DUGI RAT

Što učiniti kako i ove godine početkom ljeta većina od 32 tisuće maturanata, koja ne planira daljnje školovanje nego želi krenuti u svijet rada, ne bi postala samo statistički podatak burze rada? Da je odgovor na to pitanje lagan onda vjerojatno na našem Zavodu za zapošljavanje ne bi čak 20 posto onih koji su bez posla bili upravo mladi od 15 do 24 godine. Ako se tome pridoda još jedna skupina, onih od 25 do 34 godine, tada udio mladih među nezaposlenima skače na gotovo 45 posto ...

MLADI I POSAO

KAKO DO ZANIMANJA POTREBNIH TRŽIŠTU RADA

Ekonomisti višak u većini županija, jagma za informatičarima

Piše: Ivana Knežević / Vjesnik
Izvor: Vjesnik

Kako uopće doći do prvog posla i kako izbjeći da se obilasci burze rada i javljanje na raznorazne oglase ne pretvore u dugogodišnju noćnu moru, pitanje je s kojim se institucije zadužene za zapošljavanje, obrazovanje i gospodarstvo suočavaju već godinama.

Iako poruka kako se obrazovanje uvijek isplati i kako je ono najbolji put do posla i solidne zarade danas zvuči kao zastarjela parola, podaci još govore u prilog toj tvrdnji. Prema analizama tržišta rada naime posao najbrže pronalaze fakultetski obrazovani ljudi i najmanje ih je među nezaposlenima.

Kad su u pitanju mladi koji završetkom srednje škole ne žele završiti i svoje obrazovanje, a njih je ove godine oko 12 tisuća, njima bi, ako ne žele biti nezaposleni, najbolje bilo da se odluče za studij strojarstva, elektrotehnike, računalstva, medicine, farmacije, anglistike, germanistike, matematike ili fizike.

Za 40-ak tisuća osnovnoškolaca koji ove godine završavaju osmi razred, HZZ je izdao brošuru "Kamo nakon osnovne škole?", kojom im želi pomoći u izboru srednje škole. Brošura nudi mnoštvo informacija o školama, specifičnostima pojedinih zanimanja, o prepoznavanju vlastitih sposobnosti i afiniteta te potrebama tržišta rada, odnosno deficitarnim i traženim zanimanjima.

Pregled je vrlo detaljan te učenici mogu točno vidjeti kakve su bile potrebe poslodavaca u pojedinoj županiji te koja se deficitarna zanimanja sufinanciraju.

Da se diploma isplati govore i podaci o zaradama, jer osobe sa završenim fakultetom, prema istraživanju koje je proveo MojPosao, imaju 34,1 posto višu plaću nego osobe sa srednjoškolskim obrazovanjem. Završeni magisterij ili doktorat povisuje plaću u prosjeku za 60,2 posto u odnosu prema SSS-u, a MBA diploma donosi 85,7 posto višu plaću.

Kada se gledaju pojedinačna zanimanja, lani su najviše plaće dobivali inženjeri, zatim zaposleni u pomorstvu i prirodnim znanostima, a najlošije su bili plaćeni socijalni radnici, defektolozi, logopedi te trgovački posrednici i prodavači čije su plaće 45 posto, odnosno 56 posto niže od prosjeka.

PROČITAJ VIŠE...