DUGI RAT

Pozdravnom riječju predsjednika Književnog kruga Split Nenada Cambija i predsjednika HAZU-a Zvonka Kusića u splitskome Zavodu HAZU-a svečano je otvorena 26. Knjiga Mediterana. Po dobroj tradiciji pročitan je uvodni esej. Ovaj put to je bio "Svijet u zrcalu Mediterana" akademika indologa Mislava Ježića. Nakon toga na otvaranju je predstavljen zbornik "Lucije Artorije Kast i legenda o kralju Arturu", koji su uredili Nenad Cambi i John Matthews. Uz Književni krug Split nakladnik je i ogranak Matice hrvatske iz Podstrane. Uz predsjednika Književnoga kruga Nenad Cambija zbornik su predstavili Željko Miletić i Dario Radović. Na završetku svečanog otvaranja predstavljen je i "Zbornik o životu i radu nadbiskupa Frane Franića u službi Crkve i naroda". Zbornik u nakladi splitske Crkve u svijetu te lik i djelo poznatoga splitskog nadbiskupa predstavili su nadbiskup Marin Barišić i Marko Trogrlić.

Momak iz Tugara najprije je privukao pažnju svojim blogom, zatim je na literarnom nebu zasjao romanom “Putovanje u srce hrvatskog sna”, da bi se u zadnjih nekoliko godina prometnuo u jednog od vodećih pisaca TV scenarija u Hrvata. Njegov potpis je na nekim od najgledanijih projekata zadnjih desetljeća: “Bitange i princeze”, “Mamutica”, “Loza”, te na nekoliko sapunica: “Ruža vjetrova”, “Tajne”... Onoj najnovijoj, pod imenom “Kud puklo da puklo”, ovoga ponedjeljka na Novoj TV iščekujemo premijeru... On je, Vlado Bulić, pisac, književnik, veliki as tipkovnice i svega onog što "siđe" s nje, a Davor Krile, novinar Slobodne Dalmacije nedavno je ugodno popričao s "Kraljem sapunica" i pribilježio štogod... Uostalom, pročitajte...

Komu dopadne u ruke drugo, dopunjeno izdanje knjige Tomislava Jakića "Nisam zavijao s vukovima“ (NVO Gariwo, Sarajevo, prosinac 2013.) imati će pred sobom zanimljivo štivo. Bivši poznati komentator-mentor u Vanjskopolitičkoj redakciji Televizije Zagreb, a kasnije vanjskopolitički savjetnik predsjednika RH Stjepana Mesića, zabilježio je na 630 stranica intrigantne pojedinosti o zločinačkom mraku tzv. NDH, poslijeratnoj Jugoslaviji maršala Josipa Broza Tita, Udbi, Titu kao čovjeku i svjetskom državniku, njegovom projektu nesvrstanosti, raspadu SFR Jugoslavije, Franji Tuđmanu te okolnostima njegova dolaska na vlast i uspostave RH, neoustaštvu, antisemitizmu u RH, Stjepanu Mesiću u njegovih dva mandata, događajima što su uslijedili...

Proteklog vikenda u Postirama se održala 19. prosvjetno-kulturna manifestacija "Nazorovi dani". U rodnome pjesnikovu mjestu bilo je sve u znaku 65. godišnjice smrti Vladimira Nazora i 140. obljetnice rođenja Ivane Brlić-Mažuranić. U subotu se održaose stručni skup za učitelje hrvatskog jezika, razredne nastave i knjižničare sa središnjom temom “Hrvatska bajka”. Akademik Luko Paljetak izlagao je o temi "V.Nazor i I.B.Mažuranić kao pisci bajki”. Studenti glume UMAS-a, pod mentorstvom Milana Štrljića, izveli su “Bajku o ribaru i ribici” I.B. Mažuranić, a  najuspješnijim učenicima na literarnom natječaju dodijeljena su  priznanja, a izučavateljima Nazorova djela Plakete.

