Jesmo li bili na Mjesecu?

Astronomsko društvo Omiš poziva sve zainteresirane da nam se pridruže na prvom javnom predavanju s temom: "Jesmo li bili na Mjesecu?". Slijetanje na Mjesec u povijesnim udžbenicima se navodi kao jedan od najvećih inženjerskih, znanstvenih i tehnoloških poduhvata u ljudskoj povijesti. No da li je to bilo tako? Tijekom godina razvile su se razne teorije i prezentirani razni dokazi koji govore u prilog tome da se ljudska slijetanja nisu nikad dogodila. Da li su NASA i američka vlada izveli jednu od najvećih prijevara i snimili sve u studiju ? Što je prava istina ? Dođite i saznajte u petak, 04.svibnja. u Narodnoj knjižnici u Omišu u 19.30 sati ...
 
U petak u 18:30 h u kavani Lvxor Milan Tafra na znanstvenom kafiću u sklopu 10. Festivala znanosti govorit će o temi: "Makroekonomska kretanja u RH i regiji". Na primjeru Hrvatske i regije pojednostavljeno objašnjeni osnovni makroekonomski pojmovi koje svakodnevno slušamo po medijima - BDP, nelikvidnost, nezaposlenost, vanjski dug, proračunski deficit, struktura financijske industrije, kreditni rating, demografski trendovi itd.
 
U četvrtak u kavani Lvxor u 18:30 h na znanstvenom kafiću u sklopu 10. Festivala znanosti govorimo o intrigantnoj temi: "Nikola Tesla i bežični prijenos energije - između legende i stvarnosti". Dragan Poljak, Zoran Blažević, FESB: Najvažnije eksperimente sa strujama visokog napona i frekvencije Tesla je obavljao u području bežičnog prijenosa signala. Financijski potpomognut od J. P. Morgana započeo je izgradnju velike antene Wardenclyffe na Long Islandu za bežično slanje slika, poruka, vremenske prognoze i burzovnih izvještaja u sve dijelove svijeta. Taj je projekt nazvao "Svjetski radio sustav", a napustio ga je 1906. godine zbog financijskih problema i Morganovog odustajanja. Projekt Wardenclyffe najveće je Teslino razočaranje posebno jer je trebao omogućiti bežični prijenos električne energije.
 

Znanstveni kafić: Svi moji geni

U srijedu u 18:30 h u kavani Lvxor u 18:30 h Vesna Boraska s Medicinskog fakulteta na znanstvenom kafiću u sklopu 10. Festivala znanosti govorit će o temi "Svi moji geni". Genetički čimbenici igraju vrlo bitnu ulogu pri određivanju svih ljudskih karakteristika pa tako i pri razvoju složenih bolesti. Istraživanjem povezanosti različitih tipova varijacija u genomu može se doći do zaključaka o rizičnim i zaštitnim ulogama genetičkih čimbenika. Cilj ovog predavanja je upoznati javnost s osnovama nasljeđivanja, osnovnim metodama u genetičkim istraživanjima te biomedicinskom značaju i primjeni rezultata istraživanja u praksi ...
 

Znanstveni kafić: Što s košticom masline?

U utorak u 18:30 h u kavani Lvxor u Splitu Sanja Perinović s Kemijsko tehnološkog fakulteta na znanstvenom će kafiću u sklopu 10. Festivala znanosti govoriti o temi: Što s košticom masline? Koštice masline su materijal koji nastaje pri preradi maslina kao nusprodukt i u određenoj mjeri opterećuje prerađivače. Kako smo Mediteranska zemlja u kojoj se uzgajaju masline i proizvodi maslinovo ulje otvara se pitanje zbrinjavanja komine i koštica ploda masline. Kod nas se koštice uglavnom koriste kao kruto gorivo tj. spaljuju se ili se upotrebljavaju kao organsko gnojivo (kompostirana komina). S druge strane usitnjavanjem koštica masline dobije se biorazgradljivo brašno kemijskog sastava sličnog drvu koje se može uporabiti na različite načine...
 
