Čestitamo Dan Hrvatske vojske

Dan Hrvatske vojske i Dan Hrvatske kopnene vojske (HKoV) obilježava se svake godine 28. svibnja, na dan kada je 1991. godine održana svečana smotra Zbora narodne garde (ZNG) na stadionu NK “Zagreb” u Kranjčevićevoj ulici i kada su hrvatskoj javnosti predstavljene prve brigade ZNG-a. ZNG je bio naziv za profesionalnu, uniformiranu, oružanu formaciju, vojnog ustroja za obavljanje obrambeno-redarstvenih dužnosti u RH, preteču Hrvatske vojske. ZNG se ustrojio kao odgovor na razoružavanje Teritorijalne obrane u Hrvatskoj, kao i zbog nemogućnosti nove hrvatske države da osigura teritorijalni integritet i funkcioniranje pravne države na svom cjelokupnom državnom području.
Temeljem Zakona o obrani donesenog u rujnu 1991., oružane snage organiziraju se u jedinstvenu Hrvatsku vojsku (HV), a postrojbe ZNG-a 3. studenog 1991. preimenovane su u Hrvatsku vojsku.
Hrvatska vojska nakon Domovinskog rata profilirala se iz ratne u mirnodopsku silu koja je danas i kao vojska članice NATO-a spremna izvršiti sve zadaće koje se pred nju postavljaju, te je jedna od ključnih sastavnica sustava domovinske sigurnosti.
 
Sveta misa zadušnica za sedmoricu poginulih branitelja s ovog našeg koji su svoje živote položili na oltar domovine služit će se u subotu, 30. svibnja 2020. u Crkvi Sv.Mihovila u 19 sati u Omišu.

IN MEMORIAM
Neven Pocrnjić
Marko Lozančić
Vedran Rakuljić
Ante Šošić
Miljenko Zečić
Marko Krstić
Tonči Marušić
 

Ususret Danu državnosti, 30. svibnja

30. svibnja 1990. nakon svečane mise u zagrebačkoj prvostolnoj crkvi koju je vodio kardinal Franjo Kuharić, hrvatski je Sabor usvojio Odluku o raskidu svih državno-pravnih veza Republike Hrvatske s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ (koju je napisao, pogađate, Vladimir Šeks). Prvi predsjednik višestranačkog Sabora postao je Žarko Domljan, Franjo Tuđman izabran je tada za predsjednika Predsjedništva SR Hrvatske.
Do 2001. godine Dan državnosti se obilježavao na 30. svibnja svake godine, u spomen na konstituiranje prvog višestranačkog Sabora. A onda je "izmješten"... da bi lani opet bio vraćen.
Donedavno bi se ovog datuma prisjetili  tek neki saborski "veterani" ili poneki naivni nostalgičar koji je doslovno shvatio ono što su ga učili cijeli život - da je iznad Sabora samo Bog.... Nažalost, vrijeme je pokazalo svu tragediju ove naše zablude.
Saborske su klupe, uz časne iznimke, pune polusvijeta: stranačkih poslušnika, niškoristi i štetočina, korumpiranih lica, ražalovanih "biznismena", čak i probisvijeta, a dao bi se nać i pokoji zločinac koji je "odradio" kaznu za svoje grijehe, a da ni ne spominjemo sve one "najbolje hrvatske muževe (i majke)" koji su nas samo - razočarali.  Umjesto zbog časti i plemenitih pobuda put Markova trga danas, a i uskoro će opet, s stranačkih lista kreću (ne)narodni poslanici iz sasvim konkretnih razloga: zbog moći i utjecaja, plaće i nakada, a dobro će kasnije doći i saborska mirovina. Neki od njih uopće i ne dolaze na svoj posao, drugi pak rijetko, neki nisu ni zucnuli riječ za cijelog mandata, a neki ne prestaju lupetati...

Dan državnosti opet ćemo proslaviti u subotu, 30. svibnja. Gor(nj)ima usprkos! Imamo svoju domovinu, svoju Hrvatsku, još samo da od nje napravimo zemlju gdje možemo marljivo, pošteno i pristojno raditi, živjeti i voljeti.
 

Ante Mekinić: Crtica o domu i domoljublju

Gorljivost kojom današnji ustašofili (ne može se reći ustaše jer oni se izbjegavaju tako deklarirati) inzistiraju na pokliču “Za dom spremni” najbolji je dokaz da nije riječ tek o nevinome izljevu domoljublja kako se to nastoji prikazati nego o pokušaju rehabilitacije ustaškoga režima na mala vrata primjereno mogućnostima.
Uzme li se još u obzir i ikonografski kontekst s kojim rečeni poklič u pravilu čini cjelinu (poglavnikovi portreti, crne uniforme, ‘ušato’ U, desnica podignuta na razinu ‘visine kukuruza’ itd.), više je nego razvidno da je posrijedi tek proziran pokušaj rehabilitacije režima koji je Hrvatskoj samoj nanio najviše zla.

