DUGI RAT

"Književno djelo pjesnika Jure Kaštelana živo je i agilno, te bih se usudio reći da je sada, gotovo dvadeset godina nakon njegove smrti, snažnije utkano u naš duhovni život nego što je to bilo za njegova života", riječi su to akademika Ante Stamaća, koji je na taj način odgovorio onima koji smatraju da Kaštelan - antologijski pjesnik, esejist, dramatičar, prevoditelj i urednik, čije su pjesme prevedene na većinu europskih jezika - danas nije relevantan i valoriziran kako bi trebao biti. Tu izjavu su čuli svi oni koji su u petak, 18. prosinca, bili prisutni u prostorijama Društva hrvatskih književnika u Zagrebu, gdje je održana, kako je rečeno, "hipotetska proslava" 90. rođendana hrvatskoga pjesnika Jure Kaštelana, rođenog u mjestu Zakučac kraj Omiša 18. prosinca 1919. godine ...

JURE KAŠTELAN

I danas omiljen pjesnik

U DHK obilježena 90. obljetnica rođenja Jure Kaštelana

Piše: N.S. / Vjesnik
Izvor: Vjesnik

Na tome književno-znanstvenom kolokviju u povodu 90. obljetnice Kaštelanova rođenja sudjelovali su Borben Vladović, predsjednik DHK, zatim poznavatelji i poštovatelji književnog opusa Jure Kaštelana - Ante Stamać, Božidar Petrač i Marko Grčić, dok je Milan Bešlić govorio o Juri Kaštelanu u kontekstu likovne umjetnosti odnosno njegova odnosa sa slikarima, konkretno s Edom Murtićem.

Sudionici skupa, posve obilježenog poezijom Jure Kaštelana, koju je interpretirala dramska umjetnica Nada Subotić, složili su se da je Kaštelan i danas omiljen i rado čitan pjesnik, pogotovo među mladima, te da to nema nikakve veze s nekakvom proskribiranom literaturom odnosno obaveznom lektirom, već da čitatelji posežu za Kaštelanovim pjesmama, koje im govore mnogo, odnosno koje su, riječima Stamaća, "sabrale u sebi individualnu, jastvenu misao o čovjekovu opstanku, davnu mudrost hrvatskoga jezika i europske obzore".

Nakon razgovora posvećenog prije svega Kaštelanovoj književnosti, ali i vezama s likovnom umjetnošću, prijatelji i poštovatelji Kaštelana na kraju su imali priliku poslušati Kaštelana u potpuno novom svjetlu; glazbenoj transpoziciji njegovih pjesama u izvedbi sopranistice Ljerke Vladović i Ðure Tikvice na glasoviru - antologijsku "San u kamenu", koju je skladao Natko Devčić, odnosno "Što ću ja i moja gitara", koju je uglazbio Vladimir Ruždjak.