalo je samo nekoliko dana, no tko je poželio njome "utažiti glad" prije nego što na mjesec dana iščezne s banaka, brzo će mu pasti mrak na oči. Srdele su presitne!
Dobro je govorio veliki meštar o' gradela iz moje omiiljene konobe "U našeg Marina" da ova srdela ne može "primirisat" onoj od prije 10-ak godina kada je cila omiška kala mirisala po srdelama što su se skoro svake večeri valjale po njegovim gradelama u konobi punoj fureštica.
Nekada ih je u kilu, kaže s sjetom kogo Vušković, bilo 30-ak i bile su savršene za stavit na gradele i kasnije ih na pjatu zalit domaćim maslinovim uljem, pristaviti koju pomu te guštat u slasnoj hraniteljici Dalmacije. A poslije, ili uz to, naravno, valja je dobro zaliti crnim vinom. Jer riba pliva tri puta...
A danas, nisam ih se još nagušta ni nakon starog lovostaja, u kilu ih bude više od 70 komada, a na pjatu pare sitnije nego inćuni. Pa gdje ide ovaj svijet?! Tko nam je smanjio srdele? Da, ulovljene srdele sve su nam sitnije i sitnije, one velike je sve manje, valja ih tražiti po Jadranu. Jedino im cijena nije manja. Danas se cijene cijela 4 Eura.
Novinari Večernjeg lista su provjerili što o ovom kaže struka, popričali su s stručnjacima iz splitskog Instituta za oceanografiju i ribarstvo kaže da su srdele i inćuni pod stalnim nadzorom i istraživanjima te pod stalnom procjenom populacije. Sažetak istraživanja je – i srdele i inćuni su prelovljeni, danas su i količine i duljina i težina ulovljene ribe sve manje.
Dobro je govorio veliki meštar o' gradela iz moje omiiljene konobe "U našeg Marina" da ova srdela ne može "primirisat" onoj od prije 10-ak godina kada je cila omiška kala mirisala po srdelama što su se skoro svake večeri valjale po njegovim gradelama u konobi punoj fureštica.
Nekada ih je u kilu, kaže s sjetom kogo Vušković, bilo 30-ak i bile su savršene za stavit na gradele i kasnije ih na pjatu zalit domaćim maslinovim uljem, pristaviti koju pomu te guštat u slasnoj hraniteljici Dalmacije. A poslije, ili uz to, naravno, valja je dobro zaliti crnim vinom. Jer riba pliva tri puta...
A danas, nisam ih se još nagušta ni nakon starog lovostaja, u kilu ih bude više od 70 komada, a na pjatu pare sitnije nego inćuni. Pa gdje ide ovaj svijet?! Tko nam je smanjio srdele? Da, ulovljene srdele sve su nam sitnije i sitnije, one velike je sve manje, valja ih tražiti po Jadranu. Jedino im cijena nije manja. Danas se cijene cijela 4 Eura.
Novinari Večernjeg lista su provjerili što o ovom kaže struka, popričali su s stručnjacima iz splitskog Instituta za oceanografiju i ribarstvo kaže da su srdele i inćuni pod stalnim nadzorom i istraživanjima te pod stalnom procjenom populacije. Sažetak istraživanja je – i srdele i inćuni su prelovljeni, danas su i količine i duljina i težina ulovljene ribe sve manje.
Tko leti vrijedi..
- Details
- Rubrika: Gospodarstvo
- Datum: 16 Travanj 2023
Hrvatski nacionalni avioprijevoznik, Croatia Airlines (CA), članica Star Alliance grupacije, u ovoj će ljetnoj sezoni ponovno pokrenuti niz sezonskih linija iz Zračne luke Split u Resniku. CA je značajan fokus u ljetnom redu letenja stavila upravo na splitsku zračnu luku pa će ovog ljeta redovno prometovati na čak 24 linije (od čega 21 međunarodna), te će dodatno u prometovanju imati i 10 charter linija. Dakle, povećava se broj linija, pa će se u špici ljeta iz Kaštela obavljati i do 90 letova tjedno, pri čemu valja napomenuti kako će do 20 letova tjedno CA imati na domaćoj liniji za Zagreb. Croatia Airlines ovog ljeta nudi redovne letove iz Splita za ...
