S 26 glasova za, 5 protiv i 4 suzdržana u ponedjeljak je na 24. sjednici Županijske skupštine usvojen proračun Splitsko-dalmatinske županije za 2024. godinu težak 336 milijuna eura. Glasanju je prethodila višesatna rasprava, tijekom koje je podneseno pedesetak amandmana, od kojih je prihvaćeno njih 17.
Zadovoljstvo prihvaćenim proračunom izrazio je župan Blaženko Boban, koji je naglasio da je proračun za 2024. za osam milijuna eura veći od ovogodišnjeg, te da je proračun i razvojni i socijalni. Njime će biti završeni svi strateški projekti u Splitu te luka Milna na Braču i školska dvorana u Šestanovcu, a započet će gradnja luke u Bolu na Braču te sanacija luke u Krilu Jesenice, rekao je Boban.
- Iz ovog proračuna vidljivo je da taj Centar u Lećevici neće biti završen za dvije godine, koliko još može trajati odlagalište Karepovac u Splitu - kazala je Kristina Vidan iz oporbene stranke Direktno (bivše stranke Pametno za Split i Dalmaciju).
Predsjednik Županijske skupštine Mate Šimundić izvijestio je da je prihvaćen i njegov amandman koji se odnosi na izvanškolske aktivnosti učenika.
 

Primirje

Primirje.
Da se samo dicu pita, bilo bi ga... do su'svita!
Mira.
 
Diljem zemlje cijeli se tjedan obilježava sjećanje na žrtvu Vukovara i Škabrnje. Središnji događaji su ipak oni u subotu, 18. studenog u Vukovaru i Škabrnji. No, za sve one koji ne mogu posjetiti mjesta stradanja na Dan sjećanja, mnoge će općine i gradovi organizirati vlastite programe.
Općina Dugi Rat s programom Spomendana na žrtve Domovinskog rata, žrtve Vukovara i Škabrnje počinje u petak, 17. studenog 2023. Paljenje svijeća na nogostupu uz magistralu od trgovine Ribola pa do spomenika na trgu Sv. Josipa ispred crkve započet će u 17:30 sati, slijedi paljenje svijeća na spomeniku a potom komemoracija u 18 sati u kino dvorani. Na komemoraciji će biti prikazan dokumentarni film stradanja Vukovara, branitelji će nam svojim svjedočanstvima približiti događanja u Domovinskom ratu, svoj osvrt na događanja u Domovinskom ratu dati će nam dr. sc. Andrijana Perković Paloš, profesorica na Filozofskom fakultetu sveučilišta u Splitu, dok će glazbeni dio programa odraditi orkestar KUD-a Dalmacija Dugi Rat, dok će recitaciju pjesama A.G. Matoša izvesti dramski umjetnik Marijan Grbavac. Program Komemoracije voditi će poznato novinarsko lice s malih ekrana, naša mještanka Leonarda Pavić.
Izaslanstvo općine Dugi Rat prisustvovati će Koloni sjećanja u Vukovaru.
 
Dok je ratno stanje na istočnim obalama Mediterana, u pojasu Gaze te Izraelu tek bilo u fazi finalnih priprema, a rat u Ukrajini došao u svojevrsnu pat-poziciju, na sjeveru Kosova se dogodio incident, tragedija, teroristički napad, ovisno s koje strane gledate na akciju skupine dobro naoružanih muškaraca... O tom događaju koji je sigurno potaknuo reakciju Europske komisije (pogotovo jer je stigao nakon isteka svih rokova predviđenih za diplomatsko rješenje problema), ali i o sigurnosnom stanju na cijelom području Zapadnog Balkana s osvrtom na svjetske strateške interese, novinar portala Dalmacije Danas Mario Matana porazgovarao je s Tonćem Prodanom, doktorom političkih znanosti, stručnjakom za terorizam i diplomiranim kriminalistom.
- Ovim putem želim na neki način pozvati sve mlade, ali i one starije, da čitaju i uče o kritičkom promišljanju. To je vještina koja je važna za sve segmente života – od privatnog do poslovnog života. Provjeravajte činjenice, zavirite u dublje aspekte svake priče i ideje na koju naiđete. Tražite dodatna objašnjenja i dokaze. Ne zadovoljavajte se s površnim informacijama i interpretaciji svijeta "crno-bijelo". Također, i na novinarima leži velika odgovornost. Jedna te ista vijest može se oblikovati na više načina, a novinarska zadaća trebala bi biti profesionalna nepristranost i konstantno traganje za činjenicama - rekao je Tonći Prodan, između ostalog...
 

