DUGI RAT

Hiba Alajbegović Mustafić rođena u Sarajevu 1960. godine, gdje se i obrazovala i gdje i dan danas živi i radi. Kreativnost, a osobito afinitet prema likovnoj umjetnosti iskazala jejoš u ranom djetijnstvu, a već tokom osnovnog školovanja bilježi i prva priznanja za iskazani talent. Profesionalno višegodišnje bavljenje turizmom niti jednoga trenutka nije umanjilo njenu ljubav prema likovnoj umjetnosti niti potrebu da se  iskaže upravo na ovom polju. Rezultat toga je i samostalni projekt - Galerija "Blue Art“ koji pokreće 2012. godine, nakon 30-ogodišnjeg stvaralaštva. Riječ je o autorskoj galeriji otvorenoj s ciljem da široj javnosti predstavi isključivo svoja certificirana djela, od umjetničkih slika u raznim likovnim tehnikama (ulje i akril na platnu,grafika, crtež, pastele) do umjetnički obrađenih predmeta od upotrebne vrijednosti. Tijekom proteklog razdoblja Hiba Alajbegović Mustafić predstavila se domaćoj i inozemnoj javnosti kako samostalnim izložbama tako i kao autorica - sudionica niza kolektivnih, humanitarnih, revijalnih i aukcijskih izložbi i likovnih kolonija i radionica u BiH i inozemstvu. Višegodišnja je članica Udruženja likovnih umjetnika "Paleta Ćulhan“. Od 2014. godine Predsjednica je Udruge Likovnih Umjetnika HKD Napredak Sarajevo. Osim autorskog rada iznimne rezultate postigla je i kao organizatorica brojnih samostalnih i kolektivnih izložbi drugih autora. Njena djela dostupna su na društvenim mrežama (Facebook) i na službenoj web stranici www.blue-art.eu.

GALERIJA KRUG

Izložba Hibe Alajbegović Mustafić - Protkano kroz niti duše

Piše: Vojislav Vujanović

Lirska transparencija i emotivni prelivi dva su inspirativna izvorišta iz kojih Hiba Mustafić crpi svoju stvaralačku energiju i udovoljava našoj likovnoj znatiželji i budi u nama voljnost da tragamo za značenjima koja je umjetnica utkala u vizualni sloj svoje slike. Jedno od tih izvorišta njenih jeste boja, a drugi motiv koji je pronalazila u određenom prirodnim ambijentu. Zbog toga njen stvaralački postupak možemo dvostruko okarakterizirati: kao koloristički i kao impresionistički.

Njene slike govore prvenstveno skladom bojenog reljefa gdje boje usklađuju svoju izražajnu snagu odnosima pigmenata ili njihovih valera oblikujući svijet koji se ne oslanja na neposrednu iskustvenost već izvire iz duhovnih proživljavanja koja umjetnica nosi u sebi, osmišljava svoj unutarnji život i prevodi ga u značenja koja, potom, otjelovljuje u prizor, u sliku, u novi svijet koji je proistekao iz njene magije. Ona ne želi poricati svijet kojim je okružena, ali bi, istovremeno, htjela oblikovati svijet drugačijih atributa, one životne bujnosti koja se prelama kroz bojene valere oblikujući svijet naglašenijih emocija i prisnosti koju, potom, transmituje u motivima kojima ispunjava drugi dio svojih likovnih preokupacija. Na taj način umjetnicu zatječemo između dva inspirativna stanja: jedan je svijet koji se nudi u svojoj objektivnoj realnosti, a drugi je iznikao iz njene nutrine i našao svoje otjelovljenje na njenoj slici.

Ta dva svijeta su strukturalno različita: jedan se oglašava slojem predmetnog, drugi je predstavljen bojom. Pa ipak, oni su bliski, vezani dvostrukim kopulama – lirskom transparencijom i emotivnim prelivima. Ako pogledamo slike Hibe Mustafić, zasnovane na bojenim skladovima, primjećujemo da je emocija dominantna i da snaga emotivnog naboja ovisi o načinu na koji je umjetnica nanosila boju. Ako su emocije više prozirne, tanane, boja je jedva prekrivala podlogu, ako su, pak, emocije uzvijorenije, bojeni pigment je gušći i ostavlja dojam gustog namaza. Do tog razlaganja emocije umjetnica je došla gotovo intuitivno, bez pune svijesti, mada su uočljivi neki elementi koji nas dovode do samog ruba umjetničke osviješćenosti. Dešava se to u trenucima kada umjetnica modulira samu podlogu slika: ona u podlogu utkiva neki slobodni motiv kao da ga je prenosila sa folklornog artefakta ili je na podlogu aplicirala preparirani papir pa ga, potom, vezala za podlogu i prekrivala jedinstvenim bojenim slojem. U svakom slučaju, bilo je u tome i određene stvaralačke igre kojom je umjetnica ojačavala svoju emociju.

