DUGI RAT

Splitsko-dalmatinska županija, a pogotovo njen centar Grad Split, drugi grad po veličini u Hrvatskoj, kao i njemu pripadajuća aglomeracija od Trogira do Omiša i Sinja, zaslužuje puno bolji tretman kod planiranja, izgradnje i rješavanja prometnih problema od iskazanog, u posljednjem periodu. Hrvatska udruga diplomiranih inženjera i inženjera Fakulteta prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu - Almae Matris Alumni Croaticae Facultas Studiorum commeatus AMAC–FSC održala je u ožujku tribinu na temu "Razvoj cestovne infrastrukture u županiji". U nastavku pročitajte sažetak i zaključke s tribine inženjera koje bi naši dalmatinski političari trebali uvrstiti u svoje političke programe i za njih žestoko lobirati ...

ZAKLJUČCI SA TRIBINE

Razvoj cestovne infrastrukture u županiji

Izvor: AMAC–FSC Split

Splitsko-dalmatinska županija, a pogotovo njen centar Grad Split, drugi grad po veličini u Hrvatskoj, kao i njemu pripadajuća aglomeracija od Trogira do Omiša i Sinja, zaslužuje puno bolji tretman kod planiranja, izgradnje i rješavanja prometnih problema od iskazanog, u posljednjem periodu.

Na to nas upućuju najnoviji podaci o automatskom brojanju prometa na svim cestama uključujući i autoceste u Republici Hrvatskoj, a koji upravo ovdje u splitskoj aglomeraciji, u proteklih nekoliko godina, bilježe najveći prosječni godišnji dnevni promet (PGDP) i prosječni dnevni ljetni promet (PDLP).

Prometno opterećenje od 59 182 i 47 259 vozila (PLDP 2011) bilježe brojačka mjesta broj 5422 i 5423, na državnoj cesti D8, u Stobreču i Solinu.

Uspoređujući ovo prometno opterećenje sa brojem vozila (sve PLDP 2011) na čvoru Lučko (55 000), velikogoričkoj obilaznici Velika Mlaka (36 590) riječkom području Opatija (21 065), dobijemo jasnu sliku o nesrazmjeru između realizirane cestovne infrastrukture i prometnog opterećenja.

Upravo zbog ovih brojki fokus tribine bio je na području između autoceste, Trogira i Omiša.

Ovo prometno stanje je posljedica izgradnje autoceste A1: Bosiljevo – Split (Dugopolje) – Dubrovnik, koja je dovela toliko veliki, a nekima i neočekivani promet, koji jedini svake godine bilježi rast unatoč sveprisutnoj recesiji. Međutim, izgradnju autoceste nije adekvatno pratila izgradnja pristupnih cesta između autoceste i državne ceste D8 (JTC-e).

Razlog tome je ispreplitanje interesa dvaju trgovačkih društava „Hrvatskih autocesta“ d.o.o. i „Hrvatskih cesta“ d.o.o. pri rješavanju ovih pristupnih cesta što je nedopustivo, te ove „probleme“ treba integralno rješavati, bez obzira na nadležnosti, tim više jer promet ne poznaje niti priznaje administrativne podjele, već usklađene i sinkronizirane svoje razvojne kao i planove izgradnje.

U sklopu predmetne Splitske prometne aglomeracije nalaze i tri bitna prometna resursa: luka Split, treća luka po ostvarenom putničkom prometu na Mediteranu, željeznička stanica u Splitu i zračna luka „Kaštela“, koja su ciljna odredišta prometnih tokova.

Pored toga u istoj se nalaze značajne povijesne cjeline pod zaštitom UNESC-a Trogir, Split i stara Salona, kao i značajni prirodni krajolici park prirode Biokovo i zaštićeni kanjon Cetine, kojima gravitira sve veći broj posjetitelja pogotovu za vrijeme trajanja turističke sezone.

Realizacija započetih projekata u proteklih 20-tak godina oko izgradnje brzih cesta Trogir – Stobreč – Omiš i Solin – Klis, svakodnevno nas upozoravaju gdje vode improvizirana i privremena rješenja (križanja „Širina“ u Solinu i „Mravinci“, te rampe Mravinci). Ništa na nažalost ni do dan danas nije dovršeno u svom izvornom i konačnom rješenju.

