O digitalnoj TV, MPEG-2, MPEG-4 i ostalim zbunjozama

TV Dugi RatDo sredine ove godine, hrvatski građani više neće moći gledati televizijski program, ako nemaju novi TV-uređaj koji podržava digitalni signal ili barem prijamnik tzv. receiver koji se priključuje na analogni televizor i time omogućuje gledanje programa u digitalnom obliku. Analogni signal do kraja godine u cijeloj Europi odlazi u povijest, a uvodi se digitalni, i to u MPEG-4 tehnologiji kojom Europa planira do 2012. zamijeniti MPEG-2 standard koji Hrvatska tek uvodi. U trgovinama satelitskih uređaja savjetuju da je za svaki slučaj najbolje odmah kupiti (istina duplo skuplji!) MPEG-4 prijamnik kojim se može gledati i DVB-T HD program, kao i DVB-T SD signal u MPEG-2 formatu, sve to kako ne bi ponovo nakon nekoliko godina bili izloženi novim izdacima ...


DIGITALNE ZBUNJOZE


Hrvatska u svjetskoj digitalnoj eliti



tv set


Iako Europska komisija ukida MPEG-2 nakon 2012. godine, većina država kodira u tom standardu pa stručnjaci smatraju da se mnoge među njima neće ni obazirati na tu odluku


Piše: Vanja Majetić / Vjesnik
Izvor: Vjesnik


Tehnologija u kojoj su dosad u Europi prednjačili Britanci i Skandinavci polako, ali sigurno udomaćila se i u Hrvatskoj. Riječ je o gašenju analognih satelitskih televizijskih kanala koji bi doskora trebali prijeći na digitalno emitiranje programa.

Do sredine ove godine, hrvatski građani više neće moći gledati televizijski program, ako nemaju novi TV-uređaj koji podržava digitalni signal ili barem prijamnik tzv. receiver koji se priključuje na analogni televizor i time omogućuje gledanje programa u digitalnom obliku.

Analogni signal do kraja godine u cijeloj Europi odlazi u povijest, a uvodi se digitalni. Jedna je to od obveza koju Europska unija nameće svojim sadašnjim, ali i budućim članicama, tražeći istodobno da novu tehnologiju MPEG-2 zamijene još novijom MPEG-4 do 2012. godine.
 

TV Dugi Rat


Digitalizacija Hrvatske, posebice televizije, grabi krupnim korakom, pa se očekuje da će se bez ikakvih problema i prije 1. siječnja 2011. ugasiti analogni signal te ćemo gledati znatno kvalitetniju sliku na našim prijamnicima.

Prema najnovijim istraživanjima o uvođenju digitalne televizije u Hrvatskoj, čak 99 posto kućanstava upoznato je s tim projektom, a pozitivan stav o tome ima 76 posto anketiranih građana, objavio je Središnji državni ured za e-Hrvatsku.

Valja napomenuti da će, osim države koja će raspolagati većim frekvencijskim dobrom, višestruko profitirati i korisnici. Uz veći broj programa i kvalitetniju sliku i zvuk, gledatelju se pružaju i druge pogodnosti digitalizacije televizijskog signala, koje može iskoristiti.

Digitalni signal, za razliku od analognog, može se pratiti u pokretu, kvalitetnija je i jednostavnija pohrana i obrada slike i zvuka, moguće su razne razlučivosti (HDTV, primjerice), analogni teletekst postaje digitalni superteletekst koji podsjeća na internetski portal, gledatelj se može koristiti elektroničkim programskim vodičem, a ako postoji dvosmjerna veza između gledatelja i pružatelja sadržaja, omogućena je i interaktivnost.

Digitalna zemaljska televizija novi je standard emitiranja, njezina je slika kvalitetna poput one sa satelita, ali za njezin se prijam koristi poseban prijamnik te obična antena kakva je bila i dosad za zemaljsku televiziju.

Na hrvatskom tržištu već postoji dobra ponuda DTT-prijamnika (Digital Terrestrial Television) namijenjenih toj svrsi, a očekuje se da će povećanjem broja korisnika cijene drastično padati. Već za nekoliko godina u prodavaonicama se više neće moći kupiti ni televizor bez ugrađenog digitalnog prijamnika, čime će se bezbolno prijeći u novu televizijsku eru.


spajanje DVB-T


Zasad je emitiranje počelo u digitalnome MPEG-2 standardu u kojem se emitira i digitalna satelitska televizija. Istodobno se u nas pojavio i DVB-T sustav (Digital Video Broadcasting - Terrestrial), koji omogućuje prijam zemaljskih televizijskih postaja u MPEG-2 standardu putem ugrađenog dekodera, koji glumi posrednika između analogne vanjske antene (koju svi imaju) i televizora.

Time gledatelj dobiva kristalno čistu sliku kao da prati program digitalne satelitske televizije. Televizijske će kuće, osim proizvođača, profitirati i time što je digitalno emitiranje višestruko jeftinije u odnosu na analogno, što je, uz savršeno jasnu sliku, glavna prednost digitalne tehnologije i razlog napuštanja analogne.

Osim u digitalnoj televiziji, Hrvatska prednjači i u odašiljaču digitalnog radijskog signala. Nedavno puštanje u rad odašiljača Deanovac nedaleko od Ivanić Grada, preko kojeg se emitira digitalni radio na srednjem valu, smjestilo je Hrvatsku, uz Veliku Britaniju, Vatikan, Njemačku, Francusku i Luksemburg, u elitno svjetsko društvo.