Pa ipak, bilo bi nepravedno samo zbog ove političke smicalice kojom se nastoji reinterpretirati dio naše povijesti u svrhu trženja glasova i privilegija u sadašnjosti, unaprijed negirati domoljublje mahom golobradih momaka koji su u počecima Domovinskoga rata iskreno vjerovali ili još uvijek vjeruju da je sporni poklič vrhunac domoljubnog izraza, što su mnogi napokon i dokazali položivši, nažalost, svoje živote na žrtvenik domovine...
 

Kapetan se vratio u dolinu mozgova

Prije šest godina bio je prebojan iako nije bio golobradi simpatizer HOS-a s nedovoljnim iz povijesti, a sada se kapetan s olujnih mora opet vratio u svoj mirni Sumpetar. Riječ je o novoobnovljenom muralu iskusnog jeseničkog kapetana za kormilom s grbom Hajduka, rad "umjetničke sekcije" lokalne Torcide, sudeći po obližnjem zidu s friško oslikanim obilježjima navijača Hajduka i bakljadi koja je usljedila na "otvaranju" murala...
Iza starog jeseničkog kapetana ostali su daleki oceani i ljute nevere, a pred njim nove fešte i bakljade nakon idućih Hajdučkih pobjeda...
Miran Jadran ti želim i da mi se ne nerviraš i ne tuguješ, kapetane, kada pogledaš na sve te puste "privatne" porte i "divlje" muliće koji su izniknuli kao iz ničega na ovoj našoj lipoj obali dok si ti plovio sinjim morima..  i dok nitko u ovoj dolini mozgova nije ima muda reć uzurpatorima i zidarima - Dosta je! Nećete!
 
Na stranicama Policijske uprave splitsko-dalmatinske objavljen je oglas za prijam u Prometnu jedinicu mladeži, za obavljanje poslova nadzora prometa u mirovanju i upravljanja prometom na raskrižjima na području Splita, Omiša, Podstrane, Makarske, Trogira i Sinja. Traže se učenici/e s navršenih najmanje 16 godina života ili studenti/ce, primjeren/a u učenju, ponašanju i radu. Prednost će imati oni koji poznaju strane jezike i imaju položen vozački ispit - objavili su na stranicama PU SD. Uz zamolbe je potrebno dostaviti kratki životopis, potvrdu o školovanju, presliku svjedodžbe zadnjeg završenog razreda ili Indeksa i potvrdu od liječnika obiteljske medicine.
Zamolbe će se zaprimati od 25.5 do 1.6., a potrebno ih je dostaviti osobno ili putem pošte u Policijsku postaju prema mjesnoj nadležnosti. Zamolbe dostavljene izvan roka ili s nepotpunom dokumentacijom neće se razmatrati.
 

Prosvjed poduzetnika u Zagrebu

U četvrtak, po prvi put ikada u povijesti RH, poduzetnici prosvjeduju na ulicama! Pozivaju na prosvjed u Zagrebu poduzetnike, zaposlenike,.. za solidarnost, bolje društvo i bolju budućnost svih nas, za Hrvatsku 2.0 u kojoj bi svatko želio živjeti.
Organizator prosvjeda, udruga Glas poduzetnika očekuje da će se na Markovom trgu okupiti 1.500 poduzetnika i njihovih zaposlenika iz svih dijelova Hrvatske, u grupama od po 40 osoba, sukladno korona propisima HZJZ-a. Prosvjednici dolaze organizirano, busevima i kombijima, a pozivaju sve građane da im se pridruže na zagrebačkom trgu gdje će (budućoj?) vlasti iznijeti svoje zahtjeve tj. pitanja na koja će zatražiti odgovore...
 

Nasiplje se Mandičino mulo

Nasiplje se Mandičino mulo, "pero" između Orija i Solina, a proširenje lukobrana dulje u more trebalo bi bolje štititi porat Orij i naše lijepe plaže od lebićada i ostalih klimatskih nepogoda. Akcija nekoliko lokalnih mještana Orija ima potporu u planovim uređenja ovog dijela naše Općine i županije. No, nažalost, ne nasiplju se samo stijene i kamenje, poželjan materijal u izgradnji lukobrana, nego dijelom i zemlja, što uvijek donosi i loše posljedice na okolno more i na život u moru...   Blaž, pripazi malo s materijalon', nemoj nam zagadit more!
 

