Kako se u splitskim kafićima prati znanost?

Zahvaljujući nesebičnu radu grupe entuzijasta, znanost se u Splitu već drugu godinu zaredom s velikim uspjehom popularizira i poučava po poznatim kafićima uz kavu, sladoled, bevandu ili pivo. U prosjeku jednom mjesečno, kada nađu neku zanimljivu temu, naša Kriljanka dipl. ing. Marijana Puljak i njezini suradnici iz Udruge bivših studenata splitskog Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje (FESB), organiziraju tzv. Znanstveni kafić - najčešće u "Luxoru" na Peristilu, ali i u drugim lokalima grada pod Marjanom, piše Nenad Jarić Dauenhauer na stranicama T-portala ...
 
U organizaciji Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa i uz potporu Ureda za transfer tehnologije splitskog Sveučilišta, u sveučilišnom kampusu održan je okrugli stol na temu "Znanost i inovacije". Cilj mu je izgradnja dugoročnih partnerstava između ustanova koje se bave znanstvenim istraživanjima te gospodarskih subjekata te naročito pronalaženje partnera za apsorpciju raspoloživih i uskoro dostupnih sredstava iz europskih fondova  i drugih izvora financiranja. Fond za ulaganje u znanost i inovacije odobravat će korištenje bespovratnih sredstava. Dosad su dodijelili više od 2,6 mil. eura za znanost i inovacije ...
 

Nomadska Republika

Današnje su se parlamentarne i neoliberalne demokracije, kao izraz suhoparne "proceduralne" i "tehnokratske" mašinerije, same "politički" i "epistemološki" diskvalificirale, i de-legitimizirale, i postavile se u "izbjeglički" status, jer nisu znale prepoznati i formulirati legitimne političke, društvene i duhovne narodne aspiracije... Današnje su liberalne demokracije utjelovljenje Vattimo-ve "slabe misli" (pensiero debole), koje nemaju atraktivnu moć i mobilizatorsku holističku "viziju svijeta", one su tu da reguliraju, upravljaju i zabavljaju..., piše o suvremenim demokracijama i trendu "izvoza" tržišnih demokracija širom svijeta, na stranicama Vijesnika Dr. Jure Vujić, geopolitolog, pravnik, publicist i diplomat  ...
 

Zašto volim znanost?

U petak 15. travnja u Kinoteci Zlatna vrata s početkom u 17 sati šest vrhunskih hrvatskih znanstvenika pokušat će publici prenjeti svoj entuzijazam za bavljenje znanošću, kroz 15-minutne prezentacije na temu "Zašto volim znanost?". Eksperimentalni fizičar dr. sc. Daniel Denegri (Saclay, Pariz i CERN, Ženeva), teorijski fizičar dr. sc. Goran Senjanović (ICTP, Trst) i stručnjak računalnih znanosti dr. sc. Srđan Ćapkun (ETH, Zurich) su splitski znanstvenici koji rade na najprestižnijim institucijama u svijetu u sa svojim sugrađanima i svim zainteresiranima žele podijeliti svoje oduševljenje i motivaciju za znanost ...
 

Boškovićeva godina

Ove se godine navršava 300 godina od rođenja svjetski znamenitog hrvatskog fizičara, matematičara, astronoma, geodeta, inženjera, pjesnika, filozofa i diplomata Ruđera Josipa Boškovića (Dubrovnik, 18. svibnja 1711. - Milano, 13. veljače 1787.) Kao i svojedobno, Bošković i danas slovi kao jedan od najsvestranijih, upravo renesansnih duhova, te ga se ubraja među najistaknutije svjetske znanstvenike njegova vremena. Upravo zato je ovu godinu na prijedlog Vlade hrvatski Sabor proglasio Boškovićevom godinom ...
 

Koliko zaostajemo u znanju o novim tehnologijama?

Stajališta europskih građana o razvoju pojedinih visokih tehnologija značajno se razlikuju od postavljanja tih istih tehnologija kao ključnih razvojnih prioriteta od strane Europske unije, ali i većine europskih nacionalnih vlada. Postoje li uistinu znatno različite vizije daljnjeg razvoja društva između političkih elita s jedne strane i običnih građana s druge, ili je riječ o nedovoljnoj informiranosti jedinih i/ili drugih o prednostima i nedostacima visokih tehnologija? ...
 