No, tu se pojavljuje i problem, jer Europska komisija ukida format MPEG-2 nakon 2012. godine i kao standard uvodi MPEG-4


Mi u Hrvatskoj nemamo nikakve koristi od MPEG-4, jer nemamo dovoljno kanala ni za popunu u sklopu MPEG-2, a kamoli u poboljšanoj verziji, dok HD format još nikom nije u planu.

Europa je razdijelila frekvencije, a kako će se kodirati video unutar njih, stvar je svake države. Ionako većina zapadnih država kodira u MPEG-2, a stručnjaci smatraju da se mnoge neće ni obazirati na tu odluku. To se ponajviše odnosi na zemlje koje još nisu počele digitalizaciju, a namjeravaju je uspostaviti poslije 2012. godine.

Kod nas je dio korisnika načuo za najavu Europske komisije o skorom prelasku na MPEG-4, a dodatnu zbunjenost unijela je i činjenica da se neki naši susjedi poput Mađarske i Slovenije već služe tim naprednijim formatom.

U trgovinama satelitskih uređaja savjetuju da je za svaki slučaj najbolje odmah kupiti MPEG-4 prijamnik kako ne bi ponovo nakon nekoliko godina bili izloženi novim izdacima. Jedini je izuzetak pri nabavci, ako je vijek trajanja prijamnika tako kratak da ga treba zamijeniti nakon nekoliko godina.


DVB-t uređaj


Trgovci satelitskih prijamnika objašnjavaju da se DVB-T HD signal kodira u MPEG-4 formatu, a DVB-T SD signal u MPEG-2 formatu. Za prijam DVB-T HD signala potrebno je obvezno kupiti prijamnik s MPEG-4 dekoderom kojim je moguće primiti i DVB-T SD signal. Prijamnik s MPEG-2 dekoderom može primiti isključivo DVB-T SD signal.


Cijena prijamnika s MPEG-4 dekoderom višestruko je viša od onog s MPEG-2 dekoderom


Uz činjenicu da nacionalne TV-kuće u skladu sa Strategijom digitalizacije emitiraju u SD standardu, za prijam tih programa subvencija Republike Hrvatske pokriva troškove SD prijamnika.

Stoga je ostavljena mogućnost da pretplatnik kupi i skuplji uređaj za prijam digitalnog signala. No, vrlo je vjerojatno da će se na dulje vrijeme udomaćiti već uvedeni MPEG-2 format, pa nema mjesta panici i dodatnim troškovima.


soba



O braći i sestrama MPEG ..


MPEG-1

Taj standard objavljen je 1993. godine s ciljnom aplikacijom pohranjivanja digitalnog videa na CD. Dakle, većina je MPEG-1 kodera i dekodera napravljena za ciljnu brzinu prijenosa u bitovima od otprilike 1,5Mbit/s na CIF rezoluciji. Kod MPEG-1, usredotočenost je na održavanju brzine prijenosa u bitovima relativno stalna na štetu promjenljive kvalitete i slike, koja je tipično usporediva s VHS video kvalitetom. Učestalost okvira u MPEG-1 ograničena je na 25 (PAL)/30 (NTSC) fps.


MPEG-2

Kao standard odobren je 1994. godine i napravljen za visokokvalitetan digitalni video (DVD), digitalnu televiziju visoke rezolucije (HDTV), interaktivni medij za pohranjivanje (ISM), digitalni prijenosni video (DBV) i kablovsku TV (CATV). Projekt se usredotočio na proširivanje tehnike MPEG-1 kompresije kako bi se obuhvatile veće slike i viša kvaliteta po cijenu manjeg omjera kompresije i veće brzine prijenosa u bitovima.

MPEG-2 omogućava i dodatne alate za povećanje videokvalitete na istoj brzini prijenosa u bitovima, stvarajući time vrlo visoku kvalitetu slike u usporedbi s ostalim tehnologijama kompresije. Učestalost okvira ograničena je na 25 (PAL)/30 (NTSC) fps, kao i kod MPEG-1.


MPEG-4

Kao glavna prednost u usporedbi s formatom MPEG-2, MPEG-4 sadrži znatno više alata za smanjenje brzine prijenosa u bitovima, koja je potrebna za ostvarivanje određene kvalitete slike kod određene aplikacije ili pozadine slike. Učestalost okvira nije zaključana na 25/30 okvira po sekundi. Ovdje je važno primijetiti da je većina alata za smanjivanje brzine prijenosa u količini bitova danas važna samo za aplikacije nestvarnog vremena.

To je zato što neki od novih alata trebaju toliku obradnu snagu, pa ih kodiranje i dekodiranje (tj. latencija) čini nepraktičnim za aplikacije, osim ako se ne radi o kodiranju studijskog ili animiranog filma i slično. Većina alata u MPEG-4 koji se mogu koristiti u aplikaciji stvarnog vremena (eng. real time application) isti su alati koji su dostupni u MPEG-1 i MPEG-2.

Druga prednost MPEG-4 veći je broj profila i razina profila koji obuhvaćaju veći raspon aplikacija: od niskog široko-pojasnog streaminga do mobilnih uređaja i do aplikacija s izvanredno visokokvalitetnim i gotovo neograničenim širokopojasnim zahtjevima. Snimanje studijskih filmova jedan je takav primjer.