Propalo je društvo znanja
- Details
- Rubrika: Znanost
- Datum: 02 Lipanj 2010
Vladine restrikcijske mjere u pitanje dovode opstanak visokog obrazovanja. Zaustavljeni su brojni projekti, ne financiraju se časopisi i knjige, ne plaćaju se honorarci i prekovremeni rad, a sredstva za znanstvenu opremu su prepolovljena. Asistenti na fakultetima prisiljeni su sami sebi plaćati poslijediplomski studij, a oni s doktoratom, s obzirom da se u sustavu znanosti ne otvaraju radna mjesta, mogu "prodavati kobasice", otići na privatna učilišta ili u inozemstvo. Sindikalist Vilim Ribić kaže da je novac koji je uzet obrazovanju otišao u neuspjele programe za pomoć gospodarstvu i to "za program B na koji se nitko ne javlja i program C kojima se pomaže nesposobne". Izgleda da su svi u Hrvatskoj zaboravili na upozorenje iz EU-a da se u kriznim vremenima ne štedi na obrazovanju ...
Razlaz dvojice izvrsnih
- Details
- Rubrika: Znanost
- Datum: 15 Svibanj 2010
Postoje polemike koje uveseljavaju javnost, koje bude pažnju, ali i one koje izazivaju nelagodu i koje su, zapravo, nepotrebne. U tu treću kategoriju svakako ulazi aktualni rafal optužbi između Miroslava Radmana i Ivana Ðikića, piše Jurica Korbler, novinar Vjesnika o razlazu dvojice velikih hrvatskih znanstvenika. Obojica su, ponajprije, vrhunski znanstvenici. Priznati u svijetu. Priznati i kod nas, što je možda manje važno. Jer, da bi te Hrvatska priznala, ionako se prvo moraš potvrditi u svijetu. Očito, razišli su se. Gorko, uz teške optužbe i rječnik koji je primjereniji drugim strukama, a ne znanosti. Ping-pong prepiska eskalira, a ako se nastavi, bit će još težih riječi, još težih kvalifikacija, još tmurnije slike oko budućnosti splitskog instituta MedILS. U svemu ovome nisu potrebne teške riječi. Još manje optužbe ...
Festival znanosti 2010.
- Details
- Rubrika: Znanost
- Datum: 13 Travanj 2010
U zabačenu kutku svemirskoga oceana, kao treći kamenčić oko patuljaste žute zvijezde, kruži nježni plavobijeli svijet, "plava točka u beskraju", naš roditeljski planet – Zemlja. To je naš svemirski dom, dragocjenost i rijetkost, najdraži i za sada jedini od svih svjetova. Zemlja je to snova i obećana zemlja, raj na Zemlji, ali i zemlja znanja. Ove je godine zemlja i tema Festivala znanosti, osmoga po redu u našoj – zemlji. Uvjereni smo da će i ovogodišnji program Festivala znanosti naći put do vašega interesa i da ćete ga sa zadovoljstvom pratiti. U Hrvatskoj ove godine obilježavamo i 100. godišnjicu velikoga otkrića znamenitoga hrvatskog geofizičara Andrije Mohorovičića. On je 1910. godine objavio otkriće granice između Zemljine kore i njezina plašta nazvano Mohorovičićevim diskontinuitetom ili Moho-slojem. Dobrodošli na Zemlju – u zemlju Festivala znanosti (19.-24. travnja 2010)! u nastavku saznjate aktivnosti koje su na rasporedu u srijedu u Splitu ...
Znanost u medijima svodi se na 'crne rupe' i 'skupe igračke'
- Details
- Rubrika: Znanost
- Datum: 28 Studeni 2009
"Bez znanosti i znanstvenog pristupa ljudska bi vrsta zauvijek ostala u mračnom dobu u kojem vladaju strah, bolest i praznovjerje. Znanost jednostavno mora ići naprijed, jer uz nju stupa i ljudski razvoj", piše Neven Barković na stranicama T-Portala. "Kakve to sve veze ima s ponovnim puštanjem LHC-a u pogon? Ima itekako, jer je medijsko praćenje tog događaja, barem u Hrvatskoj, samo produbilo mit o znanosti kao o nečem što je strašno misteriozno, maltene mistično, ali u isto vrijeme beskorisno u praksi i vrlo, vrlo skupo. (...) Većinu vijesti o ovom itekako zanimljivom događaju u hrvatskim je novinama, po televizijama i portalima popratio obavezan komentar o stvaranju 'crnih rupa koje će progutati cijelu Zemlju', a 'smak svijeta' bila je standardna urednička egida uz gotovo svaku vijest o LHC-u. Objektivno praćenje i izvještavanje o znanstvenim temama i dalje je veliki problem u većini naših medija ...
Znanstvenici mogu pomoći
- Details
- Rubrika: Znanost
- Datum: 18 Listopad 2009
Među brojnim tekućim raspravama je i ona mogu li znanost i tehnologija i kako pomoći pri izlasku Hrvatske iz krize? Autorov je odgovor jednostavan - mogu, ali srednjoročno i dugoročno. Dio krize je uvezen. Međutim, dio krize je strukturne prirode. Sada dolazi na naplatu najmanje četvrt stoljeća deindustrijalizacije. Hrvatska nema dovoljno, prije svega izvoznih proizvoda i, što je još gore, nema dovoljno stručnjaka svih razina za promjenu stanja. Posebno u industrijskim institutima. Hrvatska se mora odlučiti. Hoće li se obnoviti industrijska proizvodnja, a to uključuje i obrtničku, ili industrija nema mjesto u nacionalnom gospodarstvu. Tko mora donijeti političku odluku o takvoj orijentaciji? Hrvatski znanstvenici mogu pomoći, ali moraju se stvoriti pretpostavke da im se taj rad odgovarajuće vrednuje za napredovanja ...