U opusu koji nam se nudi, malo je slika u kojima je dokinut predmetni sloj, mada ima nekoliko slika u kojima je, naslovom, sugerirala predmet kao motiv, ali je boja snažno rastvorila „predmet“ tako da se teško prepoznaje u svojoj neposrednoj konstituciji. To su, recimo, slike sa nazivima „More“, „Plavetnilo“, „List“. U takvim slikama se, bez sumnje, prepliću emocija i lirska otvorenost. Apstrakcijom uistinu možemo nazvati sliku koju je umjetnica tako i nazvala, ali i slike sa nazivima „Der Keim“ ili „Duet“ u čijem se koloritu može naslutiti profil neke mlade žene.

Lirsko u slikarstvu Hibe Mustafić je svoje izvorište našlo u onom dijelu njenih slika u kojima je predmetni sloj ojačavan i bitno utjecao na formuliranje vizualnog aspekta njenog izričaja. Te slike su i znatno brojnije, a neke od njih, sa biomorfnim motivima, možemo uistinu smjestiti u prostor pejsažnog slikarstva. Ali, bez obzira kakav se motiv našao u njenoj slici, on je nosio u sebi lirski naboj, prestajao biti elemenat prenesen iz prirodnog ambijenta i postajao metafora lirskog iskaza. Najsnažniju metaforičnu snagu isijavao je iz sebe motiv sa nazivom „Margarete“. Motiv je sazdan od snopa bijelih cvjetova koji su ujedinili svoju lirsku energiju i formirali magiju bjeline koja se razlijevala prostorom i davala drugim motivima lirski polet. Sa nešto slabijim intenzitetom oglašava se slika sa nazivom „Ispod vodopada“ gdje, ponovo, dominira bijela boja.

Drugačijim lirskim intenzitetom se oglašavaju slike u čijem su se središtu smjestili makovi, zatim slijede slike koje su na samoj granici pejsažnog slikarstva, kao što su: „Behar“, „Ljepota divljine“ i slika sa naslovom „Negdje u polju“. Prisutne su, potom, slike sa motivima riba, sa jedrenjacima, mostovima, a ima nekoliko slika sa arhitektonskim motivima („Grad na vodi“, „Magični grad“ i „Kuća na vodi“).

U samom načinu gradnje slike Hiba Mustafić ne ostavlja trag svoga diktusa i ne dozvoljava da bilo koji dio slike ostane nepokriven bojom, boja je utisnuta u plohu na kojoj se udomljuje njena slika. Ona poštuje klasični princip da boja živi isključivo snagom svoga pigmenta, bez elemenata kojima bi naknadno slici dodala i faktor u kojem bi se očuvao identitet umjetnika ostavljajući trag kičice iza sebe, svjedočeći o zanosu u stvaranju slike, oblikujući reljef koji bi se razigravao u slobodnom prostoru slike.

CRTICA O AUTORICI

Hiba Alajbegović Mustafić rođena u Sarajevu 1960. godine, gdje se i obrazovala. Kreativnost, a osobito afinitet prema likovnoj umjetnosti iskazala jejoš u ranom djetijnstvu, a već tokom osnovnog školovanja bilježi i prva priznanja za iskazani talent.

Profesionalno višegodišnje bavljenje turizmom niti jednoga trenutka nije umanjilo njenu ljubav prema likovnoj umjetnosti niti potrebu da se  iskaže upravo na ovom polju.

Rezultat toga je i samostalni projekt - Galerija "Blue Art“ koji pokreće 2012. godine, nakon 30-ogodišnjeg stvaralaštva. Riječ je o autorskoj galeriji otvorenoj s ciljem da široj javnosti predstavi isključivo svoja certificirana djela, od umjetničkih slika u raznim likovnim tehnikama (ulje i akril na platnu,grafika, crtež, pastele) do umjetnički obrađenih predmeta od upotrebne vrijednosti.

Tijekom proteklog razdoblja Hiba Mustafić predstavila se domaćoj i inozemnoj javnosti kako samostalnim izložbama tako i kao autorica - sudionica niza kolektivnih, humanitarnih, revijalnih i aukcijskih izložbi i likovnih kolonija i radionica u BiH i inozemstvu.

