Stožer proširio obavezu nošenja maski

Stožer je donio odluku o “nužnoj mjeri obaveznog korištenja maski za lice ili medicinskih maski”. Odlukom se za vrijeme trajanja epidemije uvodi obaveza nošenja maski, a navedeno je u kojim slučajevima će maske biti obavezne. Moraju ih koristiti:
– zaposlenici zdravstvenih ustanova i osobe koje dolaze u posjet pacijentima, ako su posjeti dopušteni
– vozači i putnici u prijevoznim sredstvima javnog prometa
– zaposlenici u trgovačkoj djelatnosti i kupci za vrijeme boravka u prodavaonicama
– zaposlenici u ugostiteljskoj djelatnosti koji dolaze u kontakt s gostima ili sudjeluju u posluživanju i pripremi jela, pića i napitaka
– druge osobe koje na to posebnim uputama i preporukama obveže Hrvatski zavod za javno zdravstvo.
Odluka stupa na snagu u ponedjeljak 13.srpnja.

NAJNOVIJE: Već ranije donesena obaveza nošenja maski u trgovinama i ugostiteljstvu, a sad se to proširilo i na pošte i banke i sve uslužne djelatnosti gdje se ostvaruje bliski kontakt, poput frizera ili pedikera.
 

Nakon 5G mreže ništa neće biti isto

Nova 5G tehnologija, iako često u središtu teorija zavjere i lažnih vijesti o štetnosti, u praksi donosi veliko unaprjeđenje dosadašnje 4G/LTE tehnologije, analizira Al Jazeera. Brzina je jedna od najvećih prednosti 5G mreže i očekuje se da će 5G biti i do 100 puta brža od običnog 4G-a. Brzina preuzimanja (download speed), koja je kod 4G/LTE Advanced mreže procijenjena na oko 10 MB/s, kod 5G mreže je 100 MB/s. S tom brzinom, film u trajanju od dva sata može se preuzeti za manje od 10 sekundi. Većina 5G mreža izgrađena je na superfrekvencijskim valovima. Veće frekvencije mogu prenijeti mnogo više podataka i mnogo brže nego na 4G mreži. Mreža nove generacije trebala bi imati znatno veći kapacitet od 4G-a. To će značiti bolji signal za mobilne telefone, ali i povezivanje mnogo većeg broja uređaja na mrežu. Još jedna prednost je skraćena latencija, odnosno kašnjenje mreže..
 

Čovjek koji je rasvijetlio svijet

Nikola Tesla bio je jedan od ljudi koji ne samo da je znao kako je nešto moguće, već koji je stoički prelazio preko nerazumijevanja koje u svojoj krajnjoj konsekvenci prelazi u strah. Dokazivao je da je nemoguće i ludo zapravo posve moguće i na koncu - jednostavno. Tesla je ostvario oko tisuću pronalazaka i patenata, među kojima i trofazni sistem za prijenos električne snage, generator i transformator za struje visoke frekvencije (Tesline struje), bio je i jedan od pionira radio-tehnike... Neke od njgovih velikih otkrića pokazana su u demonstracijskom kabinetu Nikole Tesle u Tehničkome muzeju u Zagrebu. Na njemu se radilo dvije godine, a plod je dinamičan i moderan muzejski koncept koji svojim interaktivnim odnosno multimedijskim pristupom približava posjetiteljima Tesline nacrte, patente i njihove primjene ...
 
Na FESB-u u srijedu, 4.3.2020. u 9 sati četrdesetak splitskih srednjoškolaca provest će jedan radni dan poput znanstvenika na CERN-u, analizirajući stvarne podatke prikupljene na najvećem i najsnažnijem sudarivaču čestica na svijetu 'Large Hadron Collider' (LHC) smještenom na CERN-u. Riječ je o međunarodnom istraživačkom radnom danu srednjoškolaca - International Masterclasses - tijekom kojeg znanstvenici u 200 sveučilišta i instituta u 40 zemalja ugošćuju preko 10.000 srednjoškolaca. Polaznici će iskusiti globalni aspekt istraživanja kroz videokonferenciju kojom se zaključuje ovaj  istraživački dan srednjoškolaca. Putem video veze s CERN i institucijama sudionicima u drugom zemljama polaznici će prezentirati rezultate svojih istraživanja, baš onako kako to rade i  fizičari u međunarodnim kolaboracijama. Ovo događanje na FESB-u u Splitu, organizirali su znanstvenici s FESB-a koji rade na CERN-u: Nikola Godinović, Damir Lelas, Duje Giljanović i Ivica Puljak u uskoj suradnji s prof. Tamarom Pavlović iz III gimnazije u Splitu.
 