Bioinformatika, kao nova interdisciplina, praktički je stvorena kroz ambiciozni projekt otkrivanja sekvenci DNK i dešifriranja ljudskog genoma, a danas je nezaobilazna u razvoju medicine i biokemije, te posebno u novim efikasnim tretmanima tumora. Projekt očitovanja ljudskog genoma jedan je od sigurno do sada najopsežnijih istraživačkih projekata u području biomedicine. Ambiciozni istraživački poduhvat započeo je 1990. godine i trajao čak 13 godina. Toliko je, naime, trebalo da se u cjelini otkrije oko 30 tisuća različitih ljudskih gena. Za matematički proračun koji je to omogućio korišten je tada najsnažniji superkompjuter američkog Ministarstva energije, uz preko 1012 kalkulacija i preko 20,000 sati neprekidnog računanja. Taj projekt u značajnoj mjeri je približio medicinu i snažne kompjutere te otvorio novu stranicu medicinskih istraživanja, ali i razvoja tehnoloških inovacija koje su primarno služile boljem razumijevanju funkcioniranja organizma i ljudskog zdravlja ...
 

Što se događa s plažama? (I)

Za većinu ljudi žalo, odnosno plaža predstavlja mjesto uz more, gdje se za sunčanih dana godišnjeg odmora sa sunčanim naočalama na licu i zaštitnom kremom na tijelu rasprostire ručnik i širi suncobran. U stručnoj geološkoj, geografskoj i geomorfološkoj terminologiji plaža se odnosi na nakupinu nevezanog sedimenta (šljunka ili pijeska), a proteže se uz obalu mora, jezera ili rijeke, na mjestima na kojima postoji stalni donos materijala. Plaže nisu statične i njihov oblik se neprekidno mijenja. Valovi i morske struje stalno mijenjaju oblik plaže. Plaže su kao i cijeli obalni prostor pod sve snažnijim utjecajem čovjeka i njegovih aktivnosti. Mnoge od njih mogu značajno i nepovratno promijeniti izgled plaža...
 

Istražujte znanost po Europi

Agencija za mobilnost i programe Europske unije organizirala je, u suradnji sa Sveučilištem u Splitu, informativni dan o programima EU-a za znanost i istraživanje - “People” i “Euraxess” - u Sveučilišnoj knjižnici. Povod je bio otvaranje natječaja za prijavu na individualne “Marie Curie” akcije (IEF, IIF, IOF) u sklopu programa “People”, u okviru Europske unije. O važnosti mobilnosti za razvoj karijera istraživača govorio je prof. dr. sc. Janoš Terzić, prodekan Medicinskog fakulteta u Splitu. Alan Kečkeš iz Agencije za mobilnost i programe Europske unije, sažeto je predstavio “Marie Curie” akcije, kao i sve usluge koje mobilnim istraživačima pruža program “Euraxess” ...
 

Nenad Cambj o znanstvenom skupu u Podstrani

Četverodnevni međunarodni znanstveni skup u Podstrani o Luciusu Artoriusu Castusu, nezaobilaznom povijesnom liku i njegovom utjecaju na stvaranje legende o kralju Arturu, uspješno je priveden kraju. To je bio povod da se obratimo akademiku Nenadu Cambiju i da ga upitamo, kakvim utiscima završavamo ovaj značajan skup. - "Na skupu se raspravljalo o dvije gotovo odvojene  teme. Jedna tema je bila Podstrana i arheologija u Podstrani, sa posebnim naglaskom na izuzetnost svjetski važnom natpisu Luciusa Artoriusa Casta. Tu temu su obrađivali hrvatski istraživači. Nih ciljano sedmorica, koja su o tome referirala, i donijela mnoga nova važna saznanja. Dakako, da nije bilo ovoga skupa da do tih saznanja ne bismo došli. S druge strane, isto tako isti broj Engleza razgovarao je na temu kralja Artura, odnosno legende kralja Artura, njegovoj recepciji, njegovim počecima i osobito ono šta jedan dio engleske javnosti golica, a to je pitanja da li je ovaj naš Lucije Artorije Cast utjecao na stvaranje legende o kralju Arturu...."
 

Znanstveni skup: Podstrana u Antici

U Podstrani, u hotelu "Le Meridien Lav" 30. ožujka i 1. travnja u hotelu "Le Meridien Lav", pod visokim pokroviteljstvom 1. Razreda HAZU, održavati će se međunarodni znanstveno-kulturni skup "Lucius Artorius Cast, čimbenik u stvaranju mita o kralju Arturu i Podstrana u Antici". Sedam znanstvenika iz Velike Britanije, SAD, Italije i Rusije i 11 naših povjesničara, na čelu sa Nenadom Cambijem, koji je proširio ovu  temu, na skupu će osim o Luciusu Astorusu Castu rasprevljati i o Antici u Podstrani, o cijelom Antičkom razdoblju i artefaktima iz tog razdoblja, a jedno od tih zdanja je danas Rimska polača, koja se nalazi na području Strožanca. Na skupu će se raspravljati i o ranom Srednjem vijeku, sve do kneza Mislava, koji ju Sv. Martinu potpisao povijesni sporazum sa Mletačkim duždom, i to je prvi međunarodni sporazum o pravu mora u Hrvatskoj ...
 
