Suvišne općine, agencije.. gdje nam sve 'curi' novac iz proračuna

Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN), Agencija za lijekove i medicinske proizvode, Agencija za sigurnost željezničkog prometa, Agencija za promicanje izvoza i ulaganja (APIU), Agencija za znanost i visoko obrazovanje, Agencija za odgoj i obrazovale, Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, Agencija za zaštitu osobnih podataka, Agencija za zaštitu okoliša, Agencija za vodene puteve, Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama, Agencija za obvezne zalihe nafte i naftnih derivata, Agencija za obalni linijski pomorski promet, Agencija za obnovu osječke Tvrđe, Agencija za elektroničke medije, Agencija za mobilnost i programe EU, Agencija za reviziju sustava provedbe programa Europske unije, Agencija za osiguranje radničkih potraživanja u slučaju stečaja poslodavaca, Agencija za prometnu infrastrukturu, Agencija za javno-privatno partnerstvo, Agencija za prostore ugrožene eksplozivnom atmosferom, Agencija za istraživanje nesreća u zračnom, pomorskom i željcz. prometu, Agencija za regionalni razvoj (RERA), Agencija za kvalitetu i akreditaciju u zdravstvu i socijalnoj skrbi, Agencija za opremu pod tlakom, Agencija za regulaciju tržišta željezničkih usluga, Agencija za sigurnost željezničkog prometa, Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, Agencija za poljoprivredno zemljište, Agencija za upravljale državnom imovinom, Hrvatska agencija za poštu i elektroničke komunikacije, Hvratska informacijsko-dokumentacijska referalna agencija, Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (HANFA), Hrvatska energetska regulatorna agencija, Hrvatska akreditacijska agencija, Hrvatska agencija za civilno zrakoplovstvo, Hrvatska agencija za hranu, Financijska agencija (FINA), Središnja depozitama agencija, Poslovno-inovacijska agencija Republike Hrvatske...

Razmišljajući o tome gdje sve "curi" novac iz proračuna, dohvatio sam se podataka koje nudi internet i ostao nemalo iznenađen. Par riječi o agencijama i općinama, zapisao je prof. Vinko Bajrović. Pročitajte...

PROF. VINKO BAJROVIĆ O TOME GDJE SVE 'CURI' NOVAC IZ PRORAČUNA

Suvišne općine, agencije... trijumf državne birokracije

Piše: Vinko Bajrović
Ilustracija: Stiv Cinik
Izvor: Tribina Slobodne Dalmacije


Neću ovdje o prekobrojnim fondovima, institutima, muzejima, lučkim upravama, zavodima, centrima, zakladama, registrima, galerijama, arhivima, akademijama, ansamblima, parkovima prirode, uredima... Svi bi se oni mogli nabrojiti, ali na kraju i zaključiti s istinom da je riječ o oko 190 državnih institucija s više od 20.000 zaposlenih čije je godišnje rashodovno poslovanje oko 70 milijardi kuna. Odlučio sam se na prikaz agencija od kojih neke privlače svojim "imenom i prezimenom".

Na pitanje o tome koliko je u Republici Hrvatskoj agencija možda bi zatajio i šire poznat iz kojekakvih kvizova sveznajući Mirko Miočić. Nije lako baš niti nabrojiti te agencije čija je svrsishodnost u većini slučajeva upitna.

Nema potrebe insinuirati o političkim putovima tzv. uhljebljivanja „vjernog političkog kadra“ u tim agencijama, ali sasvim je izvjesno da bi se nakon poštene revizije poslodavac-država, kad bi to htio, mnogima mogao zahvaliti ili kao nestručnim i neadekvatnim osobama za pojedina radna mjesta ili istinskim viškovima, da se ne govori o racionaliziranju spajanjem agencija i kvalitetnijim sistematizira njem radnih mjesta.

