Soparnik kao Poljički brend

Da nije guzice, pardon, guloznih, goluznih ili bonkulovića ako vam je tako draže, za Poljica mnogi nikada ne bi čuli. Ni višnja maraska, ni duvan, ni trišnja tugarka, ni podstranjska salata, ni kostanjski plavac, ni dubrovski sir (da ne nabrajamo dalje) kojima su se nekada Poljica dičila, nisu proslavili nekoć slavnu knežiju kao što je to uradio poljički soparnik, zeljanik ili uljenak, kako vam drago.
Nije, naravno, dobro za Poljica i Poljičane što je pored svega blaga soparnik (p)ostao jedini istinski poljički brend, ali ova nekoć sirotinjska jizbina ponajmanje je zato kriva. Pa ipak, soparnik je delicija još uvijek mnogima nedostupna ne samo zbog cijene od 250 do 300 kuna nego i zbog veće potražnje od ponude te sve oskudnijih izvora autohtonih sastojaka, u prvome redu blitve.
Slobodna Dalmacija u petak je na svojim stranica donijela priču iz Poljica u kojoj samo gospođa Ivanka Radmilo iz Gata zaprimi ponekad i do 200 narudžbi dnevno za pripravu soparnika kojima, kako kaže, ni izbliza ne može udovoljiti – pa nije teško izračunati da bi samo njoj bile potrebne tone blitve, luka i brašna mjesečno, hektolitri maslinova ulja i na stotine kubika drva te ono najvažnije – više pari ruku mladih stopanjica.
Pa kad je već tako, a jest, zašto se i drugi u Poljicima ozbiljnije ne prihvate ovoga posla koji nipošto nije gladak (a koja to poštena rađa je?!), ali bi financijski mogao biti sladak. I to nipošto ne pukim 'štancanjem' soparnika od namirnica nepoljičkog porijekla nego upravo domaćim, autohtonim, i što je najvažnije – u skladu sa zaštićenom recepturom. A oni koji uz to imaju i odgovarajuće stambene uvjete mogli bi otvoriti 'kuće soparnika' gdje bi gosti, domaći i strani, mogli i bez najave doći i u svako doba konzumirati soparnik i druge poljičke delicije te svjedočiti avanturi njegova pripravljanja uživo.
U Savezu za Poljica smo uvjereni da takve sadržaje ne bi mimomišao nijedan ozbiljan turistički itinerer i to bi bio začetak onog turizma kakav je Poljicima nasušno potreban.
 

Jurjevo i Oda proljeću.. u isti dan. Kako to?

"Poljičani poštovani, od svi sela odabrani, na dobro vam Jurjev danak, Jurjev danak vaš sastanak..." A spomenuti sastanak se, svima je to odavno poznato, događa prve nedjelje po Jurjevu, 23. travnja na brdu Gradac i nazoče mu tisuće Poljičana i poljičkih prijatelja kako bi proslavili blagdan nebeskog zaštitnika Poljica.
Slučajno ili ne, ali baš istoga dana omiško planinarsko društvo "Imber" poziva ljubitelje planina na istoimeni vrh omiške Dinare u poljičkom susjedstvu na, citiramo, "Odu proljeću na Omiškoj Dinari u čast Dana planete Zemlja i pozdrav proljeću pod pokroviteljstvom Grada Omiša i Turističke zajednice grada Omiša, u nedjelju, 28. travnja 2019." I tako, eto, 28. godinu zaredom.
I dok Poljičani svoj najveći godišnji jubilej organiziraju o vlastitome trošku tek uz duhovno pokroviteljstvo Crkve tj. Poljičkog dekanata, "Oda proljeću“ uživa pokroviteljstvo i Grada Omiša i TZ Grada Omiša.
 
