Između neba i uspomena

 

Postoji ljubav

Prije deset godina mailom mi je naručen tekst o muško-ženskim odnosima, s iscrpnim uputama o tome kako bih ga trebao napisati. Budući da je moje shvaćanje tih odnosa odavno nadišlo mi-vi razinu, odlučio sam zaobići upute i pisati po svome (o tome kako je za izgrađivanje kvalitetnih odnosa s drugom osobom najprije potrebno izgraditi kvalitetan odnos sa samim sobom, odnosno o tome kako tek onaj koji je u miru sa sobom može biti u miru i s nekim drugim, zapravo s čitavim svijetom).
Tekst mi je, naravno, odbijen.
Trebale su mi dvije godine da prebolim taj težak udarac, ostavim se samosažaljenja i alkohola i ponovo ga priredim za objavljivanje, ovaj put u podosta skraćenoj verziji. Ipak, bit je ostala neokrnjena.
Što još reći? Volite se punih pluća.
 

Između

U srijedu, 25.siječnja 2023. u 18 sati u Gradskoj knjižnici Omiš splitska profesorica i spisateljica Magdalena Mrčela predstaviti će svoju novu knjigu "Između" i govoriti će i o iznimno važnoj temi: mentalnom zdravlju mladih.
 
Ove 2023. godine se obilježava 100. godišnjica rođenja dalmatinskog novinara, kroničara, književnika, scenarista Miljenka Smoje, koji je pisao putopise, scenarije, reportaže i satire o običnom čovjeku i suvremenom životu. Za veliki jubilej uredit će se i spomen soba u knjižnici u Žrnovnici te će se, osim Smojine marende, održati i još niz događanja Smoji u čast.
Eto, dugo godina nakon smrti svog kroničara i posljednjeg ispraćaja 25.10.1995. na groblju u Žrnovnici kojem je uz obitelj prisustvovalao samo par prijatelja, Split je odlučio početi davati počast Miljenku Smoji.
Trebalo je tada, 1995. godine, ovdje u nas, sve stati, makar na jedan dan, onako, da se pristojno obilježi odlazak crtača i kipara kolektivne memorije naše regije; ali, eto, nije...
No ova nova garnitura vlasti "Velog mista" odlučila je obilježiti godinu Miljenka Smoje. Dobro, valja krenit..
- "Smoje je bio uvijek kontra, a to nije mnogima odgovaralo, nije bilo stranački vezan. Njegov je opus impresivan, stvorio je Velo misto, malo se zna da je Hajduk jedini nogometni klub koji ima televizijsku seriju... Smoje je bio pravo splitsko dite. Zainteresiran za život, do zadnjeg trena ostao je berekin.", kazao je Feđa Klarić, naš jeseničanin, a njegov kolega i prijatelj.
 

Najpopularnije knjige u Hrvatskoj 2022.

Knjige su mnogima igrale vrlo važnu ulogu u životu jer ponekad samo čitanje u miru može donijeti utjehu i tiho zadovoljstvo. Svakako je vrlo zanimljivo vidjeti što se čitalo u hrvata u 2022. Valjalo bi priupitati ravnateljicu naše Narodne knjižnice Dugi Rat o najčitanijim knjigama iz fundusa naše knjižnice i saznati što vole čitati dugoraćani, a u međuvremenu pogledajmo koju je listu portal Index.hr sastavio koristeći se podacima knjižarskog lanca Hoću knjigu. Zanimljivo, iako očekivano, je da listom vladaju naslovi iz područja samopomoći (uvjerljivi vladari prvih pet mjesta) te da se susrećemo sa samo jednim domaćim autorom. Također, u listu su ušla samo dva romana - jedan ljubić i jedan klasik "dječje" fantastike. Pa krenimo s najvećim hitovima...
 