Već i pojedini nazivi imena agencija koja slijede ukazuju na činjenicu da u dijelu njih vlada narodna "Trla baba lan da joj prođe dan“. Ostaje nejasno kako se može ne raditi, a primati ne baš zanemarivi mjesečni dohodak, ljudi kao da su se na to navikli. "Zabranjeno" je bilo kakvo talasanje, iako se dobro zna da se po bonaci ne jedri.


Agencije:

Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN), Agencija za lijekove i medicinske proizvode, Agencija za sigurnost željezničkog prometa, Agencija za promicanje izvoza i ulaganja (APIU), Agencija za znanost i visoko obrazovanje, Agencija za odgoj i obrazovale, Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, Agencija za zaštitu osobnih podataka, Agencija za zaštitu okoliša, Agencija za vodene puteve, Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama, Agencija za obvezne zalihe nafte i naftnih derivata, Agencija za obalni linijski pomorski promet, Agencija za obnovu osječke Tvrđe, Agencija za elektroničke medije, Agencija za mobilnost i programe EU, Agencija za reviziju sustava provedbe programa Europske unije, Agencija za osiguranje radničkih potraživanja u slučaju stečaja poslodavaca, Agencija za prometnu infrastrukturu, Agencija za javno-privatno partnerstvo, Agencija za prostore ugrožene eksplozivnom atmosferom, Agencija za istraživanje nesreća u zračnom, pomorskom i željcz. prometu, Agencija za regionalni razvoj (RERA), Agencija za kvalitetu i akreditaciju u zdravstvu i socijalnoj skrbi, Agencija za opremu pod tlakom, Agencija za regulaciju tržišta željezničkih usluga, Agencija za sigurnost željezničkog prometa, Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, Agencija za poljoprivredno zemljište, Agencija za upravljale državnom imovinom, Hrvatska agencija za poštu i elektroničke komunikacije, Hratska informacijsko-dokumentacijska referalna agencija, Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (HANFA), Hrvatska energetska regulatorna agencija, Hrvatska akreditacijska agencija, Hrvatska agencija za civilno zrakoplovstvo, Hrvatska agencija za hranu, Financijska agencija (FINA), Središnja depozitama agencija, Poslovno-inovacijska agencija Republike Hratske.

Umjesto improviziranih osobnih zaključka bolje je na ovom mjestu citirati profesora Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu dr.sc. Ivana Koprića koji je višekratno izražavao svoju kritičnost prema Zakonu o sustavu Državne uprave kojeg negativno ocjenjuje:

"Zakon o sustavu državne uprave zahtijeva puno šire objašnjenje, no svakako u njemu je ozakonjen jedan model uprave koji više praktično nigdje ne postoji, a bio je karakterističan za državne uprave s početka i sredine 20. stoljeća. Nema ni spomena osamostaijenih agencija, sudjelovanja javnosti, civilnog društva i građana u kontroli državne uprave i pripremi propisa, nema spomena o kvaliteti javnih usluga, mjerenju rezultata i učinaka upravnog djelovanja itd..

Upravo zbog načina na koji je neke stvari regulirao, a neke nije omogućio, dobili smo kaos među agencijama i sličnim tijelima. Dovoljno je spomenuti da se zato kod nas agencije ne smatraju dijelom državne uprave, njihovi zaposlenici imaju plaće kakve požele ili si sami odrede, nema kontrole nad njima. Ljudi se u njima zapošljavaju po političkim i drugim vezama itd..

Od jednog potencijalno izvrsnog instrumenta ostvarenja javni h potreba dobili smo korumpirane i nesposobne agencije koje se osnivaju samo radi izbjegavanja ograničenja plaća koje vrijedi za državnu upravu, zapošljavanje političkih simpatizera i si.. Nije li to onda učinak jednog zastarjelog zakona?".

dunosnici, birokrati, uhljebi


128 gradova, 428 općina i 20 županija

Treba se složiti daje dobrano ostarila priča o nelogičnosti ovako velikog broja gradova, općina i županija. Ova tema posebno ne prija političkim moćnicima koji i maju svoju računicu o kontinuiranom postojanju istih čime čuvaju svoju političku bazu. Neka mi bude dopušteno komentirati sa šest riječi, "neka se netko usudi dirnuti nedodirljivo", pokazatelje tablice koja slijedi u kojoj su navedene općine s manje od 1.000 stanovnika:

