DUGI RAT

U subotu, 08.11.2025. u Galeriji Krug u Dugom Ratu s početkom u 18:30 sati u organizaciji Poljičke likovne udruge "Krug" Dugi Rat svečano će se otvoriti izložba slika "Mrmori Duše" poljičke akademske slikarice Jagode Kecman. Najnovija je to izložba slika koju svojim sumještanima i zainteresiranoj javnosti priređuju likovni umjetnici iz poljičkog "Kruga". 

Svojim radovima Jagoda Kecman predstavlja samo dio osebujnog duha, energije, nepresušne snage i sposobnosti umjetnice s 48 samostalnih i 100 skupnih izložbi, velikim brojem likovnih radionica i kolonija, osobe koja okuplja ljubitelje umjetnosti kroz uniju “Vlaho Bukovac”, zajednicu osoba umjetnika različitih interesa i područja, volontera i aktivista koji daju konkretan doprinos u razvoju umjetničkog i kreativnog čina humanizirajući ovo naše okruženje i zajedničku stvarnost. Uz slikanje, piše i stihove. Izdala je tri zbirke poezije te knjigu poezije i životnih priča na čakavici. Jagoda, uz navedeno, već tri desetljeća i volontira na području naše županije, na kreativnim radionicama s djecom vrtićke i školske dobi, studentima, djecom s posebnim potrebama te korisnicima domova za starije i nemoćne. 

Uz poziv na subotnje otvorenje izložbe u "kući kulture" u Dugom Ratu, u nastavku teksta prenosimo i osvrt Gorana Sučića na izložbu...

OSVRT NA SAMOSTALNU IZLOŽBU JAGODE KECMAN

Piše: prof. dr. sc. Goran Sučić

Govoriti o osobi koja istovremeno progovara na više umjetničkih leksika nije lako. Poezija, proza i likovni izraz Jagode Kecman polazi od užitka, kreativnog čina i slobode. Zarana je, u području umjetnosti upoznala snagu verbalne i neverbalne komunikacije i razumljivost univerzalne poruke. Upravo, naglasak na sinesteziji poezije, proze i likovnosti mi se čini imperativnim darom prenoseći i pretvarajući izražajne elemente jednog medija u drugi – poezije na zapis u kojima boje postaju novo i snažno izražajno sredstvo i novi drugačiji medij na platnu.

Dakle, ovdje bi mogli govoriti o Poli-artu ili o fenomenu multimedijalnosti, i zapitati se - jesu li kreativni koncepti likovne umjetnosti, poezije, proze zaista tako bliski. Također se nameće tema i pojam poli-kognitivnost što se proširuje na niz aspekata interdisciplinarnosti i multidisciplinarnosti. Povezivanje sadržaja u umjetnosti ne smije zanemariti i zapostaviti autonomnost bilo koje umjetnosti. Svaka umjetnost s svojim izražajnim i tvorbenim sredstvima između-ostalog nas potiču na transkulturnu i transvremensku komunikaciju, budeći da u primatelju i konzumentu umjetnosti razvija estetski doživljaj.

Kao i mnogi, likovni razvoj autorica je počela očekivano u figuraciji, među čvrstim, prepoznatljivim formama i motivima što se prirodno nude i nameću umjetnicima rođenima u ovom podneblju. Paralelno se boja na Jagodinim platnima raspršila i razigrala, kroz slobodu pokreta ruke, nakon čega su uslijedile brojne likovne varijacije, koloristički i stilski, nadahnute apstrakcijom i njezinom raskoši. Apstrakcija danas više nije karta, dvojnik, zrcalo ili koncept u kojma više ne stvaramo simulacije prostora, bića ili materije, nego modele stvarnog bez podrijetla – stvaramo svoju, ali posve novu stvarnost.

Kada pogledamo žestinu kolorita koja isijava iz predočenih slika u akril tehnici na platnu ne možemo ne zamijetiti autoričin izniman senzibilitet za boju te snažan kreativni naboj čije forme oblikuje potezima bogatog kolorističkog raspona. Unutar slikarskih kompozicija u kontrastima otkriva atmosferu dramatičnosti, poetičnosti i sanjarenja. U svojim likovnim radovima direktno istražuje slikarsku materiju, spektar slikarskih mogućnosti u čemu kistom kreira atmosferu životnog optimizma, nade i lirske harmonije.

Čini mi se važnim istaknuti taj istraživački duh i propitivanje položaja čovjeka u svijetu umjetnosti te kritički odnos prema razumjervanju i isticanju tih vrijednosti.

Bez obzira na bogomdani senzibilitet, rijetki su ipak pojedinci iz svijeta kulture i umjetnosti koji su vlastite kreativne potencijale stavili u službu društvenog angažmana i općeg dobra, privatno podredili javnome, kako to čini slikarica Jagoda Kecman u posebno u vremenu kada su napuštene i poremećene mnoge vrijednosti, te svojim zdravim odnosom godinama doprinosi razvoju umjetnosti približavajući sadržaje i smisao umjetničkog kazivanja koju veže uz čovjeka i za čovjeka.

Tako ovdje ističemo i prestavljamo osobu osebujnog duha, nepresušne snage i vjere u čovjeka koja za sobom ostavlja 48 samostalnih i 100 skupnih izložbi, te veliki broj likovnih radionica i kolonija.

Prisutna u likovnom životu grada, Dalmacije, Hrvatske i šire okupljajući ljubitelje umjejtnosti kroz uniju “Vlaho Bukovac” koja predstavlja zajednicu osoba umjetnika različitih interesa i područja, volontera i aktivista koji daju konkretan doprinos u razvoju umjetničkog i kreativnog čina humanizirajući naše okruženje i zajedničku stvarnost.
 

Crtica o autorici

JAGODA KECMAN, akademska je slikarica, rođena 4. 5. 1952. god. u Omišu. Osnovnu, srednju školu završava u Splitu. Od 1998. do 2002. studira u Splitu na likovnoj akademiji „Asenzza“ iz Basela, u klasi profesora Uda Gross Clausa – smjer apstrakcija. Pripreme za diplomski rad pod nazivom „More“, odrađuje u Bazelu, proljeće 2002. god.

Od veljače 2015. je predsjednica likovno književne unije „Vlaho Bukovac“ Split, te koordinatorica književnog dijela iste. Imala je četrdeset sedam samostalnih izložbi u Splitu, te Zagrebu i Sarajevu i više od sto skupnih izložbi sa svojim udrugama „Vlaho Bukovac“, “Krug”, “Tilurium”, “Salona Art”, “Art Clissa” i „Emanuel Vidović“.

Sudjelovala je u više od sto likovnih kolonija na području regije. Već tri desetljeća volontira na području SDŽ, na kreativnim radionicama s djecom vrtićke i školske dobi, studentima, djecom s posebnim potrebama te korisnicima domova za starije I nemoćne.

Uz slikanje, piše i stihove. Izdala je tri zbirke poezije te knjigu poezije i životnih priča na čakavici.