Dugoratsko ljeto: izložba slika Korane Lukić-Šuran

Izložba slika Korane Lukić-Šuran

Četvrtak, 25.07.2019.  Dugi Rat, Galerija PLU Krug (prizemlje zgrade stare općina), u 21 sat
Izložba slika Korane Lukić-Šuran (Fažana)
Organizatori: PLU Krug i Galerija Brešan

Ono što je komiški cokavac ispjevao o brodu, kistom je, dakle sličnom kreativnom disciplinom, učinila Korana Lukić Šuran. Posvetila je zanimljivi opus slika „ispisujući" svojevrsnu odu brodiću, koji danas legitimira ribarski, maritimni, pa i turistički Rovinj. Brodiću ravnog dna kojemu su upravo udari valova o neznatno zakrivljene površine nadjenuli ime. Ne, nije riječ o „hrabrom" brodu, već o, rekli bi ovdje u Dalmaciji, o bateli, batelini, zapravo 4,5 metara dugom kaiću. Plovilu za plitko more koji je za pogon nekada koristio četvrtasto jedro, ali i dva vesla, a danas recimo pentu...

DUGORATSKO LJETO

Izložba slika Korane Lukić-Šuran

Četvrtak, 25.07.2019. Dugi Rat, Galerija Krug (prizemlje zgrade stare općina), u 21 sat
Izložba slika Korane Lukić-Šuran (Fažana)
Organizatori: PLU Krug i Galerija Brešan

 

Mali brod za velike pothvate

Piše: Igor Brešan

Upoznajući se bolje s likovnom meštrijom Korane Lukić Šuran, slikarice iz Fažane i razotkrivajući sve finese povoda djelu, ili preciznije ciklusu kojemu svjedoćimo, neprestano mi se nametala djelatnost izvan struke književnika i lingvista Joška Božanića, njegova frenetićna zanesenost falkušom, jednom gotovo zaboravljenom brodicom s Jadrana. Komiškim plovilom koje je ponajprije zahvaljujući njemu otrgnuto zaboravu, onda kad smo ga već oplakali, smatrajući kako život neminovno nosi svoje, a uspomenski otklon i pragmatićna stvarnost baš i ne idu ruku pod ruku. Božanićevom animacijom falkuša je rekonstruirana kroz prototip izgrađen vrijednim rukama trogirskog kalafataTonća Bakice, dakako po naputcima, odnosno nacrtima dr. Velimira Salamona sa zagrebačkog FSB-a. Bili su to desetogodišnji ustrajni, javni i kulturni istupi spomenutog kroatiste, no nadasve zaljubljenika u dijalekt i more, odnosno otočke facende, a sve s namjerom da se brižno restaurira komadić prošlosti i sačuva obraz zbog nebrige o vlastitu identitetu. Gotovo utopističko nastojanje da se dođe do artefakata, ne toliko kroz memoriju koliko kroz praksu, dalo je cijelom nastojanju znanstveni, nadasve kulturološki, odnosno umjetnički i literarni predznak.

Ono što je komiški cokavac ispjevao o brodu, kistom je, dakle sličnom kreativnom disciplinom, učinila Korana Lukić Šuran. Posvetila je zanimljivi opus slika „ispisujući" svojevrsnu odu brodiću, koji danas legitimira ribarski, maritimni, pa i turistički Rovinj. Brodiću ravnog dna kojemu su upravo udari valova o neznatno zakrivljene površine nadjenuli ime. Ne, nije riječ o „hrabrom" brodu, već o, rekli bi ovdje u Dalmaciji, o bateli, batelini, zapravo 4,5 metara dugom kaiću. Plovilu za plitko more koji je za pogon nekada koristio četvrtasto jedro, ali i dva vesla, a danas recimo pentu. Batanu uspoređuju s venecijanskom gondolom zbog djela skrivenog ispod vodne linije, ali i žljeba na krmi za manevriranje jednim veslom, a blizance će joj drvena brodogradnja i ponajprije betinska tradicija pronaći u neretvanskoj trupi, makarskoj gonduli ili komiškoj sanduli. Rovinjski eko-muzej "Kuća o batani" posvećen upravo tom brodiću služi za ogled svima, lokalna ga je zajednica prepoznala kao svoj simbol, a sva ta sinergija rezultirala je nematerijalnim dobrom hrvatske kulturne baštine.