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) ovih je dana pokrenula seriju foruma, okruglih stolova, predavanja i drugih aktivnosti kojima će nastojati širu javnost upoznati sa stajalištima utemeljenim na znanstvenim pristupima mnogim društveno važnim problemima - u pravosuđu, gospodarstvu, prometu itd., izjavio je predsjednik HAZU Zvonko Kusić. Akademik je u razgovoru za Hinu rekao kako ne postoje jednostavna rješenja koja bi riješila naše probleme, a takve promjene u društvu, kako je dodao, teško je očekivati samo mjerama i dekretima vlasti. "Akademija će svojim djelovanjem nastojati utjecati na formiranje društvene svijesti", izjavio je, napominjući kako je najteže mijenjati stajalište prema radu budući da je u životu "za uspjeh i napredak važna sistematičnost, uporan rad, ozbiljnost i odgovornost" ...
 

Znanost u 2010.

Koja su znanstvena otkrića obilježila proteklu godinu? Godinu za nama obilježio je stvaranje prve sintetičke bakterija (Synthia), prvi umjetno stvoren oblik života, prvi rezultati Velikog hadronskog sudarača koji je simulirao veliki prasak, potom otkriće goleme količine vode na Mjesecu, zatim prvo kompletno dešifriranje genoma neandertalca i nedavno objavljeno NASA-ino otkriće novog oblika života na Zemlji... Godina za nama bit će zapamćena po nevjerojatno zanimljivim znanstvenim dostignućima. Iako neka od najvažnijih koja spominjemo nisu i započeta u protekloj godini, njihovi su rezultati svakako obilježili ovu znanstvenu godinu ...
 

Kako sačuvati biološku raznolikost Jadranskoga mora

Očuvanost biološke raznolikosti u Jadranu mnogo je bolja nego u drugim regionalnim morima. Razloga za to je mnogo, a među najvažnijima su povoljna izmjena vodenih masa u Jadranu, razmjerno slaba naseljenost obalnog pojasa, postupno gašenje "zagađivačke" industrije i primjena "najbolje raspoložive tehnologije", te provedba projekta priključenja stanovništva i industrije na mrežu prikupljanja, obrade i odvodnje otpadnih voda. Ističe to Grozdan Kušpilić s Instituta za oceanografiju i ribarstvo iz Splita, napominjući kako je Jadran ipak izložen određenim pritiscima, te je potreban dodatni napor državnih institucija, istraživačkih instituta ali i cjelokupne javnosti kako bi se sadašnje stanje biološke raznolikosti sačuvalo i poboljšalo ...
 

Istrijanski svemirski iskoraci

Članovi Astronomske udruge "Vidulini" iz istarskog Žminja namjeravaju do kraja 2012. godine emitirati sliku s Mjeseca. Udruga do kraja 2012. namjerava iz Istarskog Kaštelira na Mjesec spustiti robotičko vozilo rover "Histrohod", koji bi se na Zemlju trebao javiti sa živom televizijskom slikom. Vidulini su svojim svemirskim programom postali sastavni dio međunarodnog tima Synergy Moon koji sudjeluje u natječaju Google Lunar X Prize u kojem je nagradni fond 30 milijuna dolara. Robotičko vozilo je u potpunosti djelo člana Astronomske udruge "Vidulini" Željka Mogoroša koji je u protekle dvije godine izradio prototip rovera. Rover bi se trebao spustiti na mjesto gdje je sletio i Apollo 17 1974. godine ...
 

Knjige: 'Velebni plan' Stephena Hawkinga

Prošlo je tek nekoliko tjedana od trenutka kad je na policama knjižara u svijetu osvanula nova knjiga fizičara Stephena Hawkinga i Leonarda Mlodinowa, a već imamo prilike čitati je u hrvatskom prijevodu Damira Mikuličića. Knjiga "Velebni plan" (Izvori Zagreb, 160 kn, internet cijena 144 kn) pokušava dokučiti neka od temeljnih pitanja koja čovječanstvo nastoji proniknuti. Što je zapravo stvarnost? Imaju li ljudi slobodnu volju? Trebamo li se pozivati na neko više postojanje kako bismo objasnili prirodne zakone - kakvi su zapravo zakoni koji određuju ponašanje čovjeka i svemira? Hawking plete vrlo finu mrežu povijesnih činjenica oko najnovijih otkrića fizike i matematike, a koja se tiču napora da se cijeli svemir objasni pomoću jedne jedine jedinstvene teorije koja bi nam napokon odgovorila na najvažnije pitanje: kojim je spletom zbivanja i zašto došlo do nastanka života, pa u konačnici i do nas, ljudi? ...
 

