Šetnica kroz povijest u Cisti Velikoj

CrkvineMuzej hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu, u suradnji s mještanima i upravom općine Cista Provo, a uz financijsku pomoć Ministarstava kulture i Splitsko- dalmatinske županije uredio je i obilježio nekoliko značajnijih arheoloških lokaliteta na području Ciste Velike, umreživši ih u specifičan arheološki park. Sve je locirano pokraj prometnice što prati trasu nekadašnje rimske ceste kojom su, već od 1. stoljeća, bile spojene Salona i Narona, glavna antička središta na ovom dijelu istočne jadranske obale ..

KULTURIZAM

 

Šetnica kroz povijest u Cisti Velikoj

Piše: Igor Brešan / Slobodna Dalmacija
Izvor:
Slobodna Dalmacija

Od onodobnog mosta preko rijeke Cetine u Trilju, rimska cesta tekla je prema Imotskom polju povezujući usputna antička i srednjovjekovna naselja čiji su ostaci sačuvani u današnjim selima Cisti Velikoj, Lovreću, Berinovcu,...

Osim ostataka građevina te različitih pokretnih nalaza, njihovo postojanje potvrđuju i groblja među kojima se ističu ona obilježena kasnosrednjovjekovnim stećcima.


Crkve i crikvina

U ime MHAS-a radove u Cisti vodio je kustos Muzeja, povjesničar umjetnosti Ljubomir Gudelj, angažiran od početka revizijskih istraživanja na Crkvinama. Usporedno s arheološkim iskopavanjima konzervirani su arhitektonski ostaci različitih profanih i sakralnih građevina podizanih tijekom antike i ranoga srednjeg vijeka.

arheolođki park u Cisti Velikoj

Tako “umiveni” dijelovi ranokršćanskih i starohrvatskih crkava, bazena ranokršćanskog baptisterija, antičkih cisterni za vodu i nadsvođenih grobnih komora, predstavljaju iskorak u urbanističkom oplemenjivanju ovdašnjeg naselja, a možemo reći i hrvatskoga kulturnog krajolika.

Ne baš zanemarivo, draž lokalitetu daje prekrasno prirodno okružje s više desetaka različitih autohtonih vrsta od kojih mnoge pripadaju skupini ljekovitih ili zaštićenih biljaka. Atrakcija je i novootkrivena manja jama, speleološki, a pokazalo se i arheološki, zanimljiv lokalitet.

Novoformirani arheološki park kompletiraju drvene klupe za posjetitelje, stolovi i povišene promatračnice koje omogućavaju odličan pogled na okolinu. Napravljeno je okretište i parking za vozila na prilazu Crkvinama kao i prometni putokazi, te crtežima i fotografijama ilustrirani panoi s dvojezičnim, hrvatsko-engleskim legendama koji opisuju povijest lokaliteta, prikupljeni materijal i arheološku sliku šireg područja s pregledom važnijih spomenika.

Slični panoi postavljeni su na lokalitetu Zadužbina gdje se nalazi istoimeni bunar i manja skupina stećaka, ispod prapovijesne Gradine, ishodišta današnje Ciste Velike, odnosno kasnoantičkog naselja Trono, kod župne crkve sv. Jakova, te na lokalitetu Crljivici, nadaleko poznatom po stećcima.

Inače, području današnje Ciste pripadalo je kroz povijest istaknuto mjesto što potvrđuju brojni i raznoliki artefakti. Bilo je to prirodno raskrižje i poveznica prostora Cetinske i Imotske krajine, odnosno jugozapadne Bosne s priobalnim prijevojem Dubci. Osim spomenutih kulturno-povijesnih slojeva potvrđuju ga i prapovijesna nalazišta, grobne gomile i gradine nastale tijekom brončanog i željeznog doba.

Svjesni značaja pojedinih spomenika koji nadilazi lokalne okvire usporedno s iskopavanjima lokaliteta Crkvine u Cisti Velikoj arheolozi su posvetili brigu i drugim spomenicima ovog područja.


Stopama don Lovre Katića

Revizijska istraživanja Crkvina potaknuli su 1993. godine župnik don Pavao Medić i tadašnji načelnik vijeća općine Cista Velika Ivan-Iko Čelan. Cilj ekipe predvođene dr. Nenadom Cambijem bio je provjeriti šture navode iz izvješća don Lovre Katića o zahvatima na istome položaju iz 1936. godine, a dugoročno istražiti i prezentirati ostatke ranokršćanske i ranosrednjovjekovne crkve.

Treba istaknuti kako su osnovu za početak radova stvorili sami mještani prikupljajući dobrovoljne novčane priloge, a naročito vlasnici zemljišta iz obitelji Mandarića i Banovića, podupirući ideju o javnoj prezentaciji kulturnog dobra.

Zbog opsega posla i naraslih materijalnih troškova, brigu o lokalitetu Crkvine od 1995. godine preuzima Muzej hrvatskih arheoloških spomenika, a u dogovoru s voditeljem radova dr. Nenadom Cambijem koji je nastavio aktivno sudjelovati kao istraživač i mentor projekta.

O značaju lokaliteta javnost je izvještavana preko stručnih publikacija, sredstava javnog pripoćavanja te javnih predavanja u Cisti, Imotskom, Splitu, Zagrebu...

Osobito uspješno i odlično posjećeno predstavljanje Crkvina organizirao je Zavičajni klub Ciste Velike u zagrebačkom muzeju Mimara 2006. godine. Dio pronađenih predmeta bio je sastavnicom megaizložbe “Dalmatinska zagora nepoznata zemlja” naknadno postavljene u Klovićevim dvorima.

Koncem prošle godine u MHAS-u na Mejama otvorena je i izložba Crkvine - Cista Velika na kojoj je bio izložen materijal prikupljen tijekom iskapanja, a čine ga zbirka kamenih spomenika, antičkih urni i nadgrobnih natpisa, dijelovi ranokršćanskog i ranosrednjovjekovnog crkvenog namještaja, rimski novac, nakit, te različiti metalni, stakleni i koštani predmeti.

Skupina pronađenih i djelomice rekonstruiranih posuda iz kulture srednjeg brončanog doba (oko 1500. godine prije Krista) otkriva početke ljudske nazočnosti na ovome položaju koji će tijekom antike postati stambeno gospodarski, te sakralno sepulkrani kompleks, te potrajati do 10. stoljeća.


Betonski brod

Zahavljujući položaju, kompleksnosti i raznolikosti nalaza Crkvine u Cisti Velikoj već godinama privlače stučnjake, namjernike postavši učionicom na otvorenom. Arheološki lokalitet(i) u Cisti postali su obvezna stanica turistima koje je redovito privlačio čuveni betonski brod, obližnja lokalna atrakcija, te stećci na Crljivici, najbrojniji, najpoznatiji i najzačajniji primjerci tog tipa s područja Hrvatske.

Uređenjem, istraživanjem i obilježavanjem novim su arheološki parkom javnosti na primjeren način otvorena zapadna vrata Imotske krajine, bogate ali još uvijek nedostojno predstavljene kulturno-povijesne i prirodne baštine.

Povezani članci

Who's Online

We have 137 guests and no members online