Eko-kutak Peovica: glomazni otpad, ponovna uporaba i odlaganje

Peovica je uvela sustav prikupljanja glomaznog otpada od vrata do vrata, gdje svaki korisnik ima pravo da mu se jednom godišnje pokupi količina do 3 m3 glomaznog otpada na njegovoj lokaciji, ili može sam dovesti navedenu količinu na reciklažno dvorište u Zakučcu. Stari sustav prikupljanja glomaznog otpada putem velikih spremnika na javnim površinama se pokazao jako loš, velikim dijelom zbog odlaganja nedozvoljenih vrsta otpada (građevinski i opasni otpad), te migracije otpada iz susjednih jedinica lokalne samouprave koje nisu omogućile svom stanovništvu odlaganje glomaznog otpada  - piše naš sumještanin Stipe Tokić, djelatnik najboljeg komunalnog poduzeća u županiji (a i šire), naše i omiške Peovice, u trećem članku u "eko kutku" Peovice na stranicama Dalmatinskog portala.

EKO KUTAK PEOVICA

Glomazni otpad, ponovna uporaba i odlaganje

Najpoželjnije ponašanje u održivom sustavu gospodarenja otpadom je sprječavanje njegova nastanka

Piše: Stipe Tokić / Peovica
Izvor: Dalmatinski portal


Glomazni otpad je predmet ili tvar koju je zbog volumena ili mase neprikladno prikupljati u sklopu usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada, a koji je sukladno Zakonu o održivom gospodarenju otpadom  zabranjeno odlagati na javnim površinama.

Dosadašnji uobičajeni pristup kojim se glomazni otpad nekontrolirano odlagao na javnim površinama dovodio je u opasnost zdravlje ljudi i imao štetan utjecaj na okoliš. Također, takav pristup prikupljanja glomaznog otpada na javnim površinama stvara negativnu sliku o čistoći gradskih površina, a posebno u urbanim turističkim centrima. 

U glomaznom otpadu koji se nekontrolirano odlaže na javne površine često se nalazi opasan otpad, poput elektroničkih uređaja, ambalaža onečišćenih bojama i lakovima te akumulatora, čije određene komponente su jako opasne i toksične.

Peovica d.o.o. je uvela sustav prikupljanja glomaznog otpada od vrata do vrata, gdje svaki korisnik ima pravo da mu se jednom godišnje pokupi količina do 3,0 m3 glomaznog otpada na njegovoj lokaciji, ili može sam dovesti navedenu količinu na reciklažno dvorište u Zakučcu.



Stari sustav prikupljanja glomaznog otpada putem velikih spremnika na javnim površinama se pokazao jako loš, velikim dijelom zbog odlaganja nedozvoljenih vrsta otpada (građevinski i opasni otpad), te migracije otpada iz susjednih jedinica lokalne samouprave koje nisu omogućile svom stanovništvu odlaganje glomaznog otpada.

Po statistici praćenja količina glomaznog otpada, najviše ga se stvara u proljeću (3-6 mjesec) kad je priprema za turističku sezonu (renoviranje i uređenje smještajnih kapaciteta), te u jesen (10 – 12 mjesec) kada krene sezona čišćenja okućnica i uređenja vrtova.

Veliki dio glomaznog otpada se može iskoristiti i uputiti na reciklažu, kao što se radi na reciklažnom dvorištu u Zakučcu. Prilikom predaje otpada na reciklažno dvorište potrebno ga je odvojiti po vrsti (metal, plastika, ravno staklo ili drvo…) kako bi iskrcaj otpada u različite spremnike, posebno za svaku vrstu otpada, što kraće trajao.
Razvrstavanjem glomaznog otpada, značajno smanjujemo volumen materijala što je značajna stavka u prijevozu glomaznog otpada na daljnju obradu. Sam proces daljnje obrade glomaznog otpada ovisi o vrsti materijala, većina namještaja, grana i drva se usitnjava i energetski oporabljuje, krupna plastika se usitnjava i šalje na preradu za reciklirani granulat, metalna ambalaža i dijelovi se predaju ovlaštenim otkupljivačima koji ga nakon usitnjavanja prosljeđuju željezarama…

GLOMAZNI OTPAD SE SASTOJI OD:

NAMJEŠTAJ (ormari, kreveti, police i sl.)
KUHINJSKA OPREMA
KUPAONSKA OPREMA (kade, tuševi, ormari, slavine i sl.)
DJEČJA OPREMA (hodalice, krevetići, kolica i sl.)
VRTNA OPREMA (ograde, alat, ljuljačke, suncobrani i sl.)
OSTALI GLOMAZNI OTPAD (rolete, ljestve, vrata, prozori, radijatori i sl.)


NIJE GLOMAZNI OTPAD:

GRAĐEVINSKI OTPAD (šuta, crijep i sl.)
AZBESTNE PLOČE I CIJEVI


Najpoželjnije ponašanje u održivom sustavu gospodarenja otpadom je sprječavanje njegova nastanka

U to su uključene mjere prije nego što su tvari, materijali ili proizvodi postali otpad, a kojima se smanjuju količine otpada. Te mjere uključuju i ponovnu uporabu proizvoda odnosno mjere kojima produljujemo životni vijek proizvoda ili mjere kojima otpadu dajemo novu svrhu.

Ponovna uporaba predmeta jedna je od mjera kojom sprječavamo nastanak otpada. Određenim postupcima u koje ubrajamo čišćenje i popravak predmeta produžujemo im životni vijek i možemo ih dulje vremena koristiti u istu svrhu za koju su izvorno napravljeni.

Dobar primjer ponovne uporabe je obnova starog namještaja (stolice, ormari, police), ili kuhinjske opreme koja može naći novu svrhu u domaćinstvu, bez da se troše financijski i materijalni resursi na nove proizvode.

Povezani članci

Who's Online

We have 155 guests and no members online