O katastru maslinika, smanjenim poticajima i budućnosti hrvatskog maslinarstva
- Details
- Rubrika: Gospodarstvo
- Datum: 14 Travanj 2023
Prema najfriškijim najavama, nakon više od trideset godina, Hrvatska će u dogledno vrijeme imati katastar hrvatskih maslinika. Godinama maslinari očekuju da će se po uzoru na registar maslinika iz Austro-Ugarske, uspostaviti popis maslinara i maslinika, ali nikako da dočekamo taj dan, piše u novom broju magazina Maslinar.
Nevjerojatno je, ali istinito da mi ne znamo koliko poljoprivrednika u priobalju uzgaja masline, koliko su stari maslinari i koliki je prosjek broja stabala po jednom vlasniku. Ne znamo ni koliko ima maslinika sa više od 10.000 stabala, ni koliko ima maslinara na okućnici sa po desetak stabala. Stoga veseli da je napokon donesen Pravilnik o upisniku maslinika, koji će u elektroničkoj bazi podataka voditi i ažurirati Agencija za plaćanje u poljoprivredi, a sadržavat će sve podatke o maslinama, maslinovom ulju, maslinarima i uljarama.
Poučeni dosadašnjim iskustvom prikupljanja podataka i prikazivanju stvarnog stanja o hrvatskom maslinarstvu, bojim se da će se ovo realizirati, bar ne u skoroj budućnosti.
Nevjerojatno je, ali istinito da mi ne znamo koliko poljoprivrednika u priobalju uzgaja masline, koliko su stari maslinari i koliki je prosjek broja stabala po jednom vlasniku. Ne znamo ni koliko ima maslinika sa više od 10.000 stabala, ni koliko ima maslinara na okućnici sa po desetak stabala. Stoga veseli da je napokon donesen Pravilnik o upisniku maslinika, koji će u elektroničkoj bazi podataka voditi i ažurirati Agencija za plaćanje u poljoprivredi, a sadržavat će sve podatke o maslinama, maslinovom ulju, maslinarima i uljarama.
Poučeni dosadašnjim iskustvom prikupljanja podataka i prikazivanju stvarnog stanja o hrvatskom maslinarstvu, bojim se da će se ovo realizirati, bar ne u skoroj budućnosti.
Hrvatski dani male brodogradnje i turizma
- Details
- Rubrika: Gospodarstvo
- Datum: 08 Travanj 2023
Dani hrvatske male brodogradnje će po 15-i put za redom u razdoblju od 13. do 16.travnja 2023. okupiti domaće proizvođače plovila i renomirane brendova nautičke i ribolovne opreme unutar jedinstvenog ambijenta marine Kaštela u Kaštel Gomilici. Njihovi su prostori tijekom ove izložbe podređeni izlagačima i posjetiteljima kojima je ulaz na izložbu tradicionalno besplatan kao i testne vožnje plovila izloženih u moru. Od prvog izdanja 2009. bilo je jasno kako će Dani hrvatske male brodogradnje postati nezaobilazno mjesto susreta hrvatskih proizvođača plovila i opreme s kupcima kojima je "domaći" brod i životni stil i potreba.
Ne četverodnevnoj manifestaciji nastupit će preko pedeset tvrtki iz nautike te preko dvadeset tvrtki koje nude turističke usluge i proizvode. Predstavljajući hrvatska moderna plovila namijenjena sportu i odmoru, organizator također potiče potrebu očuvanja i prezentacije domaće tradicionalne brodogradnje, te vještina domaćih "kalafata". Tradicijska brodogradnja bit će predstavljena u okviru aktivnosti i predstavljanja Muzeja betinske drvene brodogradnje kao i Udruga za očuvanja tradicijske brodograđevne baštine. Turistički dio manifestacije čini ponuda proizvoda namijenjenih turističkom najmu električnih vozila i plovila, električnih ronilica, ali i opreme za uređenje kuća za odmor u segmentu bazenske i spa opreme, plažnog te vanjskog i ugostiteljskog namještaja.
Ne četverodnevnoj manifestaciji nastupit će preko pedeset tvrtki iz nautike te preko dvadeset tvrtki koje nude turističke usluge i proizvode. Predstavljajući hrvatska moderna plovila namijenjena sportu i odmoru, organizator također potiče potrebu očuvanja i prezentacije domaće tradicionalne brodogradnje, te vještina domaćih "kalafata". Tradicijska brodogradnja bit će predstavljena u okviru aktivnosti i predstavljanja Muzeja betinske drvene brodogradnje kao i Udruga za očuvanja tradicijske brodograđevne baštine. Turistički dio manifestacije čini ponuda proizvoda namijenjenih turističkom najmu električnih vozila i plovila, električnih ronilica, ali i opreme za uređenje kuća za odmor u segmentu bazenske i spa opreme, plažnog te vanjskog i ugostiteljskog namještaja.