Korona analize: Dva mjeseca krize

Najgore je prošlo. Polako, ali sigurno Hrvatska se vraća u normalu. Proces će biti dug. Virus je još uvijek tu. Oprez, maske i fizički razmak još će dugo vremena biti dio naših života. Protekla dva mjeseca otkrila su nam neke prilično zanimljive stvari. Korona nas je naučila puno o zemlji u kojoj živimo. Ali i o nama samima. O tome kakva vlast treba, a kakva ne smije biti. Što je u državi dobro, a što pod hitno treba mijenjati. Naučila nas je, recimo, da u krizi svaki stručnjak zlata vrijedi, a da se uhljebi ne isplate. Ali da se itekako isplate ulaganja u znanost. I da je velika šteta što smo uništili domaću poljoprivredu. I da se može – bar za neko vrijeme – živjeti bez ustaša i partizana. Da je policija i dalje spremna "natamburati" novinare nego u zatvor strpati "nestašnog" svećenika koji krši zabranu okupljanja. Da Hrvatska doista ne treba ovoliku masu općina. Da su pečati nepotrebni jer se svaki dokument danas može izdati putem interneta. Da je tiha većina u Hrvatskoj kad je najteže pošteno, predano i časno radi svoj posao..., piše Marina Karlović Sabolić na stranicama Slobodne Dalmacije o tome što nas je sve naučio "lockdown" usljed pandemije korone.
 

Stožer zabranjuje..

 
Korisnici usluga naše komunalne trvrtka Peovica od ponedjeljka, 4. svibnja imaju pravo besplatno uzeti do 2 m3 drvene sječke u reciklažnom dvorištu Peovice u Zakučcu. Korisnici su dužni sami utovariti drvenu sječu u vozilo ili u veće ambalažne vreće koje moraju sami donijeti. Dakle, valja doći pripremljen. Drvena sječka se sastoji samo od prirodnih materijala te se može koristiti kao prirodni pokrov u vrtu, stazama, maslinicima. Pogodna je za vrtove, voćnjake i druge poljoprivredne površine jer puno bolje održava vlagu zemlje, sprječava rast korova i štiti zemlju od smrzavanja. Prilikom dolaska na reciklažno dvorište Zakučac po drvnu sječku obavezno se javiti odgovornoj osobi koja će Vam predati materijal, javljaju iz Peovice.
 

Čestitamo Dan pobjede i Dan Europe

Na današnji dan 1945. godine službeno je kapitulirala nacistička Njemačka, pokretač II. Svjetskog rata, krvavog sukoba u kojem je poginulo preko 50 milijuna ljudi. Nakon sloma Njemačke, njezinih saveznika, za većinu europskih zemalja konačno je stigao duži period mira, a Europa je počela poprimati današnje obrise. Pet godina kasnije, 9.svibnja 1950., Robert Schuman, tadašnji ministar vanjskih poslova Francuske s vizijom ujedinjenja europskih zemalja predstavio je svoj prijedlog formiranja Europske zajednice za ugljen i čelik. Zajednica je postepeno prerasla u ono što danas poznajemo kao Europska Unija. U početku je bilo šest članica – Francuska, Zapadna Njemačka, Italija, Nizozemska, Belgija i Luksemburg, nakon čega je samo rasla, a od 1.srpnja 2013., pristupanjem Hrvatske Europska Unija se proširila na 28. zemalja. Odluku kojom se 9. svibnja svake godine obilježava kao “Dan Europe” je donijelo Vijeće Europske unije u Milanu 1985. godine.

Fašizam i njegovi oblici, kao što su nacizam, a u hrvatskom povijesnom iskustvu ustaštvo i četništvo, doživjeli su poraz zato što se radilo o najmračnijim pojavama u povijesti naše civilizacije. Valja to ponoviti još jedanput, za naše "ponavljače" i "tumače" alternativne povijesti, one koji još "žive" u 1941. ili 1945.
Današnja, demokratska Europa nastala je na antifašizmu, a nacizam i fašizam, sa svojim domaćim inačicama, nanijeli su golemo zlo našim ljudima i našoj zemlji. Pod zastavom fašizma, Hrvatska je bila okupirana i raskomadana. U našu je zemlju uveden totalitarni poredak koji je odgovoran za masovne zločine, etnička čišćenja i genocid. Rasni zakoni te nasilje i okrutnost bili su glavna sredstva vladanja nacističkih i fašističkih režima. Židovi, Srbi, Romi, Hrvati i drugi domoljubi bili su žrtve ustaškog režima. Zahvaljujući antifašističkoj borbi partizanskih jedinica te njihovih saveznika u svijetu, Hrvatska se oslobodila i svrstala na stranu pobjedničke koalicije.
A što je kod nas bilo poslije, u "samoupravnom" socijalizmu, nedemokratskom jednopartijskom sustavu s diktatorom Titom, sasvim je bila druga priča..

Čestitamo Vam Dan pobjede i Dan Europe!
 
