DUGI RAT

... Tijekom devedesetih u Hrvatskoj oštećeno, srušeno ili uklonjeno više od 3.000 antifašističkih spomenika. Za rušenja nitko nije odgovarao. Samo se iznimno i rijetko obnavljaju neki od spomenika. Zapitajmo se i gdje su danas spomenici naših sumještana Bogoslava Kadića, Slavka Kadića, Renka Šperca,...

Polaganjem vijenaca u šumi Brezovica u sisačkoj Posavini obilježiti će se 22. lipnja, Dana antifašističke borbe u Hrvatskoj te obljetnica osnutka prve antifašističke postrojbe u okupiranoj Europi u Drugom svjetskom ratu i obljetnica pobjede nad fašizmom ...

Tijekom devedesetih u Hrvatskoj oštećeno, srušeno ili uklonjeno više od 3.000 antifašističkih spomenika. Za rušenja nitko nije odgovarao. Samo se iznimno i rijetko obnavljaju neki od spomenika

OBLJETNICA OSNIVANJA PRVE ANTIFAŠISTIČKE POSTROJBE U EUROPI

U spomen na Prvi sisački partizanski odred

Na dan napada Hitlerove fašističke Njemačke na Sovjetski Savez u Brezovica je osnovan Prvi sisački partizanski odred s 79 antifašističkih boraca.

Pripadnici Odreda bili su Posavci, mahom Hrvati iz sisačkog kraja, a jedan od boraca bio je i pokojni general Hrvatske vojske Janko Bobetko.

Završetak Drugoga svjetskog rata i pobjedu nad fašizmom i nacizmom doživjelo njih 38.

Osnutak sisačkog odreda označio je početak organizirane narodnooslobodilačke borbe u Hrvatskoj, u kojoj je aktivno sudjelovalo više od 500.000 hrvatskih građana.

U postrojbama Narodnooslobodilačke vojske i partizanskih odreda Jugoslavije (čiji je sastavni dio bila i Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Hrvatske) borilo se oko 230.000 boraca iz Hrvatske, a na njezinu teritoriju stvorene su 52 brigade, 17 divizija i pet, od ukupno 11, korpusa NOV-a.

Dan antifašističke borbe obilježava se na ovaj dan od stjecanja hrvatske neovisnosti. U bivšoj SFRJ, se kao Dan antifašističke borbe slavio 27. srpnja – Dan ustanka naroda Hrvatske – što je bilo povezano s događajima u Srbu, iako je osnutak sisačkoga odreda tom danu prethodio više od mjesec dana.

Slike iz NOB-a