Ivica Puljak dobitnik je Državne nagrade za znanost za 2018. godinu. Riječ je o nagradi koja se svake godine dodjeljuje znanstvenicima, istraživačima i znanstvenim novacima za iznimna dostignuća u znanstvenoistraživačkoj djelatnosti. Krajem prosinca 2019. u Zagrebu mu je uručeno priznanje koje je primio u društvu dvoje mladih studenata, svoje djece.
Ivica Puljak, profesor fizike na Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje (FESB) Sveučilišta u Splitu, jedan od članova internacionalnog tima na CERN-u, međunarodnoj instituciji za nuklearna istraživanja sa sjedištem u Švicarskoj, koji je tragao i potvrdio postojanje Higgsovog bozona, nagrađen je i za stotine održanih popularno-znanstvenih predavanja, održanih diljem Hrvatske, od vrtića preko škola i fakulteta do umirovljeničkih domova, od kafića do konferencijskih dvorana, sve u misiji približavanja znanosti i malima i velikima.
Bravo!
Ove godine nagrađena je 31 osoba, a većina njih sveučilišni su profesori.
 

Korado Korlević dobio svjetsku nagradu

Naš poznati popularizator znanosti i "lovac na asteroide" Korado Korlević iz zvjezdarnice Višnjan jedan je od šest dobitnika značajne nagrade (stipendije) organizacije The Planetary Society – Grant Shoemaker Near Earth Object (NEO) za 2019. godinu - kojim se nagrađuju izuzetno uspješni astronomi amateri diljem svijeta koji pronalaze, prate i karakteriziraju asteroide koje prolaze relativno blizu Zemlje i koji mogu postati potencijalna prijetnja.
Dobitnici nagrade Shoemaker značajno su doprinijeli u dva područja planetarne obrane. Neki su se usredotočili na karakterizaciju asteroida, odnosno određivanje njihovih svojstava poput, primjerice, brzine okretanja oko svoje osi (ako neki asteroid možda postane opasan za naš planet, ova vrsta informacije mogla bi biti ključna u misiji njegovog odvraćanja ili uklanjanja s putanje). Druga skupina dobitnika pratila su putanje asteroida i računala njihove orbite kako bi utvrdili koji od njih je potencijalno opasan za Zemlju.
 

Predavanje o bitki kod Lepanta

U najvećoj pomorskoj bitki u pisanoj povijesti, onoj kod Lepanta 1571. godine, sukobila se združena flota zapadnog saveza okupljenog u Svetu ligu protiv osmanlijske flote. Na prostoru od nekoliko kvadratnih kilometara sukobila su 224 zapadna i 245 turska ratna broda. U bitki koja je trajala oko pet sati stradalo je više od 25.000 ljudi, ne računajući one koji su bili ranjeni i koji su poslije podlijegli ranama. Ova bitka bila je povijesna prekretnica  u pomorskom ratovanju, jer predstavlja zadnju veliku bitku galija, u kojoj je po prvi put Zapad pobijedio osmanlijsku flotu. Na strani savezničke koalicije ogromne zasluge pripadaju i Hrvatima, ne samo što su prema procjeni predstavljali preko 30% ukupnog ljudstva mletačke flote koja je brojila 114 ratnih brodova, nadalje gotovo cjelokupna logistička potpora koja se sastojala od 35 teretnih brodova predstavljali su brodovi Dubrovačke Republike, admiral na zapovjednom brodu mletačke flote bio je Hrvat - Ivan iz Vrane, a glavni peljar cjelokupne armade bio je Petar Stjepković Marković i bio je na brodu španjolskog princa.
Predavanje o ovoj slavnoj bitki održati će se u organizaciji Rotary kluba Kaštela u srijedu, 27.11. sa početkom u 19.30 sati na katu prodajnog centra Ribola u Kaštel Gomilici. Predavanje će održati Nikica Vučenović, dipl.ing. strojarstva.
 

Đava je straj

Veliki (i doslovno: > 2m) popularizator znanosti u Hrvata, splitski fizičar Ivica Puljak, svojim poznanicima i svim bojažljivim Hrvatima uputio je preko međumrežja (interneta) sljedeću "Urbi et Orbi" poslanicu (facebook post). Pročitajte ga bez straha...