Hiba Mustafić višegodišnja je članica Udruženja likovnih umjetnika "Paleta Ćulhan“. Od 2014. godine Predsjednica je Udruge Likovnih Umjetnika HKD Napredak Sarajevo. Osim autorskog rada Hiba Mustafić iznimne rezultate postigla je i kao organizatorica brojnih samostalnih i kolektivnih izložbi drugih autora. Djela Hibe Mustafić dostupna su na društvenim mrežama (Facebook) i na službenoj web stranici
www.blue-art.eu. Hiba Mustafić živi i radi u Sarajevu.


SAMOSTALNE IZLOŽBE

2014. Februar - „ODA HARMONIJI“ - Galerija
Bosanskog kulturnog centra - Sarajevo
2016. Mart - „HARMONIJA KRAJNOSTI“ - Galerija
samostana Sveti Anto - Sarajevo
2016. Maj - „PLAVI NOKTURNO“- Gradska
galerija – Jace (Izložba organizirana u sklopu 35.
Pozorišnih/kazališnih igara)
2016. Maj - „GOVOR TIŠINE“ - Galerija Likum– Brčko (Izložba organizirana u tradicionalne
kulturne manifestacije „Proljeće u gradu Brčko 2016“.)
2016. Oktobar - Izložba “ Blue Art” Streat Gallery Zenica
2017. Januar - “ Vinil gallery “ Sarajevo izložba
KOLEKTIVNE IZLOŽBE:
2013. Maj - Galerija „Zvono“ Sarajevo
2014. April - Likovno Annale povodom Uskrsa -izložba djela članova ULU HKD „Napredak“
2014. Maj - Galerija „Zvono“ Sarajevo
2014. Decembar - Likovno Annale povodom Božića- izložba djela članova ULU HKD „Napredak“
2015. Februar – “Mala galerija“ Kiseljak
2015. April - Likovno Annale povodom Uskrsa -izložba djela članova ULU HKD „Napredak“
2015. Maj - Sara art fair Internacionalni Sajam umjetnina Galerija BiH
2015. Decembar - Likovno Annale povodom Božića - izložba djela članova ULU HKD „Napredak“
2016. Februar - “Mala galerija“ Kiseljak
2016. Mart - Likovno Annale povodom Uskrsa -izložba djela članova ULU HKD Napredak“
2016. Decembar - Likovno Annale povodom Božića- izložba djela članova ULU HKD „Napredak
2017. April - Likovno Annale povodom Uskrsa -izložba djela članova ULU HKD Napredak
2017. Maj - ”Nekako s proljeća” izložba djela članova ULU HKD Napredak
2017. Decembar - Likovno Annale povodom Božića- izložba djela članova ULU HKD „Napredak
2018. Mart - “Mala galerija“ Kiseljak
2018. Mart - Uskrsna izložba izložba djela članova ULU HKD „Napredak

LIKOVNE KOLONIJE:

2014. Septembar - VI. Međunarodna ženska likovna kolonija tradicijske umjetnosti. Lokalitet Bila – Livno
2015. Juli-Avgust - III. Međunarodna Likovna kolonija Gradačac - u organizaciji
Udruge likovnih umjetnika Fortuna-ART
2015. Septembar - II. Likovna kolonija udruge ''Pelješac'' – Orebić (Republika Hrvatska)
2015. Juni - Brčko-Međunarodna likovna kolonija „Brčansko Ljeto - Savski Cvijet 2015“
2016. Maj - Likovna kolonija pod nazivom “Kistom  koz Jajce”, u sklopu manifestacije
“506. Dani Ajvatovice”. - Jajce - lokalitet “Mlinčići”
2016. Maj - Likovna kolonija u organizaciji MerisCon Art – Zenica
2016. Maj - Likovna kolonija Zenica “Most”
2016. Juli - Kiseljak
2016. Avgust - Toplice
2016. Avgust - “Vitez „Ovnak“
2016. Septembar - Tuzla
2016. Septembar - Orebić
2017. Maj - Bugojno
2017. Juli - Vranduk
2017. Juli - Kiseljak
2017. Septembar - Kladanj
2017. Septembar - IV. Likovna kolonija Orebić

PRIZNANJA:

"Zlatni kist“ za 2015. godinu na 12.Međunarodnoj likovnoj koloniji “Savski cvijet“, u Brčkom.