Poljičani poštovani, na dobro Vam Jurjev danak doša! Uz dan sv. Jurja (Jurjev dan, Zeleni Juraj, Ðurđevdan..) i 23. travnja vezani su mnogi narodni običaji s početka proljeća (ophodi uz obredne pjesme, paljenje krijesova i tome sl.), no za Poljičane je Jurjevo ili Jurjev danak onaj dan u godišću kad se tradicionalno i u velikome broju oboružani župskim bandirama okupljaju na svom povijesnom zborištu na brdu Gradac zapadno od Gata kako bi zajedničkim misnim slavljem pred crkvicom sv. Jure obilježili dan svog nebeskog zaštitnika, a potom u Podgracu birali svoje velike knezove i vojvode, te cjelokupnu svjetovnu i sudsku vlast svoje nekoć slavne Poljičke knežije. U novije doba, od druge polovice 20. stoljeća, zbog radnih obaveza koje mnoge priječe da na Gracu i u svojim župama diljem Poljica svetkuju blagdan sv. Jure, hodočašće Gracu i zajedničko misno slavlje održava se prve nadolazeće nedjelje, dok je tradicionalno biranje kneza i drugih organa vlasti u Poljicima sukladno poljičkome zakonodavstvu iščezlo zajedno s nestankom Poljica s političke scene.
 

U Splitu zatvoreni 15. Dani kršćanske kulture

U Splitu je svečano zatvorena manifestacija 'Dani kršćanske kulture' koja ove godine slavi petnaestu, jubilarnu obljetnicu. Na svečanosti u Nadbiskupijskom ordinarijatu  dodijeljena je i nagrada 'Andrija Buvina' za izniman doprinos kršćanskoj kulturi utemeljiteljici i direktorici Laudato televizije Kseniji Abramović. Plaketu nagrade koja sadrži detalj s vratnice splitske katedrale laureatkinji je predao akademski slikar Josip Botteri Dini, član Savjetodavnog vijeća manifestacije. Uz čestitke laureatima i organizatoru, nakladničkoj kući Verbum, nadbiskupa Marin Barišić svima je zaželio blagoslovljene predstojeće dane Velikoga tjedna i blagoslovljen Uskrs! Pozdrav u ime Splitsko-dalmatinske županije uputio je župan Blaženko Boban koji se osvrnuo i na žalosne prizore pariške katedrale Notre-Dame. Miro Radalj zatvorio je 15. Dane kršćanske kulture.
 

Sritan Vam 97. rođendan, šjor Branko

U subotu, 23. ožujka Branko Šegović, velikan hrvatskog i svjetskog folklora, proslavio je 97. rođendan. Znajući da će biti gužva prilikom posjeta (a i bila je), odlučili smo ga posjetiti na miru, dan poslije, u nedjelju. Mare, brat mi Ante i ja. A, kad se ide u posjete, ne valja zaboraviti na standardne poklone - sokovi, prigodno voće, keksići, a Mare je pripremila i "čupavce" koje šjor Branko puno voli. Sat vremena lijepog druženja i čavrljanja s dragim nam šjor Brankom brzo je prošao. Popričali smo i dotakli se svega: folklora, nogometa, putovanja Europom, dragih prijatelja.. Pročitao sam i tekst lipog članka iz "Slobodne Dalmacije" koji je izišao prigodom njegova rođendana. Bilo mu je drago što ga se svi rado sjećamo, a naročito kada sam mu čitao rođendanske čestitke njegovih obožavatelja koje su popratile tekst u "Slobodnoj" - preko 300 čestitki i lijepi želja za šjor Branka! Posebno su ga razveselili pozdravi i čestitke iz Portugala od Liliana Cardoso, António Madeira Antunes i Casimira Lourenço, a i iz Bjelovara od Ivana Stary. Svima vama, dragi prijatelji, koji ste se sjetili šjor Branka za njegov rođendan, prenosim riječi zahvale i pozdrava od njega. Nedostaju mu putovanja i rado se ponudio da nam bude vodič na slijedećem europskom putovanju KUD-a "Dalmacija" Dugi Rat. Poživjeli nam vi, šjor Branko, u dobru zdravlju i da se nađemo i na stotom rođendanu.

