DUGI RAT

Ogranak Matice Hrvatske - Podstrana prije tri godine, na inicijativu maestra Ljube Stipišića Dalmate, pokrenulo je smotru čakavskog pjesništva. Povod ovoj smotri je činjenica, kao bogatstvo izričaja hrvatskog jezika, na pragu nestanka. Nažalost, danas, čakavicom danas govore samo djedovi i bake u selima priobalja, na otocima otavljenim i zaboravljenim, na sikama koje more oplakuje i sunce daruje, koje tek galebi posjećuju ...

U zagrebačkoj knjižari "Profil Megastore" otvoren je prvi hrvatski festival knjiga u sklopu kojega će se od 18. do 27. svibnja u Splitu, Rijeci, Osijeku i Zagrebu održati osamdesetak predstavljanja knjiga i razgovora u kojima će pisci i osobe iz hrvatskoga javnog života otkriti zašto vole čitati i koje su im knjige važne, a najavljeni su i popusti na knjige od dvadeset do sedamdeset posto. Kao glavna festivalska zvijezda najavljen je američki autor bestselera, provokativni politički i gospodarski analitičar William Engdahl, koji će u subotu predstaviti knjigu "Mitovi, laži i ratovi za naftu" ...

Predstavljanje romana Željka Gizdića "U ime kralja“ održat će se u Narodnoj knjižnici Omiš u petak, 18. svibnja s početkom u 19.30 sati. Ovu žanrovski neobičnu knjigu u kontekstu suvremene hrvatske proze predstavit će Patricija Vodopija, Renato Baretić i Jasen Boko, urednik knjige. Izvrsno napisan, napet, intrigantan i provokativan triler s neočekivanim raspletom, nudi pogled na Hrvatsku jedanaestoga stoljeća s druge, kontroverzne strane ...

Njegove su stihove u školi učile tisuće školaraca, a izvodili su ih umjetnici poput Arsena Dedića, Indexa i Rade Šerbedžije. O bosansko-hercegovačkom književniku Maku Dizdaru u Mostaru je održan veliki znanstveni skup koji je okupio više od 30 znanstvenika, poznavatelja i poštovatelja Makove pisane riječi. Mak (rođenim imenom Mehmedalija) Dizdar rođen je 17. listopada 1917. godine u hercegovačkom gradiću Stocu. Kao dječak odlazi na školovanje u Sarajevo, gdje živi do svoje smrti, 14. srpnja 1971. godine. S 19 godina objavljuje svoju prvu poetsku zbirku, “Vidovopoljska noć”, koju je u tiskari prepolovila državna cenzura. Njegova najpoznatija djela su "Kameni spavač", koja je vrhunac njegova stvaralaštva, te antologija srednjovjekovne bosanske pismenosti "stari bosanski tekstovi" ...

Nova knjiga Mira Gavrana pod nazivom "Parovi", u kojoj je sabrano šest njegovih novijih drama i komedija predstavljena je u okviru jučer završenih "Marulićevih dana" u HNK Split. Knjiga drama "Parovi" koja u centar zanimanja stavlja muško-ženske odnose. Njen autor upravo je dobio nagradu HAZU iz područja književnosti za roman "Kafkin prijatelj". - Pišem uglavnom jednu dramu godišnje i još uvijek u tome uživam, to je poput bolesti koja me zahvatila i ne popušta. Veselje je smisliti priču i prepričati je. Već sam dvadest godina slobodni umjetnik i imam sreću da sam svoj hobi pretvorio u posao - kaže Miro Gavran, najizvođeniji hrvatski kazališni pisac, za Slobodnu Dalmaciju ...

"Rastanak i potonuće" dojmljiv je prozni kolaž u kojemu se pretapaju sjećanja na druge s intimnim dnevničkim zapisima. Oba ova, na prvi pogled udaljena pogleda Irene Vrkljan, uvezana su susretom s vlastitim starenjem kao i sa starenjem bližnjih, u koji nije utkana filozofska zabrinutost zbog prolaznosti života ili opsesivna želja da se zaustavi vrijeme. Ovo je knjiga koja se čita kao čudesna posveta starosti kojoj se autorica ne predaje nego izlaz nalazi u riječima koje su i dalje jedini odraz njezine energije i "želje, da život pretvori u pisanje u ovim vremenima nečitanja, u trenutku, koji sad i prečesto obilazi zaborav, jer mladost i svi oko nas s pravom traže druge izvore, druge odgovore", piše Helena Sablić Tomić o novom romanu Irene Vrkljan, upravo objavljenom u Nakladi Ljevak ...

