Kako istodobno odgovoriti na ekološku, energetsku i ekonomsku krizu? Dok u Češkoj bum u obnovljivim izvorima energije od 2008. godine nije donio nikakav razvoj zajednici, već su svi objekti u vlasništvu uglavnom njemačkih investicijskih fondova, u samoj Njemačkoj je polovina OIE u vlasništvu građana, poljoprivrednika i zadruga. Jesu li energetske zadruge put koji vodi u razvoj društva i ekonomije? Na Krku se slažu s tim, a da to misle  ozbiljno pokazuje i što su do sada već napravili primjerice strategiju za proizvodnju biomase, katastar krovova za cijeli otok, a izrađuju i studiju za nultu emisiju CO2 za cijeli otok. "Ne želimo da nam dođu dva tajkuna i tri strane firme i pokupe kvote za obnovljive izvore energije za otoke. Zato smo pokrenuli osnivanje energetske zadruge za koju želimo da bude najmanje dvije trećine u vlasništvu lokalnog stanovništva" - kaže Zdenko Kirinčić, budući energetski zadrugar s otoka Krka ...

ENERGETSKE ZADRUGE

Energija pripada narodu

Piše: Marina Kelava / H-Alter
Izvor: H-Alter

Kako istodobno odgovoriti na ekološku, energetsku i ekonomsku krizu? Sigurno je da nema čarobnih štapića koji će riješiti ovo složeno pitanje, međutim jedan od mogućih modela organizacije koji se u nekim europskim državam pokazao vrlo uspješnim su energetske zadruge.

Iako nas zadruge uglavnom asociraju na poljoprivredu, u Europskoj federaciji grupa i zadruga građana za obnovljive izvore energije izbrojali su zasad gotovo 500 energetskih zadruga na kontinentu, a trend bi mogao zahvatiti i Hrvatsku.

Prema najavama, otočani s Krka osnivaju prvu energetsku zadrugu u zemlji.

Kako je u EU u 2010. godini došlo do 30 posto povećanja ulaganja u OIE i zapošljavanja dok je u većini ostalih područja prisutan pad, jasno je da je riječ o iznimno važnom području, a  upravo model energetskih zadruga odgovara na više aspekata krize koju proživljavamo, tiče se i ekologije i energije i ekonomije.

Međutim, razvoj obnovljivih izvora ne znači nužno i razvoj društva i ekonomije u cjelini. Primjer Češke tako pokazuje kako razvoj obnovljivih izvora energije može otići u posve krivom smjeru koji ne donosi dobrobit zajednici.

Naime, uvođenjem velikih poticaja za fotonapone u toj zemlji s 0 MW instalirane snage solarnih panela u 2008. godini, brojka je naglo skočila na 1600 MW instaliranih u 2011. godini. Vlasnici tih novih objekata su inozemni, uglavnom njemački, investicijski fondovi.

Cijena struje porasla je za 20 posto i javnost se okrenula protiv obnovljivih izvora energija pa su na kraju snizili otkupne tarife. Od ogromne investicije od 5 do 6 milijardi eura ni društvo, ni tamošnja industrija, ni zapošljavanje nisu imali koristi.

S druge strane u Njemačkoj je polovina OIE u vlasništvu građana, poljoprivrednika.

Broj članova u zadrugama najveći je upravo u najrazvijenijim društvima, u Švedskoj, Norveškoj, Švicarskoj, a građanima je privlačno ulagati u organizaciju energetskih zadruga, jer je u malo djelatnosti garantirana cijena i otkup kao što je kod proizvodnje energije.

Međutim, nova hrvatska vlada na području energetike sve odluke donosi bez dijaloga sa zainteresiranom i stručnom javnošću, iako se u energetski sektor u Europi sadržajno mijenja te je pitanje na koji će se način Hrvatska prilagoditi novim odnosima.

PROČITAJTE VIŠE...