Kako se ne bi nastavila dosadašnja negativna praksa, nakon izlaganja i provedene rasprave doneseni su slijedeći:
 

Z A K LJ U Č C I

1.

Prometna infrastruktura u gradu Splitu i splitskoj aglomeraciji je izuzetno lošem stanju, ne odgovara prometnim potrebama u smislu protoka i sigurnosti prometa što predstavlja limitirajući faktor razvoja cijele aglomeracije.

2.

Brza cesta Solin - Kaštela - Plano, koja je odavno trebala biti završena, u sadašnjem stanju je izuzetno prometno nesigurna i opasna. Nažalost, zbog križanja u nivou i brojnih bočnih prilaza, koncepcijskije promašena. Dovršenjem izgradnje prema projektu, ova prometnica neće biti dostatno kvalitetna i sigurna. Križanje „Plano“ potrebno je izvesti denivelirano prema konačnom rješenju.

3.

Zanemarivanje projekta brze ceste Stobreč – Omiš, koje se sada događa, samo pokazuje da ne postoji jasna strategija. Predmetna cesta alternative nema, a izgradnja iste je nužna za razvitak čitavog turističkog priobalja od Stobreča, preko Podstrane, Dugog Rata do Omiša i dalje. Ovu cestu je trebalo već davno izgraditi u postojećem koridoru i staviti u funkciju.

4.

Izgradnja Zaobilaznice Omiša nedopustivo kasni i još uvijek se nalaze u fazi iskopa tunela (radovi su otvoreni u rujnu 2007. godine, s rokom dovršetka ove faze, u roku dvije godine). Pri tome je njeno koncepcijsko rješenje, a napose faznost njene realizacije, potpuno pogrešna.

Katastrofalna je činjenica da još godinama, čak i ako se njena gradnja nastavi, dominantni potez Zaobilaznice neće moći biti u nikakvoj funkciji. Potrebno je da se konačno ozbiljno razmotri „Prijedlog rješenja korekcije trase Zaobilaznice Omiša“ izrađen od strane grupe autora, koji je prezentiran na ovom skupu, jer je realan, racionalan u građevinskom, ekonomskom i prometnom smislu. Tim više, jer je predmetni Prijedlog …, prihvaćen od strane UGIS-a Split, Društva za ceste „VIA – VITA“ Split, te implementiran u Prostorni plan Splitsko – dalmatinske županije.

Također predlažemo da se državna cesta D70 zadrži u koridoru predviđenom Prostornim planom SD županije i Grada Omiša. Napominjemo da je na istom odsjeku već ovog ljeta izmjeren promet PGLP od oko 5.000 vozila, te je svaki komentar suvišan.

5.

Nužno je odmah pristupiti izgradnji brze ceste Plano – Prgomet, novom trasom prema projektu koji je izradila „Hidroelektra-projekt“, a za koju su prema nekim dostupnim promemorijama već davno bila osigurana sredstva i koja je trebala biti realizirana.

Ova, ali samo kvalitetna prometnica sa visokim nivoom usluge, je nužna za razvoj Rogoznice, Segeta, Trogira, Kaštela, kao značajne turističke destinacije, te konačno Splita do izgradnje i stavljanja u konačnu prometnu funkciju čvora „Vučevica“, tunela „Kozjak“ s vezo na D8 (brzu cestu) preko Kaštel Sučurca.

6.

Pravac čvor „Vučevica“ – tunel „Kozjak“ – Kaštel Sućurac – Solin – Split, kraći je 15-tak kilometara, u odnosu na dosadašnju vezu preko čvora „Dugopolje“ . Sadašnje rješenje veze čvor „Vučevica“ – tunel „Kozjak“ na D8 u Kaštel Kambelovcu nije odgovarajuće, jer degradira logičnu vezu.

Nastavak ovog pravca je veza Kaštela preko Kaštelanskog zaljeva i Splita, na lokaciji „Brižine“ - most „Stinice“ - Dubrovačka ulica, što je iskorak u budućnost, projekt hvale vrijedan, za koji je potrebno već sada poduzeti sve radnje kako bi što prije zaživio i implementirati ga u plansku i inu dokumentaciju. Sigurno da Split i Kaštela ostvarenjem ove veze dobivaju sasvim novu dimenziju u korištenju raspoloživih i planiranih resursa na obje obale.

