DUGI RAT

Križni put profesora Tomislava Ivančića (1938. - 2017.), ukoričen u knjižicu "Pođi za mnom - susret s Isusom Kristom na križnom putu", nastoji čitatelja usmjeriti na evanđeoske vizije naših svagdanjih križeva. Kako je istaknuo sam autor, te vizije je nemoguće adekvatno riječima izreći. One su sjaj nekog drugog, nadnaravnog svjetla. Riječi zato zvuče paradoksalno i često su mucanje umjesto govora. Uvjereni smo da će ih čitatelj ispravno shvatiti, jer je to želja i nada autora.
- "Prihvaćanje križeva nije bijeg od životne zauzetosti. Naprotiv! Onim patnicima kojima je oduzeta i posljednja mogućnost da rade, ono daje nutarnje energije za novog čovjeka i novi svijet. One koji bi najradije pobjegli od životnih problema, borbi i stvaranja, on vraća na vjernost življenja do zadnjih mogućnosti za zemlju i čovjeka... Svaka od postaja uvodi te u sve dublju prisutnost Isusa Krista. Svaka postaja vodi k Isusu Kristu." - govorio je prof. Ivančić. Pođite za njim i u nastavku teksta ...

Sredinom prosinca 2024. Narodna knjižnica Dugi Rat osvanula je u novom, modernom prostoru. Nakon dvadeset godina rada u manjem prostoru, naša knjižnica sada je smještena u modernom i prostranom prostoru od 130 m², u samom centru Dugog Rata, na prostoru bivše kavane "Maestral". Opremljena suvremenom računalnom opremom, ugodnom čitaonicom za odrasle te izdvojenim dječjim kutkom, knjižnica je spremna postati pravi dnevni boravak za sve generacije. Čeka vas veći prostor za knjige, aktivnosti i druženja, moderan ugođaj i prepoznatljiv izgled te raznovrsni kulturni i edukativni sadržaji, novi internet kutak s tri računala s pristupom internetu, te udobne fotelje koje mogu poslužiti i kao "udaljeno" radno mjesto na par sati, idealno za današnje mobilne radnike i "digitalne ratnike" koji samuju u "home office"-u. Ljubitelji dnevne štampe i kvalitetne periodične literature čekaju još samo na najavljeni javni caffee aparat (a da se netko u općini javi šjor Draženu na Mali Rat?), pa da im jutarnji ugođaj bude potpun: mir i tišina, dobre knjige, friške novine i crna kava, a sve to bez dima cigareta i glasnih svakidašnjih jadikovki s kafanskih stolova - pa tko ne bi svoj radni (neparni) "home-office" dan započinjao u Narodnoj knjižnici! ...

28. kulturno-umjetnička manifestacija Dobrojutro more održava se ovog ljetnog vikenda u Podstrani.

Ljubitelji čitanja s popularne društvene mreže Goodreads su odabrali 10 knjiga koje su ih 2023. godine oduševile i preporučuju ih svima. U različitim su žanrovima, sve su toplo preporučili u svojim osvrtima, a idealne su i za one mlađe i malo starije čitatelje. Evo popisa po broju glasova čitatelja:

1. Rebecca Yarros: Četvrto krilo / Fourth Wing
2. Emily Henry: Sretno mjesto / Happy Place
3. Ali Hazelwood: Love, Theoretically
4. Lisa Jewell: Sve ovo je laž / None of This is True
5. Riley Sager: Preživjele / The Onlz One Left
6. Britney Spears: Žena u meni / The Woman in Me
7. Rebecca Ross: Divine Rivals
8. Holly Black: The Stolen Heir
9. Freida McFadden: The Housemaid's Secret
10. Emilia Hart: Weyward

Najbolje po kategorijama

Najbolja publicistika: Matthew Desmond: Poverty by America - "Sociolog i dobitnik Pulitzerove nagrade Matthew Desmond ovogodišnju je nagradu zaslužio knjigom koju će budući povjesničari citirati generacijama. Desmond postavlja neka vrlo neugodna pitanja o siromaštvu u Sjedinjenim Državama, a zatim se uvjerljivo zalaže za hrabri novi program zajedničkog prosperiteta."
...

Na današnji dan 1981. umro je Miroslav Krleža, jedan od najvažnijih književnika u hrvatskoj povijesti (7. srpnja 1893. - 29. prosinca 1981.).
Bio je pisac, erudit i enciklopedist, kulturni reformator. Pokrenuo je i uređivao nekoliko časopisa (Plamen, Književna republika, Danas, Pečat). Djela, koja obasežu više od pedeset svezaka, objavljena su mu kao pojedinačni naslovi i nakladničke cjeline u desecima izvornih izdanja i u prijevodu na mnoge jezike. Dobitnik je mnogih književnih nagrada, od kojih se u međuratnom razdoblju ističe niz Demetrovih nagrada za najbolje drame, a u poslijeratnom Ninova nagrada za roman godine, Njegoševa nagrada i nagrada Struških večeri poezije.
Miroslav Krleža najveći je hrvatski pisac dvadesetog stoljeća, čovjek kakav se u kulturi neke zemlje pojavljuje jednom u stotinu i više godina. Njegovo djelo danas je manje više nepoznato široj čitateljskoj publici, jer Krleža sad, u političkim i društvenim okolnostima u kojima živimo, spada u red politički nepoćudnih pisaca.

- Hrvatstvo bi trebalo da već prestane biti "ljubavlju rodoljuba", jer od te dugotrajne "ljubavi", kao i od one biblijske, nije hrvatskom narodu granulo sunašce slobode.   
 
(citat iz "Nekoliko riječi o malograđanskom historizmu uopće")

- Hrvatstvo ne znači onih pet dosadnih, glupih kavana u našem gradu, ni ona tri spomenika: dvojice generala i jednoga fratra (citat iz jedne moje novele), kojima se sada pridružio još jedan brončani biskup, nego hrvatstvo znači onu masu bijednika koji tegle i argatuju mnogo više od osam sati dnevno, pod najtežim životnim uslovima, bez ičije pomoći, uvijek i neprekidno izrabljivani u svome naporu potisnuti i nepriznati, pod batinama kuluka, prezreni i bezimeni.

(citat iz "Panorama pogleda, pojava i pojmova 1-5")

Tako je pisao i govorio Krleža.