Ogranak Matice hrvatske Omiš u osnivanju, poziva Vas na predstavljanje knjige skupine od 53 autora "Dalmacija - hrvatska ruža svjetova" koja će se održati u Omišu, dvorana Pastoralnog centra župe Sv. Petra - Priko, u četvrtak, 29. ožujka 2012. s početkom u u 20 sati. O knjizi o Dalmaciji će govoriti suradnici u projektu Jakša Fiamengo i Ivo Pervan te izdavač i urednik Ante Mekinić. U programu će sudjelovati i klapa Pasika iz Kostanja.

Radikalnim tumačenjem mitova i slika ugrađenih u kolektivnu svijest Natalija Princi preispituje današnju predodžbu čovjeka o samome sebi i njegovo poslanje. "Današnji čovjek, posebno onaj koji živi u Hrvatskoj, stječe vrlo patetičnu sliku sebe. Podcjenjuje svoju snagu, pušta da ga vode nesposobniji, ne vjeruje sebi, a prestao je, što je najgore, vjerovati svojoj djeci, mladima. Prosječan Hrvat apatičan je i ima impotentne ciljeve, a time i impotentne rezultate. Evolucija svijesti je nužnost. Veliki Abraham Maslow je kompleks prema kojemu bježimo od vlastita poslanja nazvao Jonin kompleks. Jonin kompleks je strah od vlastite veličine, termin koji je hrvatskoj javnosti gotovo nepoznat. Nismo svjesni koliko sami sebe bojkotiramo, podcjenjujemo, ometamo. Kada pojedinac shvati da je sam sebi najveći neprijatelj, počet će živjeti punim plućima. Kako pojedinac postane svjesniji te bizarnosti u svom ponašanju, tako se sve više sam sebi sklanja s puta i otvara si šansu da jednog dana napravi "pravu stvar" umjesto da protrati život uzalud...", kaže za Vijesnik Natalija Princi, autorica knjige "Adamu s ljubavlju" promovirane u izdanju Profila prošlog tjedna u Splitu ...

Josef Pieper, po mnogima najveći kršćanski suvremeni filozof, u svojoj knjizi "Pohvala dokolici", koja je upravo izašla u hrvatskom izdanju u nakladi Verbum, upozorava na novi totalitarizam kojega smo sami iznjedrili pretvorivši naš svijet u svijet rada i korisnosti te na potrebu žurnoga povratka dokolici kao istinskom izvoru stvaralaštva. Sve veća užurbanost i zaokupljenost radom popraćena je očajem i tjeskobom upravo zbog nedostatka dokolice, tog otvorenog čisto primajućeg stava u kojemu doživljavamo susret sa Stvoriteljem i sa sobom. Dokolica je naša ispružena ruka za primanje dara i otvoreno srce za prihvaćanje darovanoga ...

Neobičan mladić. Biće divan čovjek ako ne uspije u onome što želi, strašan ako uspije. Bio bi ponosan na svoju čistu misao i poslije, kad bi već odavno bila uprljana. Sad je protiv nasilja, zavešće ga u ime slobode. Sad je za slobodu, ugušiće je u ime vlasti. Boriće se surovo za svoje uvjerenje, smatrajući da je plemenito, ne znajući da je postalo neljudsko. Biće najljući neprijatelj protiv sebe bivšeg, i čuvaće, kao hamajliju, ogrubjelu sliku svoga nekadašnjeg zanosa. A ako ne uspije, kao i toliki drugi, ako mu sadašnji bivši zanesenjaci presijeku put, njegovo stradanje će učiniti više nego pobjeda. Sačuvaće se u ljudima dirljiva uspomena na žrtvu i na misao koja nije postala stvarnost. I začudo, to je najljepše od svega što čovjek može da učini: da pokuša i da ne uspije.