Čista srijeda: Vrijeme za kontinuitet ili promjene?

Najdosadnija politička kampanja i najbizarniji izbori u hrvatskoj povijesti svoj će vrhunac doživjeti u srijedu 17. travnja kada se zatvore birališta i proglasi izborni pobjednik. Građani će birati između dvije opcije: promjene i Treće republike koju najavljuje šef države Zoran Milanović ako SDP bude u prilici slagati većinu ili kontinuiteta politike i rekordnog trećeg mandata aktualnog premijera i predsjednika HDZ-a Andreja Plenkovića.
Politička "bomba" koju je bacio Milanović 15. ožujka kada je prvo kao predsjednik raspisao izbore za srijedu, a potom i najavio da će se kandidirati na izborima kao prvi na listi SDP-ove koalicije u I. izbornoj jedinici, i to kao premijerski kandidat, na trenutak je promijenila tijek kampanje i svjetla reflektora usmjerila na dotad poprilično zamrlu lijevu opciju. Osjetilo se neko čudno uzbuđenje, piše Jutarnji list.
Dotad se, naime, mislilo daje HDZ gotovo sigurno još jednom pobjednik u posve izvjesnoj utakmici te da će lako poslije izbora okupiti većinu za sastav nove Vlade. Milanovićev neočekivani prepad, kada se nenajavljeno pojavio na konferenciji za novinare predsjednika SDP-a Peđe Grbina i najavio da dolaze "rijeke pravde" i da više ništa neće biti isto, oduševio je ljevicu koja dotad nije u šefu SDP-a vidjela lidera koja bi mogao parirati Plenkoviću, a zabrinuo HDZ-ovce koji se u taj prvi trenutak nisu niti snašli. No, to je trajalo samo dva-tri dana.
Kampanja je, osim po neiscrpnom vrelu poruka s mobitela Josipe Rimac i verbalnim duelima predsjednika Milanovića i ministra Olega Butkovića, po svemu bila dosadna i neinventivna, a u buci koju se stvarala teško su se probijali izborni programi. U jednom je trenutku valjda i sam Milanović to shvatio, pa je u televizijskom intervjuu nabrojao što bi predstavljala njegova Treća republika, od razmontiranja Ustavnog suda, obračuna s ilegalnom gradnjom, novih poreza za nekretninske špekulante, većih plaća i mirovina...
 
Digitalna Dalmacija organizira Split CyberSec meetup pod nazivom 'Secure developer means secure code', koji će se održati u četvrtak, 11. travnja u 18.45 sati u PICS-u na FESB-u (Split, Ruđera Boškovića 32). Fokus ovog meetupa je na važnosti sigurnosti u razvoju softvera, a predavač je Antonio D'Angelo, stručnjak za IT sigurnost i programer koji živi i radi u Splitu. Antonio će u svom predavanju obraditi različite vrste sigurnosnih ranjivosti koje se često susreću u web aplikacijama te će istaknuti opasnosti od njihovih zlonamjernih iskorištavanja.
CyberSec meetup Digitalne Dalmacije predstavlja izvrsnu priliku za sve zainteresirane da prošire svoje znanje o sigurnosti u digitalnom svijetu. Više informacija o svemu možete pronaći na stranici i društvenim mrežama Digitalne Dalmacije. Vidimo se i u četvrtak predvečer na PICSu, a prijaviti se da dolazite možete (i trebate) ovdje!
 

Gle onoga što je svečano otvorio bankomat

Zamislite da dobijete pozivnicu: "Pozivamo Vas na svečano otvaranje bankomata i unaprijed se radujemo što ćete svojom nazočnošću uveličati ovaj veliki događaj. Bankomat će svečano otvoriti župan taj i taj, a nakon toga slijedi blagoslov i domjenak". Vjerojatno biste mislili da vam je pozivnicu poslalo Ministarstvo smiješnog hoda iz Monthyja Pytona, možda biste se čak malo i nasmijali fori. No postoji jedna zemlja, Hrvatska, koja nema Ministatrstvo smiješnog hoda, ali kao da ga ima. U njoj je svečano otvaranje bankomata prvorazredni događaj, toliko važan da se na njemu tiska politička elita. Tako se lički župan Ernest Petry ponosno fotografirao pokraj tek otvorenog bankomata, uzaludno objašnjavajući usred političke kampanje kako ovo nema veze s politikom. Naravno da je to politika, no nije to važno - riječ je o tome da će Petryja ovaj bankomat pratiti kroz cijelu karijeru. Kamo god dođe, na prijam, misu, domjenak, ljudi će se smijuljiti i šaputati: "Gle onoga što je otvorio bankomat!", piše Robert Bubalo na stranicama Večernjeg lista. Dnevnik ima i video svečanog otvaranja.
Nema što, HDZ sigurno dobija izbore u Lici!
 

