Preporuke za zaštitu građana od vrućine

Statistike pokazuju da je u razdoblju od 15. svibnja do 15. rujna povećana smrtnost koja se uzročno povezuje s toplinskim valovima kao rezultatu promjene klime. Sve institucije i službe koje se bave zdravljem i/ili skrbe o ugroženoj populaciji na mrežnim stranicama ministarstva www.zdravlje.hr mogu naći Protokol o postupanju i preporuke za zaštitu od vrućine. U nastavku donosimo najvažnije upute građanima za čuvanje zdravlja u vrijeme visokih temperatura. Cijelo vrijeme trajanja velike vrućine pridržavajte se preporuka lokalnih zdravstvenih ustanova ...

PREPORUKE ZA ZAŠTITU OD VELIKIH VRUĆINA

Cijelo vrijeme  trajanja velike  vrućine pridržavajte se preporuka lokalnih zdravstvenih ustanova


Rashladite svoj dom

Nastojte rashladiti prostor u kojem živite.
Mjerite sobnu temperaturu između 8.00 i 10.00 sati, u 13.00 sati i noću nakon 22.00 sata. Idealno bi bilo sobnu temperaturu držati ispod 32°C danju i ispod 24°C noću. To je posebno važno za djecu ili ako ste osoba starija od 60 godina ili ako imate kronične zdravstvene probleme.
Koristite hladniji noćni zrak da  rashladite  svoj  dom.  Otvorite  sve  prozore  ili  rolete tijekom noći i ranih jutarnjih sati kada je vanjska temperatura niža (ako je to moguće).
Smanjite količinu vrućeg zraka unutar stana ili kuće. Danju zatvorite prozore i rolete (ako ih imate), naročito one koji su okrenuti prema suncu. Zatvorite sva umjetna svijetla i što je više moguće električnih uređaja.
Stavite zaslone, draperije, tende na prozore koji dobivaju jutarnje ili popodnevno sunce.
Objesite mokre ručnike kako bi rashladili  zrak  u prostoriji. No, nemojte zaboraviti da se time povećava vlažnost.
Ako imate uređaj za rashlađivanje (air-conditioning) zatvorite vrata i prozore kako ne bi trošili više energije nego što je potrebno.
Električni ventilatori mogu pružiti olakšanje i osvježenje, ali ako je temperatura iznad 35 C neće spriječiti bolesti vezane uz velike vrućine. Važno je piti dovoljno tekućine ali ne naglo.

zaštiitite dom od vrućine


Klonite se vrućine

Sklonite se u najhladniju prostoriju Vašeg stana/kuće, posebno noću.
Ako Vaš stan/kuću ne možete držati hladnim, provedite  2-3  sata  dnevno  u  hladnom prostoru (npr. javna zgrada koja je hlađena).
Izbjegavajte izlazak u najtoplijem dijelu dana.
Izbjegavajte naporan fizički rad. Ako morate naporno raditi čini te  to  u  najhladnije doba dana, što je obično u jutro između 4.00 i 7.00 sati.
Potražite sjenu.
Ne ostavljajte djecu ili životinje u parkiranom vozilu.
Redovito koristite kreme sa zaštitnim faktorom od štetnog UV zračenja.
Naročitu brigu valja posvetiti novorođenčadi i maloj djeci. Za njih treba koristiti zaštitne kreme s
najvećim faktorom.
Prilagodite  svoje  izlaganje  sunčevom  UV  zračenju  uvažavajući  dnevne  promjene vrijednosti UV indeksa.

zaštita od vrućine


Rashladite tijelo i pijte dovoljno tekućine

Izbjegavati boravak na suncu u razdoblju od 10-17 sati, poglavito djeca, trudnice, starije osobe i
srčani bolesnici te bolesnici oboljeli od šećerne bolesti;
Tuširajte se ili kupajte u mlakoj vodi. Druga mogućnost je zamatanje u hladne mokre ručnike, hladiti se mokrom spužvom, kupke za noge, itd.
Nosite laganu široku svijetlu odjeću od  prirodnih  materijala. Ako idete van stavite šešir širokog oboda ili kapu i sunčane naočale.
Koristite  laganu  posteljinu, plahte, po mogućnosti, bez jastuka kako bi izbjegli akumulaciju topline.
Pijte redovito i izbjegavajte alkohol i napitke s previše kofeina i šećera.
Jedite češće male obroke. Izbjegavajte hranu bogatu bjelančevinama.

Klonite se vrućine


Pomognite drugima

Posjetite  obitelj, prijatelje  i  susjede koji većinu vremena provode sami. Osjetljive osobe mogle bi zatrebati pomoć tijekom vrućih dana.
Razgovarajte o toplinskom valu s Vašom obitelji. S obzirom na svoje zdravstveno stanje i aktivnosti svaki član obitelji treba znati koje mjere zaštite mora poduzeti.
Ako je netko koga Vi poznajete pod rizikom pomognite mu da dobije savjet i podršku. Starije osobe i bolesnike koji žive sami treba posjetiti barem jednom dnevno.
Ako uzimaju lijekove, provjerite s liječnikom koji ih liječi kakav utjecaj ti lijekovi mogu imati na termoregulaciju i ravnotežu tekućine u tijelu.
Položite tečaj prve pomoći kako bi naučili što poduzeti u slučaju toplinskog udara i ostalih hitnih stanja. Svatko mora znati kako reagirati.

Rashladite tijelo


Ako imate zdravstvene probleme

Držite lijekove na temperaturi ispod 25  ̊C ili u hladnjaku (pročitajte upute o skladištenju lijeka u uputi o lijeku).
Tražite savjet liječnika, ako imate neku kroničnu bolest ili uzimate više lijekova.


Ako se Vi ili drugi oko Vas osjećaju loše

Tražite pomoć ako imate vrtoglavicu, slabost, nemoć, tjeskobu ili ste izrazito žedni i imate jaku glavobolju; što prije otiđite u hladniji prostor i mjerite temperaturu;
Popijte vodu ili voćni sok da nadoknadite tekućinu;
Smirite se i legnite u rashlađenu prostoriju ako imate bolne grčeve, najčešće u nogama, rukama ili trbuhu, često nakon provedenog rada ili vježbe u vrlo vrućem vremenu, pijte tekućinu koja sadrži elektrolite, a u slučaju da grčevi ostanu prisutni duže od jednog sata potrebna je medicinska
pomoć;
Savjetujte se s liječnikom u slučaju drugih tegoba ili ako opisane tegobe duže traju.

Klonite se vrućine

 
Ako neki član Vaše obitelji ili osobe kojima pomažete imaju vruću suhu kožu ili delirij (nerazumno razgovaraju i nemirni su), grčeve i/ili su bez svijesti odmah zovite liječnika/hitnu pomoć. Dok čekate na liječnika/hitnu pomoć, smjestite njega/nju u hladnu prostoriju u vodoravan položaj, podignute mu/joj noge i kukove, odstranite odjeću i počnite s vanjskim hlađenjem, kao što su hladni oblozi na vrat, pazuhe i
prepone uz ventilator i špricanje kože vodom  temperature 25–30 C. Mjerite temperaturu tijela.
Hladite osobu dok se tjelesna temperatura ne spusti ispod 38 C. Nemojte dati acetilsalicilnu kiselinu  ili  paracetamol. Osobe bez svijesti postavite u bočni ležeći položaj.


Važni brojevi:

Hitna pomoć – 194  (za cijelu Hrvatsku)
Centar 112 djeluje kao  jedinstveni komunikacijski centar za sve vrste hitnih situacija.