Svijet je napustio Gabriel Jose García Márquez, kolumbijski pisac, novinar i politički aktivist, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1982. godine. Rođen je u obalnom gradu Aracatacu 6. ožujka 1927. i odrastao s djedom i bakom po majci. Formalno obrazovanje počinje s 9 godina kada počinje živjeti s roditeljima u gradu Sucre. Zavolio je književnost na studiju prava i pročitavši Kafkinu "Preobrazbu" shvatio je da se na taj način može pisati i kako je sam rekao da je to znao počeo bi i sam pisati mnogo ranije. Prva hit knjiga mu je "Pukovniku nema tko pisati" (1961.), slijedi "Pogreb velike mame" (1962.). "Sto godina samoće", prodanu u 10 milijuna primjeraka, piše 1969. godine. Nobelovu nagradu Marquez je dobio 1982. za romane i kratke priče u kojima kombiniranje fantastičnog i realnog stvara bogat svijet mašte koji odražava život i sukobe jednoga kontinenta, obrazložio je tada Nobelov odbor.

U sklopu manifestacije Dani kršćanske kulture u ponedjeljak 7. travnja održan je program Susret s autorom u palači Milesi na kojem je nastupio Miro Gavran, jedan od najizvođenijih suvremenih hrvatskih dramatičara u zemlji i inozemstvu u proteklih dvadesetak godina, a programom je moderirala Jelena Hrgović. Prisjećajući se svojih književnih početaka Miro Gavran je rekao da je počeo pisati još kao mladić, sa 16 godina, i to u svojoj rodnoj Slavoniji. Njegovi početci vezani su uz kraće prozne tekstove koje je objavljivao u školskom listu, a javnosti je poznat 1983. godine kad je debitirao s dramom "Kreontova Antigona" u Dramskom kazalištu Gavella u Zagrebu. Do sada je napisao četrdeset kazališnih tekstova među kojima "Kad umire glumac", "Sve o ženama", "Sve o muškarcima", "Kako ubiti predsjednika", "Pacijent doktora Freuda", "Parovi", "Lutka",...

“K2 – trijumf i tragedija”, naziv je knjige autora Stipe Božića, koja će biti predstavljena u srijedu, s početkom u 19.30 sati, u omiškoj Narodnoj knjižnici. Božićeva knjiga potresna je priča o usponu na “Divlju planinu” i alpinističkom uspjehu koji se prilikom silaska s vrha pretvorio u dramatično iskustvo koje ga je dovelo do psihičkog i fizičkog ruba. Vrh K2 u sjevernom Pakistanu, koji je sa svojih 8611 metara visine drugi najviši u svijetu nakon Mount Everesta, zbog velikog je broja žrtava dobio naziv “Divlja planina”. Smatraju ga najopasnijim od svih “osamtisućnjaka”, puno težim za uspon od samog Everesta.

Prije otprilike dvije godine mailom mi je naručen tekst o muško-ženskim odnosima, s iscrpnim uputama o tome kako bih ga trebao napisati. Budući da je moje shvaćanje tih odnosa odavno nadišlo mi-vi razinu, odlučio sam zaobići upute i pisati po svome (o tome kako je za izgrađivanje kvalitetnih odnosa s drugom osobom najprije potrebno izgraditi kvalitetan odnos sa samim sobom, odnosno o tome kako tek onaj koji je u miru sa sobom može biti u miru i s nekim drugim, zapravo s čitavim svijetom). Tekst mi je, naravno, odbijen. Trebale su mi dvije godine da prebolim taj težak udarac, ostavim se samosažaljenja i alkohola i ponovo ga priredim za objavljivanje, ovaj put u podosta skraćenoj verziji. Ipak, bit je ostala neokrnjena. Što još reći? Volite se punih pluća. Sretno Valentinovo!  ...  

U kolovozu ljeta Gospodnjeg 1908., već u dubokoj starosti, ruskog književnika Lava Nikolajeviča Tolstoja je shrvala teška bolest; vjerujući da će uskoro umrijeti, veliki je pisac osjetio potrebu da se još jedanput obrati braći ljudima porukom, u kojoj je čitavo iskustvo života sažeo u jednoj jedinoj riječi: LJUBAV. Svojstvo da ljubi ističe Tolstoj kao temeljno svojstvo i potrebu svakog čovjeka, dok odsutnost ljubavi smatra uzrokom svega zla. Oporavivši se toga puta, Lav Nikolajevič Tolstoj umro je dvije godine kasnije, 20. studenoga 1910., ostavljajući svoju zadnju poruku u amanet čovječanstvu. Pročitajte je u nastavku ... i ljubite bližnjega svoga..