Hrvatska moderna druge polovine minuloga stoljeća poznaje brojne slikare koji su došli do sličnog zaključka „brodovi su isti ka i judi" kao i enfant terrible Tome Bebića u pjesmi „Leute moj". Podatne salbunjere kroz cijeli likovni vijek portretirali su veliki meštri poput Ante Kaštelančića. Nije im odolio ni Emil Bobanović Čolić, slikar iz Kune na Pelješcu koji je dobar dio života proveo u istarskom Labinu. Konačno, nije im odoljela ni Višanka u Splitu Helena Mardešić-Sikora. Prvoga je zanimala gesta, drugoga mon-drianovska geometrija, a potonje spomenuta u gareži i tragediji Viškog boja slavila je prve jedrenjake na parni pogon. Brodovljem su se bavili i sjevernije, kroz liburnijske teme, nezaobilazni Ivo Kalina ili Matteo Soliš sa Cresa, s gajetama „širokih bokova", šeretski Vojo Radoičić s brikovima za debelo more.

Naša se pak slikarica nakon zapaženih ciklusa „Maja", „Stope", „La Boškarin" ..., gigantskih figura i velikih formata, opet bavi makro strukturom, tranšira batane i ne razmeće se koloritičkim spektrom, ali od dvije, tri, boje sve žeže i pali. Geometrija je to koja hrli apstrakciji pa vas tek bolja zagle-danost ozbiljnije vuče tematu, dakle korak unatrag k izvorniku i„modelu". Madiri, proveze, kuverta, maškete, pajole, škafovi, timuni..., gradbene su sastavnice kako izvedenice, tako i predloška, kako slike tako i batane.

Zaključimo mudroslovlje o slikarici i djelu manje znanom, ali ovdje korisnom izrekom njemačkog klasicista Anselma Fuerbacha, a glasi„da bi netko bio dobar slikar hoće se četiri stvari: meko srce, fino oko, laka ruka i uvijek svježe ispran kist." Zar baš treba specificirati: slikarica s emocijama i socijalnom osjetljivošću prilazi problematici batane, zapažanjima koja ne mare za sitnice, ali se čvrsto drže predloška, dakako vješto raskrojenim elementima, koji se tek tri, četiri, puta nađu u prilici odabrati boju kontrasta. Pametnom dovoljno, zar ne?

Igor Brešan U Splitu, 17.7.2019.
 

Izložba slika Korane Lukić-Šuran

Crtica o autorici

Korana Lukić-Šuran rođena je 1977. u Puli. Završila je srednju školu Primijenjenih umjetnosti i dizajna 1996. u klasi profesora Ivana Obrovca. Godine 1997. upisuje se na Odsjek likovnih umjetnosti Filozofskog fakulteta u Rijeci, smjer slikarstvo i diplomira u klasi Marijana Pongraca. Nakon diplome, po povratku u Pulu, dvije godine vodi Klub mladih SMI-DGI. Radi kao scenograf, dizajner interijera, profesor likovne kulture, likovni eduka-tor za djecu i odrasle. Vodi udrugu Ars u Fažani. Surađuje sa Istarskom županijom na projektu Istra Inspirit. Od 2000. izlaže na skupnim i samostalnim izložbama u zemlji i inozemstvu. Posljednji markantniji ciklus slika čine veliki, karikaturalni prikazi obitelji, djece, roditelja, prijatelja... Živi i stvara u Fažani, a radi u školi na Verudi u Puli.


Crtica o organizatoru

Poljička likovna udruga "KRUG" Dugi Rat.
Predsjednica: Dijana Jurin Marić.
Postav izložbe: Joško Čizmić
Mjesto izložbe: Galerija "Krug" Dugi Rat
Organizatori: Poljička likovna udruga "KRUG" Dugi Rat i Galerija Brešan Split.

Povezani članci

Who's Online

We have 162 guests and no members online