DUGI RAT

U ovoj zemlji je uvijek sve naopako. Kako je lijepo napisao Vinko Vuković u Slobodnoj Dalmaciji, jedini aktualni reprezentativac vrijedan prezira i javne osude, a po slovu zakona i zatvorske kazne je Luka Modrić, zbog svoje nečasne uloge u najvećoj aferi hrvatskog nogometa, u kojoj su trojica nogometnih dužnosnika pravomoćno osuđena na višegodišnje robije. Ipak, osuda za njega je potpuno izostala, osim od malog dijela navijačkih jezgri i još manjeg dijela novinara koji se upiru o tome pisati, Luka Modrić je – heroj nacije koji samo što ne hoda po vodi.
Marko Livaja je imao nekoliko grešaka u koracima, uglavnom verbalnih, u zanosu nakon velikih pobjeda, i bez da ga opravdavam – zaslužio vjerojatno nekakvu kaznu od nogometnog saveza za stvari za koje se kod nas (pogrešno) rijetko kažnjava igrače i dužnosnike, iako je takvih istupa i ispada bilo i ranije, a biti će ih i još.
Ipak, Marko Livaja je od većine građana ove zemlje, odnosno, većine onih koji nisu navijači Hajduka – stigmatiziran i omražen, kao da je u najmanju ruku utajio porez, lagao pred sudom i štitio kriminalce..., piše Goran Antonijević na portalu Trafika.hr ...

LUKA MODRIĆ JE ZDRAVKU MAMIĆU OMOGUĆIO BOGATSTVO ALI SVI ZATVARAJU OČI I UŠI, DOK SE ISTOVREMENO MARKA LIVAJU RAZAPINJE

Jedini nogometaš vrijedan mržnje i prijezira

Piše: Vinko Vuković / Slobodna Dalmacija
Izvor: Slobodna Dalmacija
Foto gore: L. Šangulin / Index, foto dolje: Ante Čizmić / Cropix

Orgijanje, u to nema nikakve sumnje, trajat će još neko vrijeme. Nad Markom Livajom iživljavat će se i znani i neznani junaci hrvatske pisane riječi. I svi će, bez iznimke, kapetana Hajduka i najboljeg igrača Hrvatske nogometne lige, najboljeg strijelca i najboljeg asistenta, prokazati kao konfliktnu osobu.

Osobu koja je popustila svom karakteru ne mogavši otrpjeti ono što bi javne osobe morale trpjeti. A to mu ne može biti oprošteno. Marku Livaji naprosto ništa ne može biti oprošteno. Još otkako je prije dvije i pol godine došao u Hajduk čekao se trenutak kada će eksplodirati. Jer, svi su čuli da on lako eksplodira, pa je trebalo samo čekati.

Čekali ga na volej

Čekao je to i Vinko Soldo, nogometaš Slaven Belupa koji je samo nekoliko dana prije odlaska na Svjetsko prvenstvo na Livaju krvnički startao. Čekali su to i sud pa su Livaji od njegova povratka u Hrvatsku dali više žutih kartona nego svim mesarima zajedno - da, nakon onog krvničkog Soldina starta dobio je žuti karton Livaja, a ne krvnik Soldo - a čekali su i mediji pa su danima prije i tijekom Mundijala objavljivali navijačke video ankete sa špice i korza u kojima mnogima nije bilo bitno tko će za Hrvatsku igrati i u kojoj formaciji, ali je bilo bitno da ne igra Livaja.

Mala djeca

Samo su mala djeca iza svake utakmice čekala Livaju da im da dres. Ili barem potpis. Makar na kutiji od pizze, kao onaj dječak u Šibeniku. Jer, djeca, bez obzira za koga navijaju, ne mrze. I nisu licemjeri. Ona vjeruju u superheroje. A da mrze i da su licemjeri, poput svojih očeva, mogla bi mrziti i prezirati samo jednog velikog hrvatskog nogometaša. A taj svakako nije Marko Livaja.

Jedini nogometaš vrijedan mržnje i prijezira

Jedini nogometaš vrijedan mržnje i prijezira, prema kriterijima koje je tako uspješno uspostavila hrvatska javnost, jest Luka Modrić. Da, baš on. Lukica. Najbolji i najomiljeniji hrvatski nogometaš svih vremena.