Fašizam i njegovi oblici, kao što su nacizam, a u hrvatskom povijesnom iskustvu ustaštvo i četništvo, doživjeli su poraz zato što se radilo o najmračnijim pojavama u povijesti naše civilizacije, valja ponoviti i danas, povodom Dana pobjede nad fašizmom u Europi i Dana Europe, koji se obilježavaju 9. svibnja. Današnja, demokratska Europa nastala je na antifašizmu, a nacizam i fašizam, sa svojim domaćim inačicama, nanijeli su golemo zlo našim ljudima i našoj zemlji u 2. Svjetskom ratu.
Dan pobjede nad fašizmom važan je datum naše novije povijesti, te povijesti suvremene Europe. Pod zastavom fašizma, Hrvatska je bila okupirana i raskomadana. U našu je zemlju uveden totalitarni poredak koji je odgovoran za masovne zločine, etnička čišćenja i genocid. Rasni zakoni te nasilje i okrutnost bili su glavna sredstva vladanja nacističkih i fašističkih režima. Židovi, Srbi, Romi, Hrvati i drugi domoljubi bili su žrtve ustaškog režima. Zahvaljujući antifašističkoj borbi partizanskih jedinica te njihovih saveznika u svijetu, Hrvatska se oslobodila i svrstala na stranu pobjedničke koalicije.
Nažalost, dobro znamo i što je usljedilo poslije, u našoj zajedničkoj, nedemokratskoj državi pod vladavinom jedne partije i diktatora Tita, no to je druga priča.  
 
Iz Županijske uprave za ceste obavještavaju da se zbog izvođenja radova sanacije potpornog zida, zatvara za sav promet dio lokalne ceste br. 67112 kroz naselje Sumpetar, (Ulica Sv. Roka od kućnog broja 9 do kućnog broja 11). Cesta će biti zatvorena za promet od 4. do 29. svibnja 2020. godine.
- Za privremenu regulaciju prometa postavit će se privremena prometna signalizacija. Za pristup sa sjeverne strane do mjesta radova koristiti ulicu Svetog Nikole (raskrižje s državnom cestom u Krilu Jesenice) i Put Sv. Roka - poručuju iz ŽUC-a.
 

Dobrodošli u novu (ne)normalnost

Šokovi koji se upravo događaju u našim životima, nastali kao posljedica suzbijanja širenja pandemije Covida-19, nemaju premca u zadnjih skoro sto godina, upozoravaju stručnjaci globalne konzultantske kuće McKinsey. “Nikad u modernoj povijesti nije se sugeriralo ljudima da ne rade, da cijele zemlje ostanu kod kuće te da držimo sigurnu distancu jedni od drugih. Tu se ne radi o BDP-u ili ekonomiji: radi se o našim životima i tome kako ćemo se uzdržavati”, napominju u jednom od niza tekstova o pandemiji i njenim posljedicama.
Virus je doveo u pitanje goli život svakoga od nas, a žestoka borba s njime to kako ćemo zaraditi za kruh. Karantena i “lockdown” ne mogu biti trajna opcija, svi to znamo; gospodarstva posrću. No pitanje je u kojem trenutku vlade mogu i moraju početi popuštati stroga ograničenja te kako ćemo mi to živjeti u međuvremenu, dok se ne pronađe cjepivo, lijek i/ili postigne imunitet dovoljno velikog dijela populacije. U međurazdoblju se podrazumijeva da je zemlja stavila virus pod kontrolu, ali rizik ponovnog rapidnog širenja zaraze i dalje postoji, kao i povratka u karantene, piše Gordana Grgas na stranicama Jutarnjeg lista.
To iduće razdoblje mnogi opisuju kao čudnu novu normalnost” na koju ćemo se morati priviknuti. Nije definirano do kraja kako će ona izgledati na dulje staze, ovisit će od zemlje do zemlje, kao što su varirale i mjere obuzdavanja virusa, ali sasvim je sigurno da ćemo se još niz mjeseci (ako ne i godinu ili dvije) morati vladati po novopropisanim zdravstvenim protokolima, odnosno strogim protokolima ponašanja, fizičkom distanciranju. Ništa, zapravo, do daljnjega neće biti baš normalno, ako kao standard uzmemo ono što je bilo prije izbijanja pandemije koronavirusa.
Morat ćemo promijeniti i prilagoditi situaciji način na koji radimo, vježbamo, družimo se, kupujemo, brinemo se o svom zdravlju. Suočeni smo i s time da su u ovim trenucima ograničena neka ljudska prava, poput slobode kretanja, prava na rad i javno okupljanje, a nejasno je što nas po pitanju zaštite ljudskih prava i privatnosti još čeka u budućnosti, piše Jutarnji list..