Zagrebačka županija, općina Zumberak, 883 stanovnika
Krapinsko-zagorska županija, općina Zagorska sela, 996 stanovnika
Karlovačka županija, općina Ribnik, stanovnika 475, općina Saborsko, 632 stanovnika
Bjelovarsko-bilogorska ž., općina Severin, stanovnika 877, Zrinski Topolovac, 990
Primorsko-goranska ž., općina Brod Moravice, 985 stanovnika
Ličko-senjska županija, Karlobag, 917 stanovnika
Zadarska županija, Kolan, 791 stanovnika, Kukljica 714, Lišane Ostrovičke - 698,  Povijana - 759, Tkon - 763
Šibensko-kninska županija, općina Civljane, stanovnika 239, Kijevo - 417
Splitsko-dalmatinska ž., Lećevica, 583 stanovnika, Lokvičići, 807, Nerežišća, 862 stanovnika, Prgomet, 673, Primorski Dolac, 770, Sućuraj, 463, Sutivan, 822, Zadvarje, 289.
Istarska županija, općina Funtana, 907 stanovnika, Grožnjan, 736, Lanišće, 329, Lupoglav, 924 stanovnika, Oprtalj, 850.
Dubrovačko-neretvanska županija, općina Janjina, 551 stanovnik, Lastovo, 792, Pojezerje, 991, Smokvica, 916, Trpanj, 721, Zažablje, 757 stanovnika
Međimurska županija, općina Dekanovec, 774 stanovnika.

(podaci prema popisu stanovnika iz 2011. godine)


Vinko Bajrović

121 je općina s tisuću do 2.000 stanovnika, 116 je općina s 2.000 do 3.000 stanovnika. Zar nije smješno imati sedam gradova s manje od 3000 stanovnika u odnosu na 23 općine koje imaju više od 6000 stanovnika, posebno općine Matulji (11.246 stanovnika), Viškovo (14.445), Čepin (11.599) i Nedelišće (11.975 st.)?

Općine i gradovi su prema Ustavu Republike Hrvatske jedinice lokalne samouprave. Općine i gradovi čine najnižu razinu samouprave - osnovne ustrojstvene jedinice. Županije su više jedinice samouprave. Ako jedinice samouprave "Obavljaju poslove iz djelokruga kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana, a osobito poslove koji se odnose na uređenje naselja i stanovanja, prostorno i urbanističko planiranje, komunalne djelatnosti, brigu o djeci, socijalnu skrb, primarnu zdravstvenu zaštitu, odgoj i osnovno obrazovanje, kulturu, tjelesnu kulturu i sport, zaštitu potrošača, zaštitu i unapređenje prirodnog okoliša, protupožernu ! i civilnu zaštitu", zaista je čestitati općinama i gradovima koji uspješno obavljenu ove poslove iz njihovog spomenutog djelokruga. "Posebna čestitka" općinama s manje od 500 stanovnika.

Pametni ljudi davno mole da se reduciraju općine i gradovi koji ne mogu sami sebe financijski održavati. Tko se boji teritorijalnog preustroja koji bi bio logičan i racionalan? Zar štetočina nema na pretek? Potrebna je "hitna deratizacija" pod cijenu ma kakvog opiranja štetočina i onih koji ih brane.

Bez obzira na predstojeće parlamentarne izbore, odnosno njihov ishod, u mjesno je upitati jeli buduća vladajuća garnitura spremna odreći se povlastica, svega što one donose i je li spremna na reformu javne uprave i masovna otpuštanja.

Svjedoci smo trijumfa državne birokracije koja je krajem ove veljače umjesto reforme uprave planirala osnivanje Ureda za reformu uprave. Svašta.

Povezani članci

Who's Online

We have 616 guests and no members online