DUGI RAT

Ne mogu više. Umorna sam. Sada mi je već malo dosta... Ovakve rečenice postale su sastavnim dijelom svakodnevnog života. Čujemo ih u vlastitoj okolini ili ih pak i sami izgovaramo. Ponekad posve izravno i jednostavno – u "depri" sam. Iako je teško reći koliko ovakve izjave izgovorene u usputnim razgovorima u kojima im najčešće ne pridajemo osobitu pažnju, zapravo imaju stvarnu podlogu, statistika je prilično neumoljiva: gotovo četvrtina ljudi barem je jednom u životu bila depresivna..., piše Barbara Čalušić na stranicama Novog Lista ...

DEPRESIJA

Depresija tiho ubija, licemjerno društvo za to ne mari

Svjetska zdravstvena organizacija upozorava na rastuću bolest

Piše: Barbara Čalušić / Novi List
Izvor: Novi List

Nemir, nesanica, razdražljivost, teško rješavanje svakodnevnih poslova, gubitak koncentracije, stalna zabrinutost, zaokupljenost svakim novim događajem po tipu "samo mi je još ovo trebalo", misli o vlastitoj bezvrijednosti, besperspektivnosti, promjene apetita i tjelesne težine, zanemarivanje izgleda, osobne higijene, zanemarivanje okoline i prijatelja, povlačenje u sebe, gubitak seksualne želje - samo su neki od znakova depresije.

Psihijatrica doc. dr. Vesna Šendula Jengić uspoređuje depresiju s kovčegom koji putuje zajedno s njegovim vlasnikom.

Pomjena okoline koja je bila izrazito traumatična za pojedinca i dugotrajno stresna za njega, može tek djelomično ublažiti simptome. Još veću zabludu od bijega predstavlja vjera u samoizlječenje.

Stav "proći će" i mišljenje da depresivna osoba najbolje zna kako joj, pa se i sama može i izliječiti, potpuno je pogrešan.

Zbog takvog stava, ali još više društvene stigme, koja htjeli to priznati ili ne, i dalje prati svaki psihički poremećaj, osobnu barijeru do stručne pomoći ponekad je gotovo nemoguće preskočiti.

Činjenica da je depresija bolest koja galopira prema vrhu najčešćih bolesti i koja se nasreću može uspješno liječiti, ali ju je pritom potrebno i razumijeti, u svakom bi slučaju trebala ponovo presložiti usvojene vrijednosti.

Ako u vremenu koje obilježava mrak recesije nije pretjerano neukusno tražiti svijetlu stranu, onda je možda upravo sada trenutak za takvo preslagivanje.

Jer, kako zaključuje Šendula-Jengić, u svijetu u kojem su jedine vrijednosti materijalne i prevladava vrijeme lišeno ljepote, nježnosti, užitka u trenutku, valja se ponovo prisjetiti da je jedini istinski cilj na dionicama života, kvaliteta onog vremena kojeg trčimo, a ne istrčana dionica.

PROČITAJTE VIŠE...