Reforma lokalne samouprave: Manje gradova i općina, više ovlasti i prihoda

priprema reformeNa idućim lokalnim izborima u svibnju 2013. hrvatski će građani birati čelnike i predstavnička tijela u županijama, gradovima i općinama čiji bi broj trebao biti manji od dosadašnjeg, ali koje bi imale više ovlasti i više prihoda od sadašnjih. Vlada je u četvrtak prihvatila smjernice reforme lokalne samouprave koja bi obuhvatila funkcionalnu i fiskalnu decentralizaciju, a zbog ograničenih fiskalnih sposobnosti i nedostatka stručnjaka u većini lokalnih jedinica reforma nije moguća bez istodobnih intervencija u sadašnji teritorijalni ustroj ...


POČINJE PRIPREMA REFORME LOKALNE SAMOUPRAVE?

Manje gradova i općina, više ovlasti i prihoda

Smanjenje broja lokalnih jedinica nije nešto što se može provodi preko noći, jer je riječ o procesu koji treba dobro pripremiti

Piše: Marijan Lipovac / Vjesnik
Izvor: Vjesnik

Još je lanjskog srpnja, na početku svog mandata, Vlada najavila smanjenje broja lokalnih jedinica kao jednu od mjera štednje. Ubrzo je, međutim, postalo jasno da nije riječ o odluci koja se donosi preko noći, jer je posrijedi proces koji treba dobro pripremiti, tim više što smanjenje broja jedinica treba pratiti i njihovo osnaživanje kad su u pitanju ovlasti i prihodi.

Hrvatska je trenutačno podijeljena na 126 gradova, 429 općina, 20 županija i Grad Zagreb, a prije nego se donese odluka o njihovu konačnom broju trebat će odabrati jedan od dva modela.

Prema monotipskom modelu, svaki grad, općina i županija imali bi jednake ovlasti kao što je i sada slučaj (s iznimkom velikih gradova), što bi značilo spajanje više jedinica u veće, uz istodobno jačanje ovlasti mjesnih odbora i razradu mehanizama zaštite rubnih dijelova jedinice. Time se želi izbjeći praksa kakva je bila česta u nekadašnjim velikim općinama gdje se središte razvijalo, dok je periferija stagnirala.

Prema politipskom modelu, lokalne i područne jedinice iste razine, ovisno o veličini, imale bi različiti pravni položaj i razinu ovlasti, a time bi intervencije u sadašnji teritorijalni ustroj bile manje.

Kako bi se pripremio model teritorijalne reorganizacije, Vlada će tijekom srpnja osnovati posebnu radnu skupinu, a kriteriji koji će se pritom primjenjivati bit će demografski, zemljopisni, gospodarski, financijski i administrativni.

To znači da će se u obzir, uz ostalo, uzimati broj stanovnika i njihova struktura, površina i konfiguracija jedinica, stupanj urbanizacije, razvijenost gospodarstva, poduzetništva i infrastrukture, visina i struktura lokalnih proračunskih prihoda, broj školskih i zdravstvenih ustanova te broj i obrazovna struktura administracije.

Radna skupina će najprije do prosinca trebati utvrditi poslove koji će se sa središnje vlasti prenijeti na lokalnu i područnu razinu. Izbor između monotipskog i politipskog modela obavit će se do lipnja 2011., a do rujna iduće godine bit će gotova i analiza fiskalnog učinka teritorijalnog preustroja kako bi se znali troškovi i uštede.

Nakon što u listopadu 2011. model teritorijalne reorganizacije bude predstavljen, uslijedit će javna rasprava, pri čemu će zbog važnosti i opsežnosti projekta biti poželjan što širi politički konsenzus.

Cjelovita strategija decentralizacije donijela bi se u veljači 2012., a zatim bi se do rujna provodili referendumi o promjenama granica sadašnjih lokalnih jedinica. Usporedno s tim, do prosinca 2012. pripremali bi se pravni akti koji će regulirati novi sustav i njegovo financiranje, te bi započela njegova provedba na terenu, koja bi potpuno zaživjela nakon lokalnih izbora u svibnju 2013.


Ukinuto tek 16 općina

Sustav lokalne samouprave u Hrvatskoj je ustrojen 1993., kad je - umjesto dotadašnje 103 općine - uvedeno 418 općina, 69 gradova, 20 županija, dva samoupravna kotara (Knin i Glina) i Grad Zagreb.

Budući da kriteriji za dobivanje statusa grada i općine nisu bili detaljnije propisani, sukladno zahtjevima i željama građana do 2006. osnovano je 75 novih općina i dva grada.

Istodobno su 52 općine dobile gradski status, a 16 ih je ukinuto. Broj županija nije se mijenjao, nego je bilo promjena u njihovim granicama, dok su kotarevi, koji nikad nisu ni zaživjeli, ukinuti 1997.

Povezani članci

Who's Online

We have 195 guests and one member online

  • admin