DUGI RAT

Samo ovu zadnju subotu, 10. kolovoza, pred zapadnim ulazom u Omiš kolona tijekom čitavoga dana nije padala ispod 10 kilometara, te se bila spojila s 15-kilometarskom kolonom pred istočnim ulazom u Split, dok je prilaz Trogiru bio blokiran do te mjere da su gosti koji su pod Kamerlengom planirali ručati u najboljem slučaju stizali na večeru. Ministar prometa Siniša Hajdaš Dončić nije se javno po ovom pitanju oglasio, no našao je vremena da pošalje Facebook poruku grupi koja se na društvenoj mreži okupila pod imenom Brza cesta Trogir - Omiš. Točnije, poslao je poruku Marijani Puljak, administratorici grupe i praktično jedinoj dalmatinskoj aktivistici, splitskoj gradskoj vijećnici, koja sustavno pritišće središnju vlast inzistirajući na odgovorima vezanima za izgradnju davno obećane brze ceste. Ministar se u svom odgovoru uistinu potrudio, bio je iznenađujuće konkretan, a s obzirom na to da mu nije palo na pamet organizirati, recimo, press konferenciju i svima javno obznaniti što se na potezu od Trogira do Omiša sprema ...

BRZA CESTA TROGIR - OMIŠ

Novom cestom od Splita do Omiša vozit ćete se 2017.

Piše: Vinko Vuković / Slobodna Dalmacija
Izvor: Slobodna Dalmacija

Dnevnici svih hrvatskih televizija tijekom četiriju udarnih turističkih subota počinju izvješćima s naplatnih kućica kod Lučkog. Reporteri se uživo javljaju i natječu tko će više automobila prebrojati i tko će većeg očajnika za volanom pronaći.

Što je kolona duža, što se rastegne na više kilometara, to je izvješće bolje i dramatičnije. A urednici su, baš kao i ministri, zadovoljniji. Lučko se iz Zagreba dobro vidi. Za razliku od Splita. Ili Omiša i Trogira. Pa stoga i ne čudi što se na kilometarske ljetne kolone pred Splitom, Omišom i Trogirom nitko na hrvatskim televizijama i u jednako hrvatskim ministarstvima ne osvrće.

A samo ovu zadnju subotu, 10. kolovoza, pred zapadnim ulazom u Omiš kolona tijekom čitavoga dana nije padala ispod 10 kilometara, te se bila spojila s 15-kilometarskom kolonom pred istočnim ulazom u Split, dok je prilaz Trogiru bio blokiran do te mjere da su gosti koji su pod Kamerlengom planirali ručati u najboljem slučaju stizali na večeru.

Ministar prometa Siniša Hajdaš Dončić nije se javno po ovom pitanju oglasio, no našao je vremena da pošalje Facebook poruku grupi koja se na društvenoj mreži okupila pod imenom Brza cesta Trogir - Omiš. Točnije, poslao je poruku Marijani Puljak, administratorici grupe i praktično jedinoj dalmatinskoj aktivistici, splitskoj gradskoj vijećnici, koja sustavno pritišće središnju vlast inzistirajući na odgovorima vezanima za izgradnju davno obećane brze ceste.

Ministar se u svom odgovoru uistinu potrudio, bio je iznenađujuće konkretan, a s obzirom na to da mu nije palo na pamet organizirati, recimo, press konferenciju i svima javno obznaniti što se na potezu od Trogira do Omiša sprema - možda zato jer bi tada bio suočen i s nekim pitanjima - ovom ćemo prilikom, zahvaljujući susretljivosti gospođe Puljak, prenijeti njegovu poruku u kojoj - radujte se narodi! - stoji da će do 2017. godine kompletna splitska obilaznica biti u funkciji.
 

ČVOR OMIŠ - ZAPAD - Situacija iz 8.2.2012. - Klikni za VEĆU sliku!


“Hrvatskim cestama je to prioritet. Postoji potreba mijenjanja Županijskog prostornog plana, što će Županija, nadamo se, u devetome mjesecu i napraviti, zatim otkup zemljišta i po prilici dinamika kako slijedi. Nadam se da će do 2017. godine kompletna obilaznica biti u funkciji. To vam je jedini realni rok”, piše ministar. A ta dinamika, koju Hajdaš Dončić po prilici spominje, posebno je intrigantna.

Sve je u njoj pobrojano, osim rokova i troškovnika. A kad nešto tako golemo, poput brze ceste koja se puževim korakom gradi od 2005. godine, iznenada ima biti gotovo za tri i pol godine, onda je troškovnik prvo o čemu bi se novinari na neodržanoj press konferenciji raspitivali. Prva faza, piše ministar, ide od Dugoga Rata do Omiša. Ona je najsloženija i najskuplja, jer, između ostaloga, treba izgraditi i most preko rijeke Cetine. Cesta je to s dva traka.

Druga je faza dionica TTTS-Gornja Podstrana, plus spoj na Jadransku magistralu. Predviđene su četiri traka, ali bi se, za sada, radila samo dva. Dva su traka i na trećoj planiranoj dionici, onoj koja je, piše ministar, najlakša i najjeftinija, a ide od Stare Podstrane do Dugoga Rata, te uključuje čvor Jesenice.

Četvrta faza, valjda nas pratite, cesta je od Mravinaca do TTTS-a. I opet su tu predviđena četiri traka, ali će se, za sada, raditi samo dva. Peta faza je, pak, nadogradnja. Baš kao i šesta. A one uključuju izgradnju preostalih trakova na dionicama od TTTS-a do Gornje Podstrane i od Mravinaca do TTTS-a, kao i spojnu cestu od križanja u Stobreču do TTTS-a za koje Hajdaš Dončić, ajde neka smo i to čuli, priznaje da je najopterećenije raskrižje u državi. Ove dvije faze izvodit će se tek kada promet na dvotračnoj cesti prijeđe 12.000 vozila u prosječnom godišnjem dnevnom prometu.

Ministar u svom obraćanju Marijani Puljak zaključuje kako će najveći dio problema riješiti faze 1, 2 i 3, dok je, prema njegovu mišljenju, poželjno izgraditi i fazu 4, jer bi tako bilo strateški zaokruženo rješenje prometa grada Splita. I sve - evala, ministre! - gotovo do 2017. godine. Ništa, dakle, od obaranja rekorda.

Brza cesta s dva traka, ako je vjerovati Dončiću, ipak neće oboriti državni rekord u gradnji brzih cesta s dva traka kojega ljubomorno, s 24 godine gradnje, čuva brza cesta Solin-Klis.

Gradnja u fazama

Prva faza: Dugi Rat-Omiš, dva prometna traka s mostom preko Cetine
Druga faza: TTTS-Gornja Podstrana, predviđena četiri traka, ali će se graditi dva
Treća faza: Gornja Podstrana-Dugi Rat s čvorom Jesenice, dva traka
Četvrta faza: Mravince-TTTS, predviđena četiri traka, ali će se graditi dva