DUGI RAT

Povodom obilježavanja godišnjice smrti velikog hrvatskog pjesnika Tina Ujevića, udruga "Tvornica" Dugi Rat priređuje poetsko-kazališnu večer koja će se održati u ponedjeljak, 12.11.2018. s početkom u 19:30 h u dvorani nekadašnjeg kina "Dalmacija" u Dugom Ratu. U neposrednoj blizini gostionice ("Kadić") u koju je Tin rado svraćao (i pjesmama na pozadini računa nerjetko plaćao bucun vina), održati će se kazališna monodrama "Malena mjesta srca moga - Priča o Tinu Ujeviću" Gradskog kazališta "Mali Princ" Omiš. Monodramu posvećenu Tinu igra Marijan Grbavac. Redatelj je Petar Buljević, a u njoj zanimljivu ulogu ima i Mate Tavrić (uloga A.B.Šimića).

KAZALIŠTE

MALENA MJESTA SRCA MOGA - priča o Tinu Ujeviću

Ponedjeljak, 12.11.2018. 19:30 h, kino Dalmacija u Dugom Ratu:
Tin Ujević: MALENA MJESTA SRCA MOGA - priča o Tinu Ujeviću
Igra: Marijan Grbavac, Mate Tavrić. Redatelj: Petar Buljević
Udruga "Tvornica" Dugi Rat, Gradsko kazalište "Mali princ" Omiš

Crtica o Tinu

Izvor: Dalmatinski portal

Tin Ujević je rođen 5. srpnja 1891. u Vrgorcu. Prva tri razreda osnovne škole polazio je u Imotskom, a ostatak u Makarskoj. U Splitu upisuje klasičnu gimnaziju i neko vrijeme boravi u bogoslovnom sjemeništu. Zatim odlazi u Zagreb na studij hrvatskog jezika i književnosti, klasične filologije i filozofije na Filozofskom fakultetu.

Tin je kao Matošev učenik pripadao buntovnom naraštaju  hrvatskih intelektualaca, a zbog svojih vatrenih govora i članaka nekoliko je mjeseci proveo i u zatvoru. U ranoj studentskoj fazi bio je pravaš, a zatim se okreće Beogradu i borbi za ujedinjenje južnoslavenskih naroda. 1913. odlazi u Pariz, a nakon šest godina se vraća u domovinu.

U Beogradu je boravio nekoliko puta, a 1925. je bio protjeran. Nakon progonstva, od 1929. godine nastupa njegova boemska faza kada prekida sve političke veze s Beogradom i potpuno se posvećuje pjesništvu. Ubojstvo hrvatskih zastupnika u Skupštini 1928. i šestojanuarska diktatura 1929. zasigurno su prethodile takvoj odluci.

Ovdje ćemo spomenuti njegovu plodnu splitsku godinu 1930., kada je u Jadranskoj pošti objavio oko 125 kritičkih tekstova, podlistaka i eseja. Tijekom boravka u Splitu objavio je dvije knjige eseja 'Ljudi na vratima gostionice' i 'Skalpel kaosa'.

Nakon uspostavljanja Nezavisne Države Hrvatske radio je neko vrijeme kao prevoditelj u Ministarstvu vanjskih poslova. Po završetku rata  komunistička vlast ga je potisnula iz javnog života i tek je 1954. godine objavljena njegova zbirka pjesama 'Žedan kamen na studencu', iako je za tisak bila pripremljena već 1945. godine.

Tin Ujević je umro u Zagrebu 12. studenog 1955. godine.

Većinu svojih književnih pogleda objavio je u esejima 'Oroz pred Endimionom' te 'Sumrak poezije'. Neke od najpoznatijih njegovih zbirki su: 'Lelek sebra', 'Kolajna', 'Auto na korzu', 'Ojađeno zvono', 'Skalpel kaosa', 'Ljudi za vratima gostionice' i 'Žedan kamen na studencu'.

Iako za života nije dobio nijednu književnu nagradu, danas se mnoge književne nagrade zovu njegovim imenom. O Tinu Ujeviću snimljeno je nekoliko filmova. Njegovim pjesničkim opusom bio je inspiriran Arsen Dedić, bard zagrebačke škole šansone (1938.-2015.).