Miroslav Krleža (1893. - 1981.) jedna je od stožernih osoba hrvatske kulture, s utjecajem daleko izvan književne sfere. Cijeli jedan ljudski radni vijek – četrdeset i jedna godina – navršila se 29. prosinca od smrti po mnogima najvećeg hrvatskog književnika, a svakako najznačajnijeg našeg pisca 20. stoljeća, Miroslava Krleže. Rođen je 7. srpnja 1893. u Zagrebu, svom voljenom gradu, kojeg je nerado napuštao i u kojem je ostao do svoga kraja. Krleža je u književnosti, ali i cjelokupnom životu hrvatskog naroda i čitavog našeg podneblja doista odigrao ulogu proroka. Pojavio se poput meteora s potpuno novim književnim izrazom, buntovnim i snažnim, ali i jednom novom ulogom umjetnika – duboko angažiranom. Njegovo je cjelokupno djelovanje dalo golemi pečat hrvatskoj kulturi, društvenom životu, pa i politici, iako se njome nikad izravno nije bavio. Krleža je jedina osoba u nas koja ima vlastitu enciklopediju, Krležijanu, kao bjelodani dokaz da je njegovo djelo, književno i životno, zaista čitava enciklopedija. No možda zato još nije dobio ni film ni TV seriju o sebi, poput recimo Tina UjevićaKrleža je takav zalogaj da se još nitko, izgleda, nije odvažio na to. Unatoč svim mogućim preispitivanjima i novim čitanjima, Krležino djelo stoji i danas priznato u svojoj iznimnoj veličini. U četiri desetljeća nakon Krležine smrti svijet se uvelike izmijenio i mijenja se brže nego ikad prije. Nakon desetljeća velikih priznanja u doba druge Jugoslavije, ponekad i pretjeranih hvalospjeva ili uzimanja svake Krležine prosudbe (o literaturi i izvan nje) kao konačne, već 1980-ih javljaju se pojedinci koji ga pokušavaju rušiti s pijedestala, a to se nastavilo osobito nakon 1990. Tu se lako odlazi u drugu krajnost, piše Hrvoje Dečak na stranicama HAK revije..
 

Levitacije Vladimira Tomaša

Nova pjesnička knjiga Levitacije predstavlja veliki zaokret na više razina. Prije svega, poetičkoj i stilskoj. Od refleksije natopljene emocionalnošću i ekspresivnošću, mladi se Tomaš okrenuo pjesništvu Znaka. (...) Kod Tomaša uočavamo nekoliko karakteristika. To su naginjanje vizualnim rješenjima pjesama, grafostilističke akrobacije, telegrafski stil, autometapoetička (samo)svijest, hipermetaforizacija, tragovi mimezisa i interdiskurzivnost...   (izvadak iz predgovora, Tin Lemac)
 
U povodu 100. obljetnice rođenja Nikole Milićevića (Zvečanje, 27. studenoga 1922. – Zagreb, 1. ožujka 1999.), velikog poljičkog i hrvatskog  književnika i prevoditelja, novinara, lektora i profesora, redovitoga člana HAZU-a od 1992., dobitnika nagrade "Goranov vijenac“ za cjelokupan pjesnički opus (1998.) i nagrade "Vladimir Nazor" za životno djelo (1994.), u nastavku članka prenosimo tekst Siniše Vukovića objavljen u Slobodnoj Dalmaciji od 16. ožujka 2021...
 

Dani Drage Ivaniševića

Ovaj vikend ćemo obilježiti rad velikih nacionalnih, ali i zavičajnih književnika Drage Ivaniševića u kinu „Dalmacija“ Dugi Rat u petak, u 19 h i 100.-tu godišnjicu rođenja Nikole Milićevića u Gradskoj knjižnici Omiš, u subotu u 19 h. Izvrsni dramski umjetnici, predavači i glazbenici dat će sve od sebe da kvalitetno i s užitkom provedemo zajedno ove dvije književne večeri.Ulaz je slobodan, a ni izlaz se ne naplaćuje! Svojim dolaskom ne gubite ništa, jedino možete obogatiti svoju dušu..
 

Interlibar u Jokera

Već pet godina udruga Hoću knjigu u suradnji s centrom Joker organizira sajam knjiga u svojim prostorima: iako ne toliko velik gabaritima, splitski Interlibar je sjajno mjesto ukoliko se želite opskrbiti aktualnom beletristikom, ali i priručnicima, stručnim knjigama, dječjim enciklopedijama, slikovnicama i svim drugim izdanjima, zabava je to za sve generacije, mjesto za druženje s autorima, učenje i demonstraciju znanja, ali ponajviše prigoda da svi ljubitelji pisane riječi iz Splita i Dalmacije uživaju u sajamskim cijenama knjiga. Uz standardnu knjišku ponudu, od 10. do 20. studenoga, koliko traje sajam, na rasporedu je i niz događanja, predstavljanja i promocija, a sve vezano za autore i knjige. Stoga, ako ste propustili put do Zagreba na Interliber, dašak sajamske atmosfere osjetite do nedjelje na splitskom sajmu Interlibar.