Otklanjaju se štete od nevremena

Iz Općine Dugi Rat javljaju da je započeto strojno čišćenje šljunka na betonskim šetnicama na području općine nanesenog tijekom olujnog juga.
Očišćena je betonska šetnica u Dugom Ratu te je omogućen nesmetan prolazak školske djece od Orija do Dugog Rata. Općinske službe su obišle obalno područje i evidentirale oštećenja, radi se plan sanacije.
 

Lebićada u Dugom Ratu

Kao što su i mali i veliki Vakula najavljivali, ovog vikenda olujno jugo i lebićada su izazvale brojne nevolje na obali, pa tako i u našoj maloj općini. Poplavljene rive, šetnice, more je ulazilo u kuće na rubu vala, a ponegdje je odlomilo i urušilo i dijelove rive na Oriju. Potpoljeno je desetak brodica samo u dugoračkoj lučici, more je valjalo u svih 16. Teška nesanica i nervoza zavladala je u Krilu i Bajnicama. Petak velikih valova ostavio je svugdje traga. Komunalci će danima, pa i tjednima imati pune ruke posla.
 
Zbog sanacije potpornog zida zatvara se za sav promet dionica županijske ceste kroz mjesto Kostanje u Poljicima. Radovi na sanaciji bi trebali potrajati sve do 23. prosinca. Obilazni smjerovi su državna cesta Gata - Seoca - Blato na Cetini i lokalna prometnica preko Kostanjske juti.
- Sudionike u prometu molimo za pojačani oprez i upozoravamo da je promet reguliran privremenom signalizacijom - naglašavaju iz Županijske uprave za ceste Split.
 

Tihi dani

Blagdan Svih svetih i današnji Dušni dan sjeti nas naših najmilijih, obađemo i tada njihove grobove i s tugom u srcu se sjetimo svih trenutaka koje smo proveli dok su bili na životu. Iz godine u godinu, rijetko postaje lakše, ali toplo vrijeme i ugodne, gotovo ljetne temperature osigurale su da odlazak na posljednja počivališta prijatelja i obitelji ipak bude malo lakši. Znaju to dobro i Jeseničani koji su se uputili na svoj Sustipan gdje su cvijećem i svijećama još jednom voljenima poželjeli miran počinak u kršćanskoj nadi i vjeri u zagrobni život, piše Slobodna Dalmacija u foto-reportaži Ante Čizmića.
 

Na cesti upalite svijetla i danju

Od 90-og dana kolovoza, pardon, od prvog dana studenoga, pa sve do 31. ožujka idućeg lita na cestama u Hrvatskoj je obavezna vožnja s upaljenim svjetlima i  danju. Obaveza se odnosi na sva motorna vozila koja moraju koristiti dnevna ili kratka svjetla. Ako vas policija uhvati s neupaljenim svjetlima, kazna je 60 eura. Dakle, bolje ih je upaliti. Ako krećete uskoro na put prema metropoli, ne zaboravite da obavezna upotreba zimske opreme na vozilima počinje 15 studenog.
 