"Veliki broj ljudi u Hrvatskoj se boji. Jedan dio se boji velikih korporacija, a koristi njihove proizvode, drugi se boje farmaceutskih kompanija koje ih liječe i radi kojih velikim dijelom žive sve duže i zdravije, treći se boje banaka, a istovremeno u njima drži novac ili ga od njih posuđuje, veliki broj ljudi se boji GMO-a, a nisu nikad pojeli ništa u životu što nije genetski modificirano, neki ateisti se boje crkve, a vjernici ateista, iako su ovi drugi u ogromnoj manjini, zatim se neki boje stranaca, neki bježe od Europe, a jedan dio se boji i cijelog svijeta.
Od svih ovih strahova najstrašniji je strah od budućnosti. Nekim čudom se uspjelo veliki broj ljudi preplašiti onim što dolazi i to koristeći ne trenutno stanje u Hrvatskoj, koje je uistinu loše, nego za to okrivljujući sve ove gore navedene, kao i cijeli svijet, s kojim nema velikih problema. Mi danas živimo u najboljem vremenu u povijesti ljudskog roda. Nikad u svijetu nije bilo manje gladi, siromaštva, nasilja i ratova, nikad ljudi nisu živjeli sretnije, zadovoljnije, zdravije i duže. Tako će se i nastaviti.
Svijet će iz dana u dana biti bolji, a hoće li i Hrvatska biti bolja ovisi o nama. Neki bi sada rekli ”Pa upravo se toga i bojimo!”. Teško je naći protuargument, jer Hrvatska uistinu ne ide dobro. Možemo li to promijeniti? Možemo. Hoćemo li? Ne znam. Kako ćemo saznati?
Probajmo!"
 
Udruga Tvornica iz Dugog Rata u suradnji sa zagrebačkom udrugom Val Kulture organizira zanimljivo predavanje na temu Staroslavenske mitologije. Riječ je o predavanju koje se bavi tragovima postojanja mitologije u Gornjim Poljicima kroz nazive toponima, običaje, legende i mitove, tekstove tradicijskih pjesama itd., piše i u dugoratske prilike dobro upućeni portal Dalmacija Danas. Predavanje će se održati u Dugom Ratu, u petak25. listopada 2019. s početkom u 18 sati u kinu "Dalmacija", a predavač je Goran Mikas, glazbenik iz malenog Poljičkog zaseoka Vela Njiva, koji kao član udruge Val Kulture održava predavanja na razne teme mitološke naravi diljem Hrvatske, pokušavajući ukazati na činjenicu kako su vjerovanja i običaji i danas ukorijenjeni u narav stanovnika Gornjih Poljica, ali i čitave nekoć poštovane Poljičke Knežije. Goran Mikas osim što vješto svira nekoliko aerofonih tradicijskih glazbala (hrvatske gajde, diple, istarski mih, itd.) također i proučava te zapisuje etnološku građu Poljica od čega je nastalo nekoliko njegovih radova na temu mitologije, običaja te etnomuzikološke građe Gornjih Poljica, a njegov prvi rad na temu Cvitnjaka je lektorirala i priznata kantautorica te etnologinja dr.sc. Lidija Bajuk. Ovo predavanje je nastavak niza predavanja već održanih u Zagrebu, Rijeci, Zadru, a prvi put dolazi i u Poljica čiju mitologiju i tradiciju promovira i zagrebačka udruga Val Kulture.
 

MedILS-ov PROMISE: Personalizirani pristup medicini

Znanstvenice s Mediteranskog instituta za istraživanje života te splitskog i zagrebačkog Sveučilišta predstavile su projekt “PROMISE – Personalized Medicine Inquiry-Based Education”. Radi se o projektu koji okuplja vrhunske međunarodne stručnjake iz područja molekularne, računske i kliničke biomedicine, a njegova provedba omogućit će bolje predviđanje i sprječavanje razvoja bolesti, piše Dalmacija Danas.
– Ovim projektom obučavamo buduće liječnike i znanstvenike u području P4 medicine, a to obuhvaća preventivnu, prediktivnu, personaliziranu i participatornu medicinu, što znači da se naš odnos prema zdravlju i bolesti potpuno mijenja, medicina dolazi u službu zdravlja, a ne kao reakcija na bolest - kaže Branka Bernard, voditeljica projekta i znanstevna koordinatorica MEDILSA. Kroz personalizirani pristup medicine lakše će se razumijeti kako različite karakteristike pojedinca utječu na ishod tretmana.Kroz projekt “PROMISE” već je započela edukacija edukatora i priprema kurikuluma za online kolegije koje će studenti moći upisati iduće akademske godine.
 
Od četvrtka 10. listopada do subote 12. listopada 2019., u Hotelu Meridian Lav, u Podstrani tamnošnji Ogranak Matice hrvatske uz znanstvenu potporu Ekonomskog sveučilišta u Splitu priređuje Drugu međunarodnu konferenciju "KRALJ ARTUR I LUCIJE ARTORIJE KAST U PODSTRANI - od antičkih tragova do turističke ikone".
Ovogodišnja konferencija baviti će se tematikom povijesne i kulturne baštine, specifično nematerijalne baštine, i iskoristivosti potencijala te baštine u izradi turističke ponude kraja. Unotoč fokusu konferencije na slučaj Podstrane, slične se strategije mogu iskoristiti i u drugi krajevima Hrvatske. Cjelokupni program može se pregledati na ovoj poveznici.
 
