Zanimljivosti..

Likarija iz paklenog kotla

pravljenje rakijeRakijaKad se svrše poslovi oko vinogradarstva, šta bi drugo dalmatinski čovik činija nego u duge jesenske večeri, kad je već prohladno, okupit čeljad utoplo. A najtoplije je oko kotla. Iz kojega kaplje veselje, likarija, zadnja snaga grožđa... Ukratko, rakija. Čudesno piće Slavena koje rado klizne niz grlo i ostalima. Više za lik. Šta stariji kotal, to bolja rakija, kaže narod, a jedan od najbolje držećih pronašli smo u Tugarama, na imanju Radilovića. Ivan, inače dugogodišnji skupljač poljičke etnobaštine, kaže da je njihov iz 1900. godine, a izradili su ga čuveni splitski kotlari Koludrovići- Drop mora fermentirat, da se slador pretvara u alkohol, a to traje desetak dana, taman dok se završi posal u konobi oko vina… - objašnjava dugoraćanin Tonko Madunić dok čekamo prve kapi ...


VATRENA VODA

Likarija iz paklenog kotla


Prave kotle prikriva dva prsta čađe, stare i cili vik, ka ova Ivanova. Nema tu ženske ruke i glancanja, ovo su muške kužine


Piše: Damir Šarac / Slobodna Dalmacija
Izvor: Slobodna Dalmacija


- Nekad je to velika stvar bila, i skupa. Nije ga svaki komšiluk ima, pa su neki i živili od pečenja rakije, Jedan naš stari Ante je govorija da više zaradi na kotle nego da sije njive - priča Ivan, dok mu brat Mate puni drop, može ga i 300 kila stat u njihov kotal.

Ivan Radilović iz Tugara peče rakiju

- Drop mora fermentirat, da se slador pretvara u alkohol, a to traje desetak dana, taman dok se završi posal u konobi oko vina. Poduši ga se i svaki dan miša, a ako se hermetički zatvori, može se i dogodine radit rakija. Naši stari su, dok bi ih doša red na kotal, na drop slagali zeleno lišće od loze, i na to gline pet, šest centimetri, pa dobro nabili - objašnjava dugoraćanin Tonko Madunić dok čekamo prve kapi.

Čudesna je ova destilacija po našin konobama, proces je jednako složen ka u kakvome laboratoriju, a ove kućice di su naši kotli obično su od bloketa i crne, garave. Ne bi sto laboranata pripoznalo da su kotli bakreni, jer su prikriveni sa dva prsta čađe, stare i cili vik, ka ova Ivanova.

Nema tu ženske ruke i glancanja, ovo su muške kužine! U jednome kotlu se potpale drva pod drop, koji vrije, para ide u drugi kotlić, di se ladi, odvaja se voda, i curi, curi, kapa.

- Lozovača - nastavlja Madunić - to je čista, prava rakija od grožđa. Ako se dodaju trave u kotlić da se peče, dobiva se travarica, a ako oćeš da se zažuti, trave se namaču poslin.

- Orahovica mi je draga...

- Na litru rakije ide sedan orija, plus 7 do 10 deka cukra, korijen vanilije i par zrna kave. Stoj šezdeset dana, a najbolja je orahovica od tri godine.

-Šta još ima?

- Skoro svako voće daje i rakiju; dunje, smokve, jabuke, marelice. Ali recimo da je i šljivovica dobra, ako je iz Bosne ili Slavonije. Moje društvo je jedanput šljivovicon častija pokojni kardinal Kuharić, i uvjerava nas da je izvorna zagorska, a ne šumadijska. Dobra je i viljamovka, od krušaka, ali samo te vrste - tvrdi Tonko Madunić.

Rakija

Iz paklene naprave krenila je prva, najjača, špirit, dobar za masažu, ima 27-28 gradi. Ivan kuša, prolemuća po ustima, pa baca u vatru, da vidi kako gori.

- Pušači najbolje oćute koja je prava rakija! Ako ne valja, zagorči im usta. I ne smi se u ovi drop usipat cukra da se dobije više, to je otrov u stvari! Mmm, evo sad je dobra, naša je oko 19 gradi, to je 47,5 posto alkohola.

- I u ovome mraku ti baš pogodiš 47 i po posto! Ni 47 ni 48, nego baš na po?

- E dašta. Ispod 19 gradi ne bi smila bit. Bosanska šljivovica ti je 13 do 15, ne može šljiva dat jače, pa se duplo destilira. Dobije se pripečenica, digne se do 20 gradi, e to je onda dobro - veli Radilović, koji od sedam kila mošta dobije litru rakije, a ove će godine učinit stotinjak litara.

- Ovisi ti o vinu, sad činimo 30 tolitara, a mogli bi i 50, al ko će više radit vinograde...

Skupilo se oko kotla desetak ljudi, kuša se rakija, guraju kumpiri u žeravu. Bocunić ide od usta do usta.

- Mmm, dobra, brrr... Likarija!


Trogirska alkemija

Želimir Bašić, splitski autor knjige "Povijest proizvodnje alkoholnih pića", navodi kako su Iliri bumbili medovinu, a od Grka, pa Rimljana skužili su da i vino razveseljuje glavu. U njega su antički liječnici miješali različite trave, pa su nastajala ljekovita vina.

Alkohol su, navodno, prvi destilirali arapski alkemičari, a i dali su mu ime ("al-tohol" znači "fina stvar"). Vinski destilat i naziv "aqua vita - voda života" djelo su Španjolca Amalda da Villanove, papinskog liječnika i avanturista iz 13. stoljeća.

U Dalmaciju je novu vještinu donio trogirski općinski liječnik i alkemičar Petrus Bonus u 14. stoljeću. Alkohol se najprije koristio samo kao lijek, a onda se netko predozirao i nastao je - tulum...

Povezani članci

Who's Online

We have 537 guests and no members online