Priča o novom omiškom mostu, onome koji je bez vjetrobrana sagrađen upravo tamo gdje najveći vjetrovi pušu, iz nestvarne polako prelazi u grotesknu sferu. Pritom u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture ne vide ništa sporno, piše Vinko Vuković u novom nastavku svog višetomskog romana o HC-u i njegovim planovima u rješenju prometnog gropa oko Omiša, obilaznice Omiša, odnosno istočnoj dionici brze ceste Split - Omiš, koja po ministru Butkoviću - samo što nije.
- Činjenica je da burobrana nije bilo u projektu i da ga neće ni biti. Most će biti otvoren iza Nove godine, a snaga vjetra bit će pozorno praćena pa će se u skladu s dobivenim mjerenjima i reagirati - kaže nam Tomislav Mihotić, državni tajnik za cestovni promet, cestovnu infrastrukturu i zračni promet.
Mihotić je i sam rodom Omišanin te vrlo dobro zna kako puše omiška bura. Svih problema s novim mostom je svjestan, no ipak se nada kako će njegovi benefiti prevladati nedostatke. Svjestan je i apsurdne situacije da trenutačno nitko iz Zakučca, zbog opasnosti od odrona, pješice ne smije do Omiša, ali i da je vožnja tom kratkom dionicom velika opasnost.
- U ovom trenutku ključno je uspostaviti bolju protočnost na relaciji Omiš -Zakučac, a to ćemo postići izgradnjom novog tunela na predjelu Lisičina koji se upravo uvrštava u gradski Prostorni plan - otkriva Mihotić.
Dakle, ide novi tunel. I to dugačak 200 metara. Odmah ispod novog mosta. Hmm, tko bi povjerovao da se nakon svega u Omišu probija - novi tunel. Četvrti! Nakon tri već probijena. A taj je, kažu, zapravo najvažniji...
 

Donja obilaznica

Godinama unatrag, dok je cijela splitska obilaznica, pa tako i njezin omiški dio, izvedbeno najkompliciraniji i najskuplji, bila tek u povojima, inženjeri okupljeni oko profesora Duška Marušića, dekana Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije Sveučilišta u Splitu, upozoravali su kako je to bacanje novca i kako predviđena obilaznica neće riješiti prometne probleme na dionici koja je i službeno proglašena najprometnijom u zemlji, piše Vinko Vuković na stranicama Slobodne Dalmacije.
I koliko god profesor Marušić govorio - a govorio je, među ostalim, i sa stranica Slobodne Dalmacije - toliko su neimari iz Hrvatskih cesta, kao tvrtke korifeja države koja je odlučila negirati postojanje i ikoga i ičega prije vlastite samopojave, tvrdoglavo išli putem za koji je u startu bilo jasno da je krivo ucrtan.
Rezultat svega nije samo most bez burobrana, izložen najjačoj mogućoj buri kao ozbiljan konkurent tunelu koji je cijelo desetljeće iz ničega vodio u ništa, nego i prometno rješenje, prigodno nazvano privremenim, koje pod a) onemogućuje pješacima da iz Zakučca na bilo koji način dođu u par kilometara udaljeni Omiš, te pod b) planira sav promet s obilaznice usmjeriti na seoski put koji do Splita vodi preko Naklica, Tugara, Srinjina i Žrnovnice i na kojemu se već sada nalazi više od 50 "ležećih policajaca".
A sve to za više od 70 milijuna eura, koliko će koštati samo omiški odvojak splitske obilaznice.
Profesor Marušić, danas nažalost pokojni nestor hrvatskoga građevinarstva, do u detalje je argumentirao kako je takozvana "donja obilaznica" ne samo najbolje, nego i jedino rješenje omiškog prometnog gropa, no u Hrvatskim cestama na to su samo odmahivali rukom. Oni su imali svoj plan. I troškovnik...
 