Bitka za čistačice apartmana
- Details
- Rubrika: Gospodarstvo
- Datum: 02 Travanj 2023
Novi trendovi na tržištu rada u Hrvata doveli su do velikog rasta sitnice čistačica, a za posao smetlara javljaju se i akademski obrazovani građani. Mnogo je radnika nezadovoljnih plaćama, ali među njima nisu oni najtraženiji - konobari, kuhari i čistačice apartmana. Spremačice apartmana ne hvataju se krpe i metle ispod 13 eura po satu, i to na crno, pa Slobodna piše da mogu zaraditi i više od liječnika!
Barbara Marković, predsjednica Udruge obiteljskog smještaja tvrdi da se cijena čišćenja kreće oko 15 eura po satu na obali, a 20 eura na otocima. Muškarci pak, i to oni s diplomama, pokazali su ovih dana Velik interes za natječaj kojim splitska Čistoća traži 20 iznosača smeća za bruto plaću od oko 1700 eura. Sve ovo govori o neobičnom trendu na tržištu rada. Dok spremačice rade za 15 eura po satu, dežurstvo državnog odvjetnika vikendom plaća se 27 kuna po satu, odnosno 3,7 eura, ili četiri puta manje od čistačice. Ne treba se stoga čuditi što već danima prosvjeduju i djelatnici pravosuđa i liječnici, a nezadovoljni su i učitelji. Osim onih koji uspiju dobiti posao na pražnjenju kontejnera sa smećem.
Barbara Marković, predsjednica Udruge obiteljskog smještaja tvrdi da se cijena čišćenja kreće oko 15 eura po satu na obali, a 20 eura na otocima. Muškarci pak, i to oni s diplomama, pokazali su ovih dana Velik interes za natječaj kojim splitska Čistoća traži 20 iznosača smeća za bruto plaću od oko 1700 eura. Sve ovo govori o neobičnom trendu na tržištu rada. Dok spremačice rade za 15 eura po satu, dežurstvo državnog odvjetnika vikendom plaća se 27 kuna po satu, odnosno 3,7 eura, ili četiri puta manje od čistačice. Ne treba se stoga čuditi što već danima prosvjeduju i djelatnici pravosuđa i liječnici, a nezadovoljni su i učitelji. Osim onih koji uspiju dobiti posao na pražnjenju kontejnera sa smećem.
Krilo: predana dokumentacija, uskoro kreće i uređenje luke. Valjda.
- Details
- Rubrika: Gospodarstvo
- Datum: 09 Travanj 2023
Lučka uprava Splitsko-dalmatinske županije na čelu s ravnateljem Domagojem Maroevićem nedavno je nadležnom tijelu predala dokumentaciju za odobrenje odnosno izdavanje građevinske dozvole za uređenje luke Krilo, koja se očekuje kroz mjesec dana. To je veliki korak k uređenju postojeće luke, a samim time i olakšanju svim vlasnicima jeseničkih mega plovila u njihovom "jachting businessu" i pomorskom turizmu, jednom od najvećih na Mediteranu.
Projekt se odnosi na uređenje kompletne luke Krilo, uključujući dva nelegalno nasuta lukobrana. Po uređenju luke, brodari će tamo konačno moći obavljati ukrcaj i iskrcaj putnika što će donekle značiti i rasterećenje luke u Splitu. Kapacitet luke se neće povećavati, ona ostaje u istim gabaritima, piše Dalmacija Danas.
Projekt uređenja luke Krilo prema cijenama s početka godine vrijedi oko 8 milijuna eura, bez PDV-a. Početak radova na uređenju luke brodari očekuju već početkom ovog ljeta, no stvarnom datumu početka radova nezahvalno je govoriti, neslužbeno se doznaje da postoji mogućnost da oni krenu i prije jeseni.
Ovo je projekt od velikog značaja ne samo za Krilo nego i cijelu županiju jer se njenim uređenjem rasterećuje jedna od najtranzitnijih luka na Mediteranu, luka Split. U konačnici, novouređena luka Krilo imat će spojnicu s nedosanjanom, fantomskom brzom cestom Split - Omiš.
Projekt se odnosi na uređenje kompletne luke Krilo, uključujući dva nelegalno nasuta lukobrana. Po uređenju luke, brodari će tamo konačno moći obavljati ukrcaj i iskrcaj putnika što će donekle značiti i rasterećenje luke u Splitu. Kapacitet luke se neće povećavati, ona ostaje u istim gabaritima, piše Dalmacija Danas.