Akademik Zvonko Kusić novi predsjednik HAZU

- U životu je važna sistematičnost, rad i ozbiljnost. Mi smo nacija koja je impresionirana samo herojskim potezima. Jedan samozatajan, strpljivi i tihi rad koji stvara istinske vrijednosti i daje prave rezultate nije toliko na cijeni. Svi pričaju o nekim velikim talentima, a nitko se ne bavi radom. Uspjeh ne počiva na velikim riječima i parolama - kaže Zvonko Kusić, novi predsjednik HAZU. Taj ugledni onkolog s impresivnom znanstvenom karijerom izabran je s velikim brojem glasova na prošlotjednoj redovitoj izbornoj skupštini Akademije. Novi predsjednik, iznoseći svoje viđenje budućeg rada akademije, istaknuo je važnost osuvremenjivanja institucije i prijeko potrebne reforme. Kao temeljnu zadaću istaknuo je artikuliranje stvaralaštva članova Akademije i mobiliziranje njihova potencijala. Novinarka Vjesnika Ines Kotarac porazgovarala je s novim predsjednikom ove najvažnije znanstvene i umjetničke institucije u zemlji ...
 

Mitsko-povijesna baština Žrnovnice i Podstrane

Udruga 'Žrvanj' iz Žrnovnice i ogranak Matice hrvatske Podstrana te Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u okviru projekta "Sakralna interpretacija krajobraza" priređuju ovog vikenda u Podstrani znanstveni skup "Perunov žrvanj i Jurjevo koplje". O kulturnoj baštini Žrnovnice i brda Perun, posvećenog predkršćanskom bogu Perunu, govorit će dvadesetak znanstvenika predvođenih akademikom Radoslavom Katičićem. Znanstveni skup počeo je u petak u 9 sati u hotelu Lav u Podstrani, a trajati će sve do nedjelje kada će znanstvenici i posjetiti mitska i povijesna mjesta u Žrnovnici (Kamena, Perunova peta, Vučipoje, Tribišće, Sv. Marija (UBDM) u Žrnovnici, Sv. Mihovil na Gračiću i Aljinovićeve mlinove) i Podstrani (Polača, Sv. Marija u Siti, zmijski kamen) ...
 

Skandalozno malo ulažemo u znanost

Jedan od najistaknutijih hrvatskih fizičara u svijetu dr. Davor Pavuna, kojega su američki predsjednik Barack Obama  i njegov ministar energetike, nobelovac Steven Chu, pozvali kao jednog od recenzenata novih energetskih projekata SAD-a, komentirao je na stranicama Slobodne Dalmacije odnos Hrvatske prema znanosti. − Poražavajuće je i, bez imalo pretjerivanja, skandalozno koliko malo Hrvatska ulaže u svoju znanost i znanstvenike, a bez toga nema napretka. Naši stručnjaci i znanstvenici raštrkani su po cijelom svijetu, gdje vode najzahtjevnije projekte i institucije, no nitko u domovini nije taj golem potencijal iskoristio za napredak zemlje...
 
Slobodna Dalmacija objavila je tekst Miroslava Radmana u kojem on opisuje stanje u znanosti. "Rezultat današnje znanstvene mode je vidan: beznačajni detalji nazivaju se "otkriće" jer će se tako dobiti i sljedeći "grant" na osnovi "papera" u časopisima visokog impakt faktora. Ti su časopisi – a ne učenjaci – stvaraoci trenda baš kao u modi, a usput su komercijalno vrlo lukrativni. Tekst napišu i slože s dijagramima i fotografijama sami autori, koji još posebno plate svaku fotku u boji, i tako gotove – za tisak – tekstove se direktno tiska i prodaje", piše Radman u splitskom dnevniku. Pročitajte ...