7.

Lokacija nove veze Kaštela (Solina) i Splita u blizini Vranjica i preko Vranjičkog akvatorija, koja je iznijeta u „Prostorno – prometnoj studiji šireg područja grada Splita“, koju je izradio Institut IGH, je potpuno pogrešna i neprihvatljiva, jer je logično da je predmetna veza na primjerenoj udaljenosti od budućeg deniveliranog čvora „Širina“ u Solinu, a to ove lokacije predložene u studiji sigurno nisu.

8.

Odmah je nužno potrebno pristupiti izradi projekta, a potom što bržoj realizaciji denivelacije čvora „Širina“ u Solinu. To je moguće relativno brzo realizirati jer su imovinsko – pravni odnosi riješeni. Izgradnja vijadukta, odnosno mosta omogućiti nesmetan provoz glavnih kolnika brze ceste, te podići nivo prometne usluge na Obilaznici Splita kao segmentu brze ceste Trogir – Omiš.

Izgradnja konačne faze deniveliranog čvora doprinijeti će snažnom razvoju Solinskog bazena, a gradu Solinu omogućiti pristup obalama rijeke Jadro i pripadajućeg mora.

9.

Također je što prije potrebno izgraditi denivelirano križanje sa mravinačkom cestom kod trgovačkih centara „Mercator“ i „Tommy“ i ukloniti neprimjereni provizorij koji egzistira više od 30 godina.

Za predmetni zahvat postoji izvedbena projektna dokumentacija i riješeni imovinsko-pravni odnosi.

10.

Treba hitno realizirati vezu kopno – Čiovo kod Trogira. Sadašnje postojeće rješenje s novim pokretnim mostom istočno od postojećeg je štetno za UNESCO-ov grad Trogir.

Treba sveobuhvatno i ozbiljno razmotriti povezivanja s podmorskim tunelom zapadno od grada u pravcu brodogradilišta Trogir. To novo rješenje može se relativno brzo realizirati u sklopu restrukturiranja brodogradilišta i novih planiranih sadržaja na ovom lokalitetu. Ovo rješenje bilo bi neusporedivo povoljnije za grad Trogir i prometno povezivanje otoka Čiova.

11.

Veći dio naprijed navedenog, odnosno dionica i objekata, zbog gotovosti dokumentacije, te stalnog odgađanja realizacije treba predvidjeti u budućem Planu građenja i održavanja javnih cesta za period 2013. do 2016. godine, koji donosi Vlada RH sa rokovima izvršenja, a što nije bila dosadašnja praksa.

Također zbog ostvarenog i planiranog prometa, kao i budućeg svekolikog razvoja, realizaciju projekata potrebno kandidirati za financiranje iz predpristupnih fondova EU-e.

12.

Postojeća rješenja buduće izuzetno važne željezničke infrastrukture nisu povoljna. Neophodno je nužna njihova izmjena i dopuna, a pogotovo ako se ostvari mješovita cestovno željeznička veza prilikom prelaska Kaštelanskog zalijeva.

13.

Radi provedbe svega naprijed iznijetog potrebno je odmah okupiti sve vodeće stručnjake iz područja urbanizma, arhitekture, građevinarstva, prometa, kao i ostale zainteresirane u jedinstvenu ţupanijsku instituciju (koju je potrebno osnovati), interdiscipliniranim pristupom prići izradi Strategije prometne infrastrukture splitske aglomeracije i županije u cijelosti.

Nakon njenog dovršetka nužno je sa usvojenim rješenjima dopuniti odgovarajuće prostorne planove. Bilo bi poželjno postići dogovor između gradova i općina na ovom području o sufinanciranju, kao i formiranja jednog tijela koje će raspolagati istima i provoditi natječaje za pojedina rješenja, kao cijele strategije.

14.

Nužno je potrebno uključiti sve utjecajne političke snage Županije splitsko-dalmatinske, za realizaciju prethodno navedenih ciljeva.
 

Samo ujedinjeni stav struke i politike može garantirati podršku države i osigurati perspektivu razvoja ovog područja u prometnom i gospodarskom smislu.