Projekt ITER: Pothvat za čovječanstvo

Projekt ITERKao zraka svjetla u recesijskome mraku, kao bomba optimizma u turističko-gospodarskoj bonaci, odjeknula je nedavna vijest da će u velikome pothvatu za osiguranje energetske budućnosti čovječanstva – svjetskome istraživačkome projektu termonuklearne fuzije – sudjelovati i hrvatski znanstvenici. Riječ je o istraživanjima koje zajedno sa SAD-om, Kinom, Rusijom, Indijom, Japanom i Korejom provode zemlje članice Europske unije i Europska zajednica za atomsku energiju s ciljem izgradnje Međunarodnoga termonuklearnog eksperimentalnog reaktora (ITER) u mjestašcu Cadaracheu kod francuskoga Marseillea. Riječ je o najnaprednijem eksperimentalnom fuzijskom reaktoru u svijetu, kojemu je cilj patentiranje jeftinijega, sigurnijega i, što je najvažnije, praktično neiscrpnoga izvora energije koji bi u dogledno vrijeme iz primjene trebao posve istisnuti nuklearne elektrane. Prvi prototip mogao bi biti dovršen do 2022. godine ...

PROJEKT ITER

Hvaranin dr. Tonči Tadić vodi ekipu hrvatskih znanstvenika na projektu

Piše: Davor Krile / Slobodna Dalmacija
Izvor: Slobodna Dalmacija


Ne čudi da u svemu aktivno sudjeluje i jedan Hvaranin, jer tko se bolje od stanovnika otoka s najvećim brojem sunčanih sati u godini uopće može razumjeti u sunce?

Doktor fizike i nekadašnji saborski zastupnik Tonči Tadić, naime, koordinator je hrvatske fuzijske istraživačke jedinice u pothvatu inspiriranom procjenama da će svijet za ciglih dvjestotinjak godina iscrpiti većinu zaliha fosilnoga goriva i da mu treba što brže pronaći jeftiniju i ekološkiju alternativu.


Umjesto ‘nuklearki’

Ekipu mu čini devet znanstveničkih timova Instituta za fiziku, “Ruđera Boškovića”, zagrebačkog FER-a, splitskog FESB-a i Sveučilišta u Rijeci. Projekt ITER najveći je znanstveni eksperiment današnjice koji je odavno premašio razinu galaktičkih istraživanja: vrijedan je više od 13 milijardi eura, a Europska unija financira više od polovinu njegova budžeta.

projekt ITER

Zadaća hrvatskih istraživača u njemu je kapilarno odraditi hrpu znanstvenih zadataka koje zadaju relativno kratki rokovi: reaktor treba završiti do 2022., a prvu fuzijsku elektranu, kapaciteta 2,5 gigavata, već do 2035.


Plazma koja grije...

– Moj zadatak je bio objediniti hrvatske znanstvene grupe koje u svom svakodnevnom poslu rješavaju zadaće potrebne za dovršetak projekta ITER, tj. pokušaja postizanja samogoruće plazme koja grije samu sebe oponašajući energiju sunca, uz pomoć fuzijskih reakcija – pokušava nam prevesti na jezik smrtnika zadaće svojega tima dr. Tonči Tadić.

Hrvatska istraživačka grupa morala se u prijelaznoj fazi u projekt uključiti kao vanjska jedinica Britanskog fuzijskog udruženja, pa su u tu svrhu nedavno potpisali sporazum o suradnji u Culhamu.

– Britansko partnerstvo nam može biti od itekakve koristi jer imaju i golemo iskustvo i najbolju tehničku logistiku u Europi u projektima fuzije – napominje dr. Tadić.

Participiranje Hrvatske u ovome programu Europske unije nije značajno samo u smislu uključenja domaćih istraživača u svjetske znanstvene procese, nego je i temeljni preduvjet za mogući graditeljski angažman hrvatskih poduzeća u kreiranju europske komponente ITER-a. A to otvara mogućnosti realizacije poslova u visini 6,5 milijardi eura.

Povezani članci

Who's Online

We have 214 guests and no members online