Početkom ovog mjeseca snijeg kakvog nije bilo 50 godina u Splitu, sada sušno vrijeme, kakvo će biti ljeto? Mijenja li se klima ili su ovo normalne pojave? Je li čovjek kriv za sve? Poslušajte u četvrtak, 29. ožujka s početkom u 18:30 h u kavani Lvxor na još jednom znanstvenom kafiću i saznajte više o promjeni ili varijacijama klime. Predavač, prof.dr.sc Ognjen Bonacci s Fakulteta graditeljstva arhitekture i geodezije Split, jedan od vodećih svjetskih stručnjaka iz područja hidrologije krša, u posljednjih desetak godina intenzivno se bavi problematikom klimatskih promjena i/ili varijacija te posljedica koje one mogu izazvati. Dođite i saznajte koliko je čovjek stvarno kriv za promjene i negativne trendove u promjeni klime? Jesu li sve promjene zaista negativne promjene? Zna li znanost pouzdano tko je bio odgovoran za tadašnje globalno zagrijavanje? Jesu li ovo prirodni procesi ili uzrokovani ljudskim djelovanjem? Što nas očekuje? ...
 
Vrijednu zbirku knjiga, prvi dio donacije od osam tisuća knjiga(!), predali su vrijedni i širokogrudni francuski profesori Jean-Paul Franc i Paul Pasteur splitskoj sveučilišnoj knjižnici. Darovana je iznimno vrijedna knjižna građa od koje značajan dio čine knjige iz povijesti Habsburške Monarhije koje će proučavati dalmatinski profesori i studenti. Profesor Franc predaje književnost na Sveučilištu u Roeunu, a na istom sveučilištu, ali na katedri povijesti, djeluje i profesor Paul Pasteur. Veliki su prijatelji Hrvatske, a obojica godinama ljetuju u Makarskoj ...
 

Hrvatska dobiva centar za nanotehnologiju

Institut Ruđer Bošković i Sveučilište u Zagrebu potpisali su pismo namjere o izgradnji Hrvatskog centra za napredne materijale i nanotehnologiju. Pokušat će dobiti financijsku potporu iz različitih europskih i nacionalnih izvora financiranja. Osnivanjem Centra osigurat će se znanstveno istraživačka infrastruktura potrebna za sintezu, karakterizaciju i obradu novih materijala na makro, mikro i nano-skali koja će omogućiti implementaciju i razvoj visokih tehnologija u Republici Hrvatskoj.
 

Znanstveni kafić: Izazovi obnovljive energije

Udruga bivših studenata Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu, Alumni FESB, organizira još jedan znanstveni kafić na temu "Izazovi obnovljive energije". Predavač je Amer Smailbegović, dr.sci geofizike, dipl.ing. geologije, a sve će se održati u kavani Luxor u četvrtak, 23 veljače s početkom u 18.30 sati... Koji su to sve obnovljivi izvori energije i što je sve potrebno za njihovo iskorištavanje? Kako naći financije? Imaju li konvencionalni izvori energije rok trajanja? Kako državni aparat utječe na istraživanja? Na primjerima iskorištavanja i potrage za obnovljivim izvorima energije u zapadnoj hemisferi, predavanje će ukazati na niz neočekivanih posljedica i apsurda s kojima se moramo suočavati ...
 

Ivo Šlaus: Temelj kapitala su ljudi, a ne novac

Znanstveniku s Instituta Ruđer Bošković, fizičaru Ivi Šlausu, ovaj je tjedan pripala iznimna čast, izabran je za predsjednika Svjetske akademije umjetnosti i znanosti. Akademik je tako došao na čelo institucije koja okuplja 600 eminentnih znanstvenika iz 86 zemalja. Prvi put u 50-godišnjoj povijesti Akademije, njeno će sjedište biti u Hrvatskoj, a o tome kako Svjetska akademija omogućuje znanstvenicima politički neovisan forum za rasprave o vitalnim problemima čovječanstva i promicanje znanosti za društvenu dobrobit te unapređenje ljudskog kapitala, novinarka vjesnika Nataša Gajski Kovačić razgovarala je s akademikom Šlausom. Pročitajte ....