DUGI RAT

Nedavna podrhtavanja tla na području Republike Hrvatske i susjednih zemalja privukla su pažnju javnosti, strah je sve veći od moguće (veće) katastrofe, ali mnogo je faktora koji utječu na percepciju javnosti. Slabija upućenost nekada može uzrokovati bespotrebnu paniku, jednako kako može rezultirati i većim gubicima u trenucima kada katastrofa zaista i pogodi, piše Tin Žaja na stranicama portala Dalmacija Danas.
Područje Hrvatske dio je mediteransko-transazijskog područja (15% svjetskih potresa) koje obuhvaća kolizije Afričke i Indijske s Euroazijskom litosfernom pločom. Do potresa na našem području dolazi uslijed podvlačenja Afričke litosferne ploče pod Euroazijsku. Magnituda, odnosno količina oslobođene energije, i intenzitet dvije su mjere koje se proučavaju kod potresa. Prva se mjeri Richterovom ljestvicom, a druga uglavnom Mercalli Cancani Siebergovom ljestvicom.
Unatoč tome što se ljudska vrsta neprestano razvija, a na taj način rastu i tehnološka dostignuća, potrese još uvijek nije moguće predvidjeti. S obzirom na kretanje litosfernih ploča i na povijesnu rasprostranjenost potresa, može se reći u kojim će područjima doći do potresa, ali nemoguće je predvidjeti vrijeme, jačinu i intenzitet. Za razliku od relativno mirnijeg prostora istočnog dijela Kontinentalne Hrvatske, Primorska Hrvatska mnogo je aktivnija po pitanju potresa. Osim što su potresi na području Dalmacije učestaliji u odnosu na neke druge dijelove države, oni su prosječno i nešto snažniji. Posebni naglasak treba staviti na šire dubrovačko područje te na srednjodalmatinsku zagoru, od Sinja preko Imotskog do Vrgorca i područje Mosora, te priobaljem.
S obzirom na povijesne događaje, moguće je očekivati da će i područje RH, posebice Dalmaciju, u određeno vrijeme ponovno pogoditi neki razorniji potres, a pitanje je jesu li stanovnici tih područja infrastrukturno i logistički spremni nositi se s posljedicama moguće prirodne katastrofe?

DALMACIJA MEĐU NAJUGROŽENIJIM PODRUČJIMA HRVATSKE

Izvor: Dalmacija Danas

Potresi koji su obilježili kraj prošle godine ostavili su brojne posljedice ne samo na građevinama nego i na mentalnom zdravlju ljudi. Mnogi se pitaju što mogu učiniti kako bi barem djelomično zaštitli stan od potresa.

Osim izrade projekta statike zgrade ili kuće te sanaciju i pojačanje već oštećenih građevina kao najvažnije mjere, svi već danas možemo poduzeti i neke relativno jeftine ili čak besplatne korake kako bismo svoj dom učinili sigurnijim.