Projekt uređenja luke Krilo prema cijenama s početka godine vrijedi oko 8 milijuna eura, bez PDV-a. Početak radova na uređenju luke brodari očekuju već početkom ovog ljeta, no stvarnom datumu početka radova nezahvalno je govoriti, neslužbeno se doznaje da postoji mogućnost da oni krenu i prije jeseni.
Ovo je projekt od velikog značaja ne samo za Krilo nego i cijelu županiju jer se njenim uređenjem rasterećuje jedna od najtranzitnijih luka na Mediteranu, luka Split. U konačnici, novouređena luka Krilo imat će spojnicu s nedosanjanom, fantomskom brzom cestom Split - Omiš.
Dalmatinska energetska agencija izdala Vodič za postavljanje fotonaponskog sustava
- Details
- Rubrika: Gospodarstvo
- Datum: 08 Travanj 2023
Dalmatinska energetska agencija pripremila je i tiskala Vodič za postavljanje fotonaponskog sustava na kuću ili zgradu. Riječ je o sveobuhvatnom i detaljnom vodiču koji će građanima odgovoriti na brojna pitanja vezana uz korištenje sunčane energije. Stručnjaci Dalmatinske energetske agencije pripremili su teme o tome isplati li se ugraditi fotonaponski sustav, kakva je pravna procedura, kakve se porezne stope primjenjuju kao i iscrpne tehničke karakteristike važne za postavljanje sustava, piše Dalmatinski portal.
Vodič je koncipiran tako da uz opće podatke precizira odgovore na pitanja zašto postaviti solarnu elektranu na krov te o čemu treba voditi računa prije procesa ugradnje. Nadalje, Vodič daje jasne upute o načinima ugradnje solarne elektrane, kao i o procedurama koje je potrebno napraviti prije ugradnje fotonaponske elektrane na krov. Daju se i odgovori na pitanje o tome koje su najčešće pogreške u postavljanju fotonaponskih elektrana uz važne tehničke detalje neophodne pri projektiranju elektrane. Uz to, Vodič građane informira o tome na što se točno, pri izgradnji fotonaponske elektrane, porezna stopa od nula posto poreza na dodanu vrijednost - primjenjuje. Konačno, Vodič daje uputu u koje dvije postojeće kategorije proizvođača građani u slučaju izgradnje fotonaponskih sustava spadaju.
Vodič se u digitalnom obliku nalazi na web stranici Dalmatinske energetske agencije www.dea-sdz.hr. U tiskanom obliku građanima će biti dostupan na info pultu DEA-e u City Centeru one Split (Vukovarska 207), od 9 do 19 sati i to od srijede, 5. travnja, do petka, 7. travnja. Građani i svi zainteresirani će i na info pultu moći dobiti i dodatne informacije.
Vodič je koncipiran tako da uz opće podatke precizira odgovore na pitanja zašto postaviti solarnu elektranu na krov te o čemu treba voditi računa prije procesa ugradnje. Nadalje, Vodič daje jasne upute o načinima ugradnje solarne elektrane, kao i o procedurama koje je potrebno napraviti prije ugradnje fotonaponske elektrane na krov. Daju se i odgovori na pitanje o tome koje su najčešće pogreške u postavljanju fotonaponskih elektrana uz važne tehničke detalje neophodne pri projektiranju elektrane. Uz to, Vodič građane informira o tome na što se točno, pri izgradnji fotonaponske elektrane, porezna stopa od nula posto poreza na dodanu vrijednost - primjenjuje. Konačno, Vodič daje uputu u koje dvije postojeće kategorije proizvođača građani u slučaju izgradnje fotonaponskih sustava spadaju.
Vodič se u digitalnom obliku nalazi na web stranici Dalmatinske energetske agencije www.dea-sdz.hr. U tiskanom obliku građanima će biti dostupan na info pultu DEA-e u City Centeru one Split (Vukovarska 207), od 9 do 19 sati i to od srijede, 5. travnja, do petka, 7. travnja. Građani i svi zainteresirani će i na info pultu moći dobiti i dodatne informacije.
Car obale, a nije zubatac?
- Details
- Rubrika: Gospodarstvo
- Datum: 09 Travanj 2023
Studenac, jedan od najvećih maloprodajnih lanaca u Hrvatskoj, nedavno je svečano otvorio svoju preuređenu prodavaonicu u Omišu, jednu od najznačajnijih i najvećih prodavaonica koja se nalazi u sklopu zgrade u kojoj je i uprava kompanije.
