Apetiti za gutanje gradova

urbanizam- Urbanističko prostorno planiranje u zadnjih desetak godina ustuknulo je pred planiranjem koje se zove – projektiranje. Nedavno sam čuo tezu da se iz množine urbanih projekata može stvoriti urbanistički plan... U prošlom društvenom sistemu, dugoročno planiranje bilo je izraženo kao Generalni urbanistički plan, i bilo je možda malo previše deterministično i ograničavajuće. Ali, svejedno je to dovelo do neslućenih prednosti i ne tako izravno očekivanih posljedica, do toga da danas u, na primjer, Novom Zagrebu imamo izuzetno kvalitetan odnos prema zelenim površinama, široke prostore i ulice itd. Danas takvih tendencija više, koliko ja vidim, nešto baš i nema... - kaže Ognjen Čaldarović, profesor sociologije na zagrebačkom Filozofskom fakultetu, u razgovoru za Feral. "Naročito se puno manipulira idejom javnog prostora, a to ipak nisu šoping-centri.." ...

OGNJEN ČALDAROVIĆ, PROFESOR SOCIOLOGIJE NA FILOZOFSKOM FAKULTETU U ZAGREBU, GOVORI ZA "FERAL" O DOMAĆOJ I SVJETSKOJ URBANISTICI, TE O DRUŠTVU RIZIKA

Piše: Igor Lasić / Feral

Ognjen ČaldarovićKljučna razlika do koje je došlo jest gubljenje mogućnosti da se vrši dugoročno planiranje o tome gdje nešto treba staviti, i zašto.

Urbanisti kao struka izgubili su prostor djelovanja, oni koji rade pretvorili su se u projektante. A to je više posao arhitekta negoli onoga tko planira i razmišlja o svim konzekvencama.

To se najbolje može vidjeti na primjeru poslovnih zgrada u Zagrebu i drugim centrima. Investitor poželi graditi neki objekt, nađe za nj teren, i počne razmišljati o tome hoće li ga dići do 30 ili 130 katova...

Nitko ne razmišlja o širem kontekstu, o tome treba li gradu baš na tome mjestu jedan takav objekt

- Prije je glavni, kolektivni investitor, bila država, u okviru društvenog vlasništva. Danas, u okviru privatnog i državnog vlasništva, pojavljuje se novi glavni investitor, individualni poduzetnik ili korporativni agent. Njegovo mjesto u sustavu donošenja odluka nije dobro situacijski i konceptualno određeno.

Grad bi morao reći, kad mu se obrati privatni investitor, koje lokacije ima na raspolaganju za takve građevine, a ne da investitor zahtijeva lokaciju koju poželi i da mu grad onda to i odobri...

stanogradnjaTakav investitor se djelomično nalazi u sukobu interesa, budući da može sam financirati izradu Detaljnog urbanističkog plana, pri čemu postoji određena vjerojatnost da će projektanti tog plana pogodovati interesu investitora u gabaritima, veličini ili gustoći itd.

Investitor priželjkuje što veći broj katova, što veće oplođivanje ulaganja, i nije čudo da se najrazličitiji ljudi počinju baviti gradogradnjom, tj. investicijama u graditeljstvu, jer je profit tu jako velik, možda najveći.

U perspektivi se jednostavno mora društvenim i gradskim interesom ograničiti pretjerani apetit investitora, da se on stavi u okvire nekih potreba grada kao grada.

Naročito se puno manipulira idejom javnog prostora, a to ipak nisu šoping-centri.


 Clanak  PROČITAJTE VIŠE u novom broju Ferala ...

 

Povezani članci

Who's Online

We have 180 guests and one member online

  • admin