Za odgoj i obrazovanje 2011. će biti godina beznađa i nazadovanja

učeniciZa odgoj i obrazovanje 2011. godina će definitivno biti godina beznađa i nazadovanja. Koliko je školovanje mladih ljudi važno političkim moćnicima najbolje potvrđuje činjenica da se ni u predizbornoj godini ne predviđa ni jedna dodatna kuna za financiranje obrazovanja. Dapače. Čak se predviđa i smanjenje sredstava u odnosu na ovu godinu, kaže predsjednik Školskog sindikata Preporod Željko Stipić. Škologradnja će se u 2011. svesti na sufinanciranje ili financiranje tri osnovnoškolska i četiri srednjoškolska objekta. Trosmjenska nastava će i dalje biti nešto po čemu će se Hrvatska prepoznavati u negativnom smislu. Plaće učitelja i nastavnika i dalje će zaostajati za prosječnim plaćama u državi. Jasno je da će 2011. izgledati poput one biblijske - lakše će se deva provući kroz iglene uši, nego optimizam vratiti u naše zbornice ...


ODGOJ I OBRAZOVANJE

Škole u mirovanju, zubi će se lomiti na sveučilištima

Piše: Mirela Lilek / Vjesnik
Izvor: Vjesnik

Većina priča o očekivanjima u školstvu proteklih je godina počinjala stavkom škologradnje. Godina 2011. u škologradnji, kao i ostalim novčano teškim projektima je tanka, a glavni zubolomac u njoj će biti područje visokog obrazovanja.

Razlog zbog čega je u novoj godini teško očekivati gradnju novih školskih objekata nije samo u proračunu, nego i podatku da se od 2004. do 2010. godine podiglo dovoljno kredita Svjetske banke ne bi li se sagradilo i dogradilo rekordnih 350 škola.

U škologradnju je u proteklih šest godina utrošeno više od četiri milijarde kuna, dok je u kampuse i slične projekte u visokom obrazovanju iz istog kredita uloženo oko 3,5 miljardi kuna.

Među tim projektima dalo se vidjeti grandioznih, potrebama upitnih, ali i nedovršenih rješenja (kampus Borongaj), a objekt koji je nadmašio sve i dao neslužbenu točku na i škologradnji na hrvatski način definitivno je Osnovna škola Veli Vrh u Puli.

Iako brojem od 400 učenika ulazi u kategoriju škola srednje veličine, a pritom nije financirana iz kredita Svjetske banke, riječ je o najluksuznijem i najmodernijem školskom kompleksu u državi. Škola vrijedna 70 milijuna kuna, ima tridesetak multimedijalnih klimatiziranih učionica, trodjelnu sportsku dvoranu i igralište s tribinama za tisuću ljudi, a prostire se na više od 7000 četvornih metara. U sklopu kompleksa u kojemu i kuhari imaju zasebne tuševe, izgrađen je i prostrani dječji vrtić, doista potreban Puli.

Nemoguće je ne postaviti pitanje je li potrebno graditi luksuz iz kojeg su se mogle izgraditi barem tri škole i u koji je uložena gotovo jednaka svota koliko država planira izdvojiti za stipendiranje 5200 studenata u 2011.

U 2010./2011. godini to je jedan od primjera neracionalnog poslovanja, doduše, dobrim dijelom je na teretu lokalne samouprave koja ga je očito jako željela.

»Za odgoj i obrazovanje 2011. godina će definitivno biti godina beznađa i nazadovanja. Koliko je školovanje mladih ljudi važno političkim moćnicima najbolje potvrđuje činjenica da se ni u predizbornoj godini ne predviđa ni jedna dodatna kuna za financiranje obrazovanja. Dapače. Čak se predviđa i smanjenje sredstava u odnosu na ovu godinu«, kaže predsjednik Školskog sindikata Preporod Željko Stipić.

Njegovo je mišljenje da gotovo sva zla i problemi koji tište obrazovanje proistječu iz nedostatka novca.

»Škologradnja će se u 2011. svesti na sufinanciranje ili financiranje tri osnovnoškolska i četiri srednjoškolska objekta. Trosmjenska nastava će i dalje biti nešto po čemu će se Hrvatska prepoznavati u negativnom smislu. Plaće učitelja i nastavnika i dalje će zaostajati za prosječnim plaćama u državi. Jasno je da će 2011. izgledati poput one biblijske - lakše će se deva provući kroz iglene uši, nego optimizam vratiti u naše zbornice«, zaključuje Stipić.