Dr.sc. Mirko Bilandžić, redoviti profesor na Odsjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, gdje je nositelj kolegija 'Sociologija nacionalne i međunarodne sigurnosti' i 'Terorizam i društvo', u petak navečer je u Splitu promovirao svoju devetu knjigu 'Nacionalna sigurnost - prognoziranje ugroza'. U palači Milesi dotaknulo se samo dijela sadržaja knjige čijih je 360 stranica podijeljeno u tri skupine - 'Međunarodna sigurnost', 'Terorizam i protuterorizam' i 'Nacionalna sigurnost Republike Hrvatske', piše Dalmatinski portal.  Bilandžić se odmah uhvatio aktualne teme - turske ofenzive u Siriji, objasnio je kako su Amerikanci izigrali Kurde koji su im bili glavni partneri u uništavanju Islamske države, te je upozorio na scenarij koji se tiče i Europe, pa tako i svih nas. Jer u Turskoj je 4 milijuna izbjeglica
koji će daljnjom destabilizacijom na Bliskom istoku i poremećajima u Turskoj krenuti prema Europi. Pričao je Bilandžić i o nacionalnoj sigurnosti Hrvatske, kao problem je, među ostalim, istaknuo to što smo društvo bez kohezije. posebno je apostrofirao problem iseljavanja iz Hrvatske, a ponudio je zanimljivo viđenje zbog čega se to događa...
 

Kome treba ta popularizacija znanosti?

Dr.sc. Saša Ceci, fizičar čestica s CERN-a i Instituta Ruđer Bošković u ponedjeljak 30. rujna 2019. u 12 sati u amfiteatru A0-1 na PMF-u u Splitu održati će predavanje pod nazivom "Kome treba ta popularizacija znanosti?".
- Znanstvenici popularizaciju znanosti najčešće doživljavaju na jedan od dva načina - ili kao zabavu ili kao muku. Obično je zabavno pokazivati klincima iz osnovne škole neke atraktivne eksperimente. A svima nama je muka kad svoje istraživanje moramo “zaglupiti” da bismo ga mogli predstaviti medijima ili široj javnosti. Ako istražujemo nešto što je zaista važno i izazovno, želimo da to drugi znaju, prepoznaju i razumiju. “Zaglupiti” neki koncept može svatko, ali izvući njegovu suštinu i pokriti sve njegove kjučne aspekte na svima razumljiv i zanimljiv način zahtjeva određenu vještinu. Vještinu koju dobivamo radeći popularizaciju znanosti na pravi način. Zato je korisno uložiti dodatan trud i steći malo više iskustva u znanstvenoj komunikaciji i popularizaciji. Ali to je tek početak ove priče. Zašto je popularizacija znanosti ključna za sva moderna društva, čut ćemo na predavanju - kazao je Saša Ceci koji će u nedjelju, 29.9. u 19 satu u Galeriji umjetnina predstaviti svoju knjigu "Blesimetar drugi". U knjizi iznosi činjenice i znanstvenu istinu, kako je on to vidi, o fizici svakodnevnih fenomena poput plime i oseke, ljentih oluka, cvrčanju cvrčaka, sunačnju, ali i o cijepljenju, GMO-u, globalnom zatopljenju ili nuklearnoj energiji.. Baš kao i prva knjiga, Blesimetar Drugi kompilacija je tekstova koje je autor objavio na svom Facebook profilu i blogu te raznim medijima.
 

Europska noć istraživača

Europska noć istraživača je Inicijativa EU kojom se popularizira znanost i rad znanstvenika. Tradicionalno se održava diljem Europe svake godine zadnjeg petka u rujnu od 17 do 22 sata. Gradovi koji sudjeluju u održavanju Europske noći istraživača, a među njima je i Split, prepuštaju svoje gradske trgove znanstvenicima koji interaktivnim sadržajem djeci i odraslima približavaju znanost i svoj znanstveni rad. Na splitskoj Rivi i u podrumima Dioklecijanove palače upriličiti će se niz događaja, izložbi i predavanja koja će govoriti o raznovrsnim znanstvenim temama – od fizike, genske terapije, kemije, preko projekata osnovnoškolaca, pa sve do znanstvenih pokusa koji će biti izvođeni pred posjetiteljima.
 

Nobel days u Splitu

U sklopu splitskih “Dana nobelovaca” na splitskom Medicinskom fakultetu na Križinama u utorak, 24.9. će, od 18 do 18.45 sati, prof. Harald zur Hausen, dobitnik Nobelove nagrade za medicinu 2008. godine, održati predavanje o povezanosti HPV-a i karcinoma vrata maternice. Odmah nakon izlaganja njemačkog znanstvenika će zainteresirani sudionici moći postavljati pitanja nobelovcu.