Mnogima je teško suočiti se s ovom činjenicom, mnogi je ne žele prihvatiti pa zaboravljaju što se zaboraviti ne može i ne žele znati što se znati mora. Prave se blesavi, zatvaraju i oči i uši i usta hineći mudrost, a zapravo su tek majmuni u ovom nogometnom zoološkom vrtu.

Pogani jezik

I dok je Marko Livaja samo baraba i prgavac pogana jezika, Luka Modrić sudionik je ponajveće pljačke što ju je hrvatsko sudstvo procesuiralo. I nikakvi trofeji, medalje i zlatne lopte, nikakvo ljubljenje “svetoga grba”, zaklinjanje u “vatrenu obitelj”, snivanje na šahovnici ili pjevanje Thompsonovih pjesama tu činjenicu ne mogu prikriti.

A prikriveno je. Sve. Za hrvatsku javnost sav kriminal u kojemu je Luka Modrić pri punoj svijesti i sa svojim potpisom sudjelovao, a moguće i još uvijek sudjeluje, prikriven je. I nebitan pored njegovih zasluga za ukrudbu nacionalnog ponosa. Njemu je sve oprošteno.

Kad je Marion Jones, najbolja svjetska atletičarka i sveamerička sportska junakinja, lagala pred državnim istražiteljima kažnjena je bezuvjetnim šestomjesečnim zatvorom.

I sveopćim prezirom. Kad je Luka Modrić, najbolji hrvatski nogometaš, lagao pred državnim istražiteljima nagrađen je kapetanskom vrpcom, jumbo plakatima i statusom heroja nacije.

Istina, Državno odvjetništvo tražilo je za lažljivca zatvorsku kaznu, dvije godine uvjetno s rokom kušnje od osam mjeseci, ali to je bila samo forma da se zadovolje zli paragrafi, koji ne razlikuju volove od bogova.

Laž na laž

Ima tome već više od dvije godine kako je Vrhovni sud pravomoćnom proglasio presudu protiv Zdravka Mamića - da sad onog drugog kriminalca Zorana Mamića ne spominjemo - koji je za kriminal težak 116 milijuna kuna osuđen na šest i pol godina zatvora.

Isto tako, ima tome već više od dvije godine kako je Vrhovni sud pravomoćno potvrdio i kako je Luka Modrić, kao glavni svjedok u tom procesu - da sad onog drugog lažova Dejana Lovrena ne spominjemo - lagao kad je davao iskaz sucima.

A za to nedjelo, čak i prema blagim hrvatskim zakonima, predviđena je zatvorska kazna. I to za sve građane, osim za Luku Modrića. Koji, kao što vidimo, i dalje potpisuje unosne ugovore i daje postotke onima kojima ih već treba dati.

A DORH čeka. Valjda da Marko Livaja napravi još kakvu nepodopštinu...

Servisiranje Mamića

Luka Modrić, tu dvojbe nikakve nema, omogućio je kriminalcu Zdravku Mamiću da se domogne silnih milijuna.

I za tu je rabotu od tog kriminalca nagrađen silnim milijunima što ga i samog čini kriminalcem. Prvo je pred USKOK-ovim agentima sve priznao, i kako je potpisivao antidatirane anekse ugovora i kako je iz Dinama tako izvučena velika lova, a poslije je, na samom suđenju, sve zaboravio. Rekao je tek kako je on glupi nogometaš koji o tokovima novca ništa ne zna.

I javnost mu je povjerovala. Kao što je vjerovala Zdravku Mamiću da je stvorio veliki Dinamo. Čiji su današnji sljedmci, bez ikakve namjere da se osvrnu na kriminalnu prošlost bivšega gazde i odreknu njegovih titula i milijuna, domaći dečki, Igor Bišćan i Dario Šimić. Pristigli iz Rudeša.

Njima javnost naprosto vjeruje. Kao što vjeruje da Hajduk vodi ulica. Čiji je je vodeći eksponent upravo Marko Livaja. I zato je nad njim dopušteno iživljavanje.

I zato će se orgijati koliko god to i dokle god bude potrebno.