DUGI RAT

Ulaskom u eurozonu i Schengen Hrvatska zaokružuje postupak integriranja u politički prostor Europe. Iako su unutrašnji problemi neriješeni, a 2022. je bila puna starih boljki Hrvatske vezanih za korupciju, nesposobnost državnih institucija, odbijanje promjena i općenito zadržavanje status quo, na strateškom i vanjskopolitičkom planu su se stvari odvijale relativno dobro, piše Index.hr.
Najveća promjena je ulazak Hrvatske u eurozonu, jedinstvenu monetarnu uniju zemalja koje ukupno broje više od 340 milijuna stanovnika. Ulaskom u eurozonu financijska stabilnost Hrvatske postaje osigurana cijelom eurozonom, tj. Europskom središnjom bankom. Zbog toga se država može jeftinije zaduživati. U istom trenutku Hrvatska ulazi u šengenski prostor, kao 27. država. Ulaskom u Schengen se ukidaju granične kontrole i granice postaju isključivo političke. Prijelaz iz Slovenije i Mađarske u Hrvatsku će biti skoro neprimjetan (samo će natpis na ploči označavati ulazak u drugu državu), a granica Hrvatske prema Srbiji, BiH i Crnoj Gori će se pojačati, jer će to biti jedini granični prijelazi koji čuvaju ulaz u EU. SAD i Hrvatska su krajem godine potpisali sporazum o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja ...

Izvor: Index.hr

Ulaskom u eurozonu i Schengen Hrvatska zaokružuje postupak integriranja u politički prostor Europe. Postaje dio ekskluzivnog kluba država koje su postupno uključene u glavne oblike multilateralnih i organizacijskih dogovora na kontinentu, s Njemačkom, Francuskom, Španjolskom, Italijom, Portugalom, Grčkom, Nizozemskom, Belgijom, Luksemburgom, Estonijom, Litvom, Latvijom, Slovačkom i Slovenijom.

SAD i Hrvatska su krajem godine potpisali sporazum o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja što će omogućiti hrvatskim tvrtkama lakše uključivanje u tržište Sjedinjenih Američkih Država, ali i obratno. To će ne samo potaknuti izvoz u SAD nego je i signal kompanijama iz SAD-a da je Hrvatska pogodna zemlja za investiranje.

U 2022. su se dogodile dobre stvari, koje određuju dugoročnu budućnost Hrvatske, bez unutrašnje promjene načina funkcioniranja njenih institucija, ona neće ostvariti svoj potencijal. A taj potencijal je sve manji, jer sve više mladih iseljava, sve manje djece se rađa, a u konačnici je Hrvatska sve starija i demografski praznija. Ipak, 2022. je probudila nadu u to da je bolja Hrvatska moguća. Ali isto tako, otvorila je oči činjenici da Hrvatska najviše ograničava samu sebe, unutrašnjim problemima koje odbija rješavati, dok je u vanjskopolitičkim okvirima Europe i svijeta rado viđen partner.