DUGI RAT

U srijedu, 25.siječnja 2023. u 18 sati u Gradskoj knjižnici Omiš splitska profesorica i spisateljica Magdalena Mrčela predstaviti će svoju novu knjigu "Između" i govoriti će i o iznimno važnoj temi: mentalnom zdravlju mladih.

Miroslav Krleža (1893. - 1981.) jedna je od stožernih osoba hrvatske kulture, s utjecajem daleko izvan književne sfere. Cijeli jedan ljudski radni vijek – četrdeset i jedna godina – navršila se 29. prosinca od smrti po mnogima najvećeg hrvatskog književnika, a svakako najznačajnijeg našeg pisca 20. stoljeća, Miroslava Krleže. Rođen je 7. srpnja 1893. u Zagrebu, svom voljenom gradu, kojeg je nerado napuštao i u kojem je ostao do svoga kraja. Krleža je u književnosti, ali i cjelokupnom životu hrvatskog naroda i čitavog našeg podneblja doista odigrao ulogu proroka. Pojavio se poput meteora s potpuno novim književnim izrazom, buntovnim i snažnim, ali i jednom novom ulogom umjetnika – duboko angažiranom. Njegovo je cjelokupno djelovanje dalo golemi pečat hrvatskoj kulturi, društvenom životu, pa i politici, iako se njome nikad izravno nije bavio. Krleža je jedina osoba u nas koja ima vlastitu enciklopediju, Krležijanu, kao bjelodani dokaz da je njegovo djelo, književno i životno, zaista čitava enciklopedija. No možda zato još nije dobio ni film ni TV seriju o sebi, poput recimo Tina Ujevića – Krleža je takav zalogaj da se još nitko, izgleda, nije odvažio na to. Unatoč svim mogućim preispitivanjima i novim čitanjima, Krležino djelo stoji i danas priznato u svojoj iznimnoj veličini. U četiri desetljeća nakon Krležine smrti svijet se uvelike izmijenio i mijenja se brže nego ikad prije. Nakon desetljeća velikih priznanja u doba druge Jugoslavije, ponekad i pretjeranih hvalospjeva ili uzimanja svake Krležine prosudbe (o literaturi i izvan nje) kao konačne, već 1980-ih javljaju se pojedinci koji ga pokušavaju rušiti s pijedestala, a to se nastavilo osobito nakon 1990. Tu se lako odlazi u drugu krajnost, piše Hrvoje Dečak na stranicama HAK revije..

Nova pjesnička knjiga Levitacije predstavlja veliki zaokret na više razina. Prije svega, poetičkoj i stilskoj. Od refleksije natopljene emocionalnošću i ekspresivnošću, mladi se Tomaš okrenuo pjesništvu Znaka. (...) Kod Tomaša uočavamo nekoliko karakteristika. To su naginjanje vizualnim rješenjima pjesama, grafostilističke akrobacije, telegrafski stil, autometapoetička (samo)svijest, hipermetaforizacija, tragovi mimezisa i interdiskurzivnost...   (izvadak iz predgovora, Tin Lemac)

U povodu 100. obljetnice rođenja Nikole Milićevića (Zvečanje, 27. studenoga 1922. – Zagreb, 1. ožujka 1999.), velikog poljičkog i hrvatskog  književnika i prevoditelja, novinara, lektora i profesora, redovitoga člana HAZU-a od 1992., dobitnika nagrade "Goranov vijenac“ za cjelokupan pjesnički opus (1998.) i nagrade "Vladimir Nazor" za životno djelo (1994.), u nastavku članka prenosimo tekst Siniše Vukovića objavljen u Slobodnoj Dalmaciji od 16. ožujka 2021...

Ovaj vikend ćemo obilježiti rad velikih nacionalnih, ali i zavičajnih književnika Drage Ivaniševića u kinu „Dalmacija“ Dugi Rat u petak, u 19 h i 100.-tu godišnjicu rođenja Nikole Milićevića u Gradskoj knjižnici Omiš, u subotu u 19 h. Izvrsni dramski umjetnici, predavači i glazbenici dat će sve od sebe da kvalitetno i s užitkom provedemo zajedno ove dvije književne večeri.Ulaz je slobodan, a ni izlaz se ne naplaćuje! Svojim dolaskom ne gubite ništa, jedino možete obogatiti svoju dušu..