DUGI RAT

Ćiriličko pismo koje se u Poljicima koristilo sve do 20. stoljeća u svakodnevnom životu postalo je prepoznatljivo i u kontekstu hrvatske trojne nacionalne pismenosti, a i u kontekstu općih slavenskih razmjera uporabe ovog pisma utemeljenog u srednjovjekovnom grčkom uncijalnom pismu. Kao što je i glagoljica kod Hrvata postigla svoju posebnu inačicu, prepoznatljivu po cijelom svijetu, tako je i s poljičicom.
Na predavanju prof.dr.sc. Matea Žagara i mr.sc. Majde Rubić na temu "Zaštita poljičke ćirilice", koje se održalo u utorak, 18. siječnja 2022. u 18:00 sati, u dvorana Jure Petričevića u Zagrebu (Ulica Matice hrvatske 2) u organizaciji Matice hrvatske, predočen je vremenski i prostorni raspon uporabe ove inačice ćiriličkog pisanja, funkcije u kojima se pojavljuje, kontinuitet uporabe i razvoja oblika, različiti nazivi i dr. Osobita se pozornost posvetila ukorijenjenosti u opću (rano)novovjekovnu hrvatsku pismenost te povezanosti s ostalim hrvatskim ćiriličnim varijetetima. S obzirom na važnost ove nacionalne inačice ćiriličkog pisma, s kojom je regionalna identifikacija (u Poljicima, a i u Dalmaciji općenito) iznimno snažna, postoji čvrsta potreba da se ona proglasi zaštićenim kulturnim dobrom Republike Hrvatske te je, stoga, posjetiteljima predočena i pravna procedura njezine zaštite.

Izvor: Matica Hrvatska