Ljetni most

Do kraja godine i pred "superizbornu" 2024. novi most preko Cetine u Omišu trebao biti u funkciji, dotad će se vršiti sva potrebna mjerenja i testiranja, no prvo pero Duća i Omiša, novinar Slobodne Dalmacije Vinko Vuković saznaje da novi most na Cetini neće imati vjetrobrane, burobrane. Kako to? Jer sagrađen je na mjestu u kanjonu Cetine koje vjetrom ni u ljetnim danima ne oskudjeva, a što će tek biti kada zimi niz kanjon zapuše...
U Hrvatskim cestama kažu da burobran na mostu nije bio ni predviđen projektom (sic!), a da su posljednja ispitivanja pokazala da naknadno dodavanje vjetrobrana na most nije moguće zbog nedozvoljenih amplituda vibracija mosta pri jačem vjetru. Ovisno ovisno o brzini vjetra ograničavati će se brzina kretanja vozila, a iznimno po potrebi i zabraniti promet pojedinim skupinama vozila, kažu u Hrvatskim cestama.
Narod bi rekao da su vrli stručnjaci na burobran jednostavno zaboravili ili da su novi most napravili na pogrešnom mjestu.
No, čini se da (ne)postojanje vjetrobrana nije glavna briga lokalnog stanovništva. Naime, stanovnici Tugara, Naklica, Srinjina, Žrnovnice, ali i drugi, nimalo se ne raduju novom službenom dolasku premijera Sunce, ministra "3 km brze ceste Split-Omiš" Olega Butovića, te cijele delegacije viđenijih HDZ-ovaca i najavljenom otvaranju mosta i usmjeravanju prometa sa sjeverne strane brda Perun. Potpuno je jasno da će povećanje prometa dodatno opteretiti mahom loše ceste Srednjih Poljica, a zbog očekivane znatno veće gustoće prometa, mještani brinu i za svoju sigurnost te pogotovo sigurnost djece.
 
Čestitamo Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja! Danas se posebno prisjećamo svih onih koji su sudjelovali u velikim operacijama oslobođenja Hrvatske, te u onima koji su stvorili preduvjete za to, a naročito onih koji su dali i svoje živote da bi mi danas živjeli u miru i slobodi u europskoj Hrvatskoj.
 

Odlazak genija hrvatskog novinarstva

Inoslav Bešker, veliko ime, doajen, bard hrvatskog novinarstva, preminuo je u Rimu nakon kratke i teške bolesti. Šjor Ino rođen je 30. siječnja 1950. Maturirao je u Klasičnoj gimnaziji "Natko Nodilo" u Splitu, diplomirao novinarstvo na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, doktorirao poredbenu slavistiku na Sveučilištu u Milanu.
U novinarstvu je svojim tekstovima obogatio stranice brojnih izdanja, osim svoje Slobodne Dalmacije i Jutarnjeg lista, za koje je pisao do posljednjeg dana, radio je i za Omladinski tjednik, Studentski list, Telegram, Start,  Vjesnik, BBC, Radio 101 i druge.
Svoje je bogato znanje i iskustvo nesebično prenosio novim naraštajima novinara, slavista i kroatista predajući na hrvatskim i europskim sveučilištima. Bio je i redoviti je profesor kroatistike na Sveučilištu u Splitu od 2013. Bio je profesor slavistike na Orijentalnom sveučilištu u Napulju, na Sveučilištu La Sapienza u Rimu, te na Sveučilištu u Bologni. Predavao je istraživačko novinarstvo na Sveučilištu u Zagrebu. Bavio se nakladništvom i prevođenjem s romanskih jezika, autor je niza knjiga, među njima i biografske monografije "To je bio Ivan Pavao II.".
Bešker je dobitnik brojnih nagrada, od kojih i Nagrada "Otokar Keršovani", za životno djelo u novinarstvu, Nagrada Slobodne Dalmacije za životno djelo u novinarstvu, nagrada Miljenko Smoje, za novinara godine 2002. Dobitnik je i nagrade HND-a Marija Jurić Zagorka, za novinara godine 2002., zatim za najbolji komentar u tisku 2002., za najbolji komentar na internetu 2006., kao i nagrada Kiklop za knjigu "Filološke dvoumice". Dobitnik je i nagrade HHO-a Joško Kulušić za zaštitu ljudskih prava...
 

Obavijest iz Vodovoda

Vodovod Omiš obaviještava potrošače sa područja Dugog Rata, stanovnike ulica:
– Trg kralja Tomislava (k.br:6,7,8,9,10)
– Jadranska (k.br. od 16 do 26)
– Omiška
– Trg sv. Josipa
– Poljička cesta (k.br:137 do 165 i 36 do 62)
da će zbog radova na objektima vodoopskrbe biti obustavljena isporuka vode u noći sa utorka na srijedu (27.06./28.06. 2023.) u vremenu od 23:00 do 05:00 h. 
Molimo potrošače da unaprijed pripreme potrebne količine vode za piće i sanitarne potrebe!