Savjeti i preporuke za (samo)zaštitu od velikih vrućina

Cijelo vrijeme dok traju ljetne žege i velike vrućine pridržavajte se preporuka lokalnih zdravstvenih ustanova za prevenciju i zaštitu. U nastavku teksta prenosimo korisne savjete i preporuke za (samo)zaštitu od velikih vrućina. Najvažniji su izbjegavanje izlaganja jakom suncu, pogotovo treba izbjegavati sunčanje i odlazak na plažu u vremenu od 11 do 16 sati, te piti dovoljno tekućine. Budite odgovorni prema svom zdravlju ...

KORISNO JE ZNATI

Savjeti i preporuke za (samo)zaštitu od velikih vrućina

sunceIzvori: Euro.who.int, DVD Dalmacija Dugi Rat

Nastojte rashladiti prostor u kojem živite. Mjerite sobnu temperaturu između 8.00 i 10.00 sati, u 13.00 sati i noću nakon 22.00 sata. Idealno bi bilo sobnu temperaturu držati ispod 32°C danju i ispod 24°C noću.

To je posebno važno za djecu ili ako ste osoba starija od 60 godina ili ako imate kronične zdravstvene probleme.
 

Rashladite svoj dom

Koristite hladniji noćni zrak da rashladite svoj dom. Otvorite sve prozore ili rolete tijekom noći i ranih jutarnjih sati kada je vanjska temperatura niža (ako je to moguće).

Smanjite količinu vrućeg zraka unutar stana ili kuće. Danju zatvorite prozore i rolete (ako ih imate), naročito one koji su okrenuti prema suncu.

rolete

Zatvorite sva umjetna svijetla i što je više moguće električnih uređaja.

Stavite zaslone, draperije, tende na prozore koji dobivaju jutarnje ili popodnevno sunce.

Objesite mokre ručnike kako bi rashladili zrak u prostoriji. No, nemojte zaboraviti da se time povećava vlažnost.

Ako imate uređaj za rashlađivanje (air-conditioning) zatvorite vrata i prozore kako ne bi trošili više energije nego što je potrebno.

Električni ventilatori mogu pružiti olakšanje i osvježenje, ali ako je temperatura iznad 35 °C neće spriječiti bolesti vezane uz velike vrućine.

Važno je piti dovoljno tekućine.

piti tekućinu
 

Klonite se vrućine

Sklonite se u najhladniju prostoriju Vašeg stana/kuće, posebno noću.

Ako Vaš stan/kuću ne možete držati hladnim, provedite 2-3 sata dnevno u hladnom prostoru (npr. javna zgrada koja je hlađena).

Izbjegavajte izlazak u najtoplijem dijelu dana.

Izbjegavajte naporan fizički rad. Ako morate naporno raditi činite to u najhladnije doba dana, što je obično u jutro između 4.00 i 7.00 sati.

vrućina

Potražite sjenu.

Ne ostavljajte djecu ili životinje u parkiranom vozilu.
 

Rashladite tijelo i pijte dovoljno tekućine

Tuširajte se ili kupajte u mlakoj vodi. Druga mogućnost je je zamatanje u hladne mokre ručnike, hladiti se mokrom spužvom, kupke za noge, itd.

Nosite laganu široku svijetlu odjeću od prirodnih materijala. Ako idete van stavite šešir širokog oboda ili kapu i sunčane naočale.

zaštita od vrućine

Koristite laganu posteljinu, plahte, po mogućnosti, bez jastuka kako bi izbjegli akumulaciju topline.

Pijte redovito i izbjegavajte alkohol i napitke s previše kofeina i šećera.

Jedite češće male obroke. Izbjegavajte hranu bogatu bjelančevinama.
 

Pomognite drugima

Posjetite obitelj, prijatelje i susjede koji većinu vremena provode sami. Osjetljive osobe mogle bi zatrebati pomoć tijekom vrućih dana.

Razgovarajte o toplinskom udaru s Vašom obitelji. S obzirom na svoje zdravstveno stanje i aktivnosti svaki član obitelji treba znati koje mjere zaštite mora poduzeti.

Ako je netko koga Vi poznajete pod rizikom pomognite mu da dobije savjet i podršku. Starije osobe i bolesnike koji žive sami treba posjetiti barem jednom dnevno.

zaštita od vrućine

Ako uzimaju lijekove, provjerite s liječnikom koji ih liječi kakav utjecaj ti lijekovi mogu imati na termoregulaciju i ravnotežu tekućine u tijelu.

Prisjetite se tečaj prve pomoći (obnovite znanje) kako bi naučili što poduzeti u slučaju toplinskog udara i ostalih hitnih stanja. Svatko mora znati kako reagirati.
 

Ako imate zdravstvene probleme..

Držite lijekove na temperaturi ispod 25 °C ili u hladnjaku (pročitajte upute o skladištenju lijeka u uputi o lijeku).

Tražite savjet liječnika, ako imate neku kroničnu bolest ili uzimate više lijekova.

zaštita od vrućine

Ako se Vi ili drugi oko Vas osjećaju loše..

Tražite pomoć ako imate vrtoglavicu, slabost, nemoć, tjeskobu ili ste izrazito žedni i imate jaku glavobolju; što prije otiđite u hladniji prostor i mjerite temperaturu.

Popijte vodu ili voćni sok da nadoknadite tekućinu.

Smirite se i legnite u rashlađenu prostoriju ako imate bolne grčeve, najčešće u nogama, rukama ili trbuhu, često nakon provedenog rada ili vježbe u vrlo vrućem vremenu, pijte tekućinu koja sadrži elektrolite, a u slučaju da grčevi ostanu prisutni duže od jednog sata potrebna je medicinska pomoć.

Savjetujte se s liječnikom u slučaju drugih tegoba ili ako opisane tegobe duže traju.

zaštita od vrućine

Ako neki član Vaše obitelji ili osobe kojima pomažete imaju vruću suhu kožu ili delirij (nerazumno razgovaraju i nemirni su), grčeve i/ili su bez svijesti odmah zovite liječnika/ hitnu pomoć.

Dok čekate na liječnika/hitnu pomoć smjestite njega/nju u hladnu prostoriju u vodoravan položaj, podignute mu/joj noge i kukove, odstranite odjeću i počnite s vanjskim hlađenjem, kao što su hladni oblozi na vrat, pazuhe i prepone uz ventilator i špricanje kože vodom temperature 25–30°C. Mjerite temperaturu tijela. Nemojte dati acetilsalicilnu kiselinu ili paracetamol. Osobe bez svijesti postavite u bočni ležeći položaj.
 

Ne zaboravite na važne brojeve:

Hitna pomoć – 194 (za cijelu Hrvatsku)

Centar 112 djeluje kao jedinstveni komunikacijski centar za sve vrste hitnih situacija.

Ostale informacije potražite na stranicama Ministarstva zdravlja.

zaštita od vrućine