Trgovački maloprodajni lanac Studenac kao kompanija posluje od 1991. godine. Kasnih 90-ih proširio je poslovanje otvaranjem veleprodajnog skladišta u Dućama i nekoliko maloprodajnih trgovina u Omišu i okolici. 2018. godine Studenac kupuje poljski investicijski fond koji postavlja novu upravu koja je agilno krenula u akvizicije, preuzimanje drugih, manjih lanaca trgovina, modernizaciju, jačanje korisničkog iskustva, širenje asortiman proizvoda, a upućeniji kupci bi sigurno dodali.. "i u vidljivo poskupljenje artikala". No dobro, netko to sve valjda treba i platiti..
Preuzimanjem Istarskih supermarketa i Sonika 2019. Studenaca jača svoju poziciju i posluje duž cijele jadranske obale. 2021. preuzima lanac Bure Trgovina, te otvara prve prodavaonice u Zagrebu. U 2022. Studenac preuzima Pemo, Kordun, Duravit i lanac Lonia te je sada s svojim dućanima prisutan u 15 županija i u gradu Zagrebu, piše Večernji list.
Studenac zapošljava više od 5.500 radnika i ima gotovo 1.100 prodavaonica te je lanac s najvećim brojem trgovina i među vodećim maloprodajnim lancima u Hrvatskoj, podržava lokalnu zajednicu preko projekta „Korak bliže zajednici“, a pokrenuo je i Studenac digital čiji tim podatkovnih inžinjera kreira različite prognostičke modele prodaje, optimiziranja kampanja, ponašanja kupaca na osnovu njihovih profila i povijesti kupovina..
Prema Fininim podacima, 2021. je Studenac ostvario 2,3 milijarde kuna prihoda, što ga svrstava na sedmo mjesto trgovačke ljestvice po prihodima, danas su prihodi veći od 3 milijarde kuna. Tendencija im je širenje na istok Hrvatske i Slavoniju, a onda, zašto da se i mi malo ne poigramo prognozama, kada se značajnije podigne vrijednost tvrtke "exit" kroz prodaju nekom većem stranom (ili domaćem) igraču i povrat investicije poljskom ulagaču.
Trgovački maloprodajni lanac Studenac kao kompanija posluje od 1991. godine. Kasnih 90-ih proširio je poslovanje otvaranjem veleprodajnog skladišta u Dućama i nekoliko maloprodajnih trgovina u Omišu i okolici. 2018. godine Studenac kupuje poljski investicijski fond koji postavlja novu upravu koja je agilno krenula u akvizicije, preuzimanje drugih, manjih lanaca trgovina, modernizaciju, jačanje korisničkog iskustva, širenje asortiman proizvoda, a upućeniji kupci bi sigurno dodali.. "i u vidljivo poskupljenje artikala". No dobro, netko to sve valjda treba i platiti..
Preuzimanjem Istarskih supermarketa i Sonika 2019. Studenaca jača svoju poziciju i posluje duž cijele jadranske obale. 2021. preuzima lanac Bure Trgovina, te otvara prve prodavaonice u Zagrebu. U 2022. Studenac preuzima Pemo, Kordun, Duravit i lanac Lonia te je sada s svojim dućanima prisutan u 15 županija i u gradu Zagrebu, piše Večernji list.
Studenac zapošljava više od 5.500 radnika i ima gotovo 1.100 prodavaonica te je lanac s najvećim brojem trgovina i među vodećim maloprodajnim lancima u Hrvatskoj, podržava lokalnu zajednicu preko projekta „Korak bliže zajednici“, a pokrenuo je i Studenac digital čiji tim podatkovnih inžinjera kreira različite prognostičke modele prodaje, optimiziranja kampanja, ponašanja kupaca na osnovu njihovih profila i povijesti kupovina..
Prema Fininim podacima, 2021. je Studenac ostvario 2,3 milijarde kuna prihoda, što ga svrstava na sedmo mjesto trgovačke ljestvice po prihodima, danas su prihodi veći od 3 milijarde kuna. Tendencija im je širenje na istok Hrvatske i Slavoniju, a onda, zašto da se i mi malo ne poigramo prognozama, kada se značajnije podigne vrijednost tvrtke "exit" kroz prodaju nekom većem stranom (ili domaćem) igraču i povrat investicije poljskom ulagaču.