Piše: FB Milivoj Raljević
 

Koncert s povodom

KUD Dalmacija Dugi Rat priređuje prigodni koncert u subotu, 16. ožujka 2019. godine s početkom u 19:15 sati u dvorani kina Dalmacija u Dugom Ratu povodom proslave blagdana Svetog Josipa i proslave Dana općine Dugi Rat i proslave godišnjice KUD Dalmacija Dugi Rat. Na koncertu će uz naše folkloraše nastupiti i klapa Pokornik iz Ostrvice. Dođite i Vi u subotu na predblagdanski koncert.
 

1167. obljetnica prvog spomena Tugara

U ponedjeljak, 4. ožujka 2019. u Tugarima, održat će se proslava 1167. obljetnice prvog spomena imena Tugare u Trpimirovoj darovnici od 4. ožujka 852. Program obilježavanja započet će u 17.30 sati svetom misom u župnoj crkvi Porođenja Blažene Djevice Marije na Tugarima koju će predvoditi apostolski nuncij i nadbiskup mons. Martin Vidović, a nakon mise prigodno predavanje o jednom vrlo zanimljivom povijesnom dokumentu održat će prof. dr.sc. Marko Rimac. Dobrodošlicu u Tugare potpisuje Odbor za proslavu Dana Tugara na čelu sa tugarskim župnikom don Marinkom Jurišinom. Eto još jedne lijepe prilike da se Poljičani, žitelji i prijatelji Poljica okupe i sadržajnim druženjem osnaže svoje zajedništvo.
Dakle, u ponedjeljak 4. ožujka 2019. u 17.30 sati svi ste pozvani u župnu crkvu Porođenja Blažene Djevice Marije na Tugarima. Dobro došli!
 
U organizaciji udruge "Tvornica" Dugi Rat u popularnom kafiću "Bava bar" na dugoratskoj plaži u četvrtak, 31. siječnja 2019. s početkom u 19 sati održati će se "Večer humora" uz predstavljanje knjige "Materin Šudarić" Marijana Grbavca - Mirića, glumca, redatelja, scenarista, osnivača i voditelja Dramskog ansambla Proložac. Marijanova knjiga je krajem prošle godine objavljena u nakladi Matice hrvatske, ogranak Imotski, a uz samog autora, u večeri humora u Dugom Ratu dijelove knjige uprizoriti će glumci Ivana Giove Župa i Nada Kovačević, a za glazbenu pratnju zadužen je naš popularni Rade Šolaja. O knjizi će dugoratskim imoćanima i ostaloj zainteresiranoj publici govoriti novinar i urednik Mladen Vuković.
Marijan Grbavac - Mirić je u knjizi "Materin šudarić", na svoj način, na zavičajnom imotskom jeziku zapisao mnoge istinite seoske (ne)zgode, mudrosti i šale, te ih sabrao i ukoričio u lijepo humorističko i satiričko štivo. Neke od njih čuti ćemo tijekom kišne večeri nadahnutog, zdravog, narodnog humora u Dugom Ratu. Vidimo se!
 

Neka more svak živ bit

"Neka more svak živ bit" je osnovni pravni temelj Poljičke Samouprave. 1015. je godina prvog spomena na Poljičku Župu (Hrvatska samouprava!). Poljička Seljačka Kneževina je pravni kontinuitet Hrvatske pod vlašću od naroda za narod. Ljudi to zaboravljaju, ali kamen, šuma, Cetina pričaju.. Poljički Statut, pisani zakoni proistekli iz naroda za narod nije u temeljima Ustava RH. Smeta boljševicima, frankovcima, birokratima, švercerima, oportunistima. Smeta i Poljičanima.. Danas nije svima u interesu da more svak živ biti.
 

Božićni koncert KUU Mosor u petak u Gatima

KUU "Mosor" Gata i ove godine organizira cjelovečernji božićni koncert. Koncert će se održati u petak 28. prosinca 2018. s početkom u 18.30 sati u mjesnom domu kulture u Gatima. Nastupaju sve tri sekcije folkloraša, mala, srednja i najstarija. Osim članova KUU ”Mosor” nastupiti će i gosti, ženska klapa Salona. Nakon folklornog dijela večeri svi su pozvani na poljičke delicije na katu. Ulaz za sve ljubitelje folklora i klapske pjesme je slobodan. Program koncerta potražite u nastavku članka..