Optimizam se, doduše, osjetio u dijelu strukovnih škola u drugoj polovici 2010. godine, koje su iz europskih programa uspjele izvući 9,5 milijuna bespovratnih eura.

Budući da je u državnom proračunu sve manje novca za opremanje škola (doduše, i tu je potrošeno dosta novca u famoznih šest godina), 18 strukovnih škola izvor financiranja pronašlo je u programu IPA iz kojega je svaka od njih izvukla između 150.000 i 350.000 eura.

»To nam je u zbornice vratilo optimizam«, potvrđuju ravnatelji, zaokupljeni novim projektima koji su im skrenuli poglede od klasičnih dugogodišnjih problema.

Otprilike istodobno su potpisani ugovori Fonda za ulaganje u znanost i inovacije, financiranog iz pretpristupnih fondova Unije. U sklopu prvog roka za dostavu projektnih prijedloga, u listopadu je potpisano prvih pet ugovora s akademskim ustanovama, vrijednih oko 20 milijuna kuna.

Cilj projekta čini se dalek: povezivanje znanstvene zajednice s industrijom, odnosno iskorištavanje znanstvenih otkrića za potrebe gospodarstva. Netko bi se logičan zapitao: zar to još ne radite?

Dok se dobar dio amaterskih, ali i sve više profesionalnih razgovora iz znanosti svodi na lepezu od nevjerojatnih uspjeha Ivana Đikića do kuknjave o deplasiranom položaju znanosti u državi zbog kroničnog manjka ulaganja, stavka studentskog standarda vapi za racionalnošću i transparentnošću.

U proračunu Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa za potrebe studentskog standarda osigurano je ukupno pola milijarde kuna. Riječ je o sredstvima namijenjenim za državne stipendije, troškove subvencija za prehranu, smještaj i prijevoz studenata, participacije u školarinama, zdravstveno osiguranje, potpore studentima s invaliditetom te za sufinanciranje rada studentskih zborova i udruga.

Među rijetkima, hrvatski studenti u prvoj službenoj godini recesije studiraju prvu godinu besplatno, a kroz čitav studij nudi im se cijena ručka za nešto više od četiri kune. Istodobno, studentski centri u kojima se studenti prehranjuju, a osobito SC u Zagrebu, padaju u dugove.

Prolazi dvanaesta godina u kojoj redoviti studenti u Hrvatskoj za svoj ručak izdvajaju nevjerojatnih 4,40 kuna. Pritom im je dnevno u ponudi paleta jela, pa i vegetarijanski jelovnik. Ljeti i zimi studenti imaju na raspolaganju najjeftiniju ponudu kolača i sladoleda. Procjena je da studenti dnevno samo u Zagrebu pojedu oko 20.000 obroka. Realna cijena ručka u studentskom restoranu iznosi 21,15 kuna, od čega student pokriva samo manji postotak.

Takav u Europi i šire jedinstveni privilegij studenti imaju zahvaljujući državnoj subvenciji koja pokriva čak 73,65 posto konzumiranog obroka. Takva je povlastica za studente isposlovana u doba kada je litra benzina bila ispod četiri kune.

Turbulencije u 2011. mogu se očekivati u najmanje dva polja. Koliko god nadležne treba pohvaliti za uspjeh u provedbi državne mature (kad se već nisu sami znali pohvaliti) u 2010., toliko bi im provedbu u 2011. mogla zakomplicirati (što već čine) soliranja pojedinih fakulteta.

Problem koji posebno šteti organizaciji mature je što fakulteti nemaju hrabrosti igrati igru »povratak prijemnih« uz otvorene karte.

Drugo polje, na kojem kovači novog akademskog doba već dulje vrijeme bruse koplja, tri su nova zakona o znanosti, visokom obrazovanju i sveučilištima.

Iako neki, uključujući i ministra Radovana Fuchsa, te zakonske nacrte ne smatraju nimalo radikalnima, već potrebnima i realnima (oponenti se naravno ne slažu niti s prvom, kamoli drugom opservacijom), sama činjenica da se u sveto pismo autonomije sveučilišta zadire u predizbornoj godini, neće im olakšati posao.

Upravo zbog toga, po zakonima bi se moglo pucati iz svih vrsta oružja i s brojnih frontova, a to će se vrlo vjerojatno i događati.

Najzanimljiviji će, naravno, biti rezultat i posljedice koje će donijeti.

Povezani članci

Who's Online

We have 424 guests and one member online

  • admin