Pola godine brutalnog rata u Gazi

Danas se navršava točno šest mjeseci od brutalnog napada Hamasa na Izrael, koji je pokrenuo novu spiralu nasilja na Bliskom istoku, a užasima se još ne nazire kraj. Nakon najsmrtonosnijeg dana u povijesti Izraela, u kojem su teroristi Hamasa ubili najmanje 1.200 Izraelaca, većinom civila, a ranili njih više od 3.300, odvevši sa sobom u Gazu i oko 250 izraelskih talaca, Izrael je objavio rat Hamasu. Međutim, rat se brzo pretvorio u kolektivnu odmazdu nad palestinskim civilima i jedan od najokrutnijih sukoba modernog doba. U izraelskoj ofenzivi na Gazu izraelske snage ubile su dosad više od 33.000 Palestinaca, od čega 40 posto djece. Ranjenih je više od 75.000. Hamasovci u Gazi još drže više od 129 talaca.
Izraelci su operaciju “uništenja Hamasa” započeli na sjeveru palestinske enklave naredivši evakuaciju nekoliko stotina tisuća Palestinaca na jug, na kojem se trenutačno, u uskom pojasu oko Rafaha, nalazi više od 1,5 milijuna Palestinaca, u zastrašujućim humanitarnim uvjetima, bez dovoljno hrane, vode i osnovnih životnih potrepština. Iako su Izraelci Rafah proglasili sigurnom zonom, to je područje redovito meta raketnih napada, a posljednjih tjedana izraelski premijer Benjamin Netanyahu ustrajava na kopnenom napadu na Rafah tvrdeći da je samo tako moguće uništiti Hamas, premda bi to vodilo u novi pokolj palestinskih civila. Nakon šest mjeseci potvrdilo se ono što se znalo od početka. Izraelci su bili iznimno uspješni u pustošenju Gaze i uništavanju civilne infrastrukture - bolnica, škola, pa čak i vjerskih objekata, ali dva glavna cilja zbog kojih je Izrael krenuo na Gazu ostala su neostvarena. Prvi je cjlj bio oslobađanje talaca, a pola od ukupnog broja odvedenih talaca i dalje je u rukama Hamasa. Unatoč golemom pritisku izraelske javnosti, Netanyahu je taj cilj podredio nastavku rata, s obzirom na to da mu je produljenje rata jedino jamstvo da neće biti prijevremenih izbora i da će ostati na vlasti. Nije ostvaren ni drugi glavni cilj: uništenje Hamasa.
Gaza predstavlja totalni poraz međunarodne zajednice, koja nije uspjela okončati krvoproliće. Dogovoren je samo jedan jednotjedni prekid vatre. Zbog pokolja civila u Gazi Južna Afrika podnijela je protiv Izraela tužbu pred Međunarodnim sudom pravde zbog genocida. Sve ovo što se proteklih šest mjeseci događalo u Gazi i na okupiranim palestinskim područjima predstavlja izvrstan poticaj i mobilizacijsko gorivo za regrutaciju novih pripadnika Hamasa.
 
Fejsom se dijeli gornja ilustracija Tomice Kralja koja bi svima koji nemaju pojma za koga glasati na predstojećim parlametarnim izborima mogla biti od pomoći. Da, šaljivi je to prikaz koji neodlučne birače vode od pitanja o najvažnijem Hrvatu u povijesti do stranke kojoj su najbliži. Ima tu svega - od pitanja o pomama i rajčicama, do klimatskih promjena, mise, špageta, svete nedjelje, shizofrenije, korupcije, strahe od cjepiva, a i od žena.
Podsjetimo, 17. travnja, u čistu izbornu srijedu (jer dolaze rijeke pravde), ove godine Hrvati izlaze na izbore za Sabor.

Ako se pitate tko se najviše javlja za riječ u Saboru i koje su stranke najaktivnije? Htjeli biste doznati da li su vladajući održali obećanje iz prošle kampanje? Postoje načini kako na jednostavan način doći do odgovora za koje niste ni znali da postoje.
Na stranici ImamoPravoZnati (https://imamopravoznati.org/) možete ostvariti zakonom zajamčeno pravo na informacije od bilo kojeg tijela financiranog javnim sredstvima. Vrijedni volonteri Gonga prikupili su adrese svih mogućih javnih službi pa će Vaš upit pronaći pravu adresu. Ne dozvolite da vas političari vuku za nos, informirajte se.
Parlametar (https://parlametar.hr/) je stranica kojom možete pratiti rad svakog zastupnika i zastupnice u Hrvatskom saboru. Štoviše, analitički alat dati će vam odgovore i na to koji zastupnički klubovi su najpodložniji jednoumlju pa njihovi zastupnici nikada ne glasaju protiv linije (HNS, HSLS i HDZ).
Osim upita tijelima javne vlasti, na stranici PopraviTo (https://popravi.to/) možete prijaviti probleme na javnim površinama i infrastrukturi u svakom kvartu svakoga grada i u cijeloj Hrvatskoj (naravno, ako je vaša općina, grad uključena u projekt PopraviTo).
Ako je civilno društvo u Hrvatskoj uvjerljivo je u najgoroj situaciji u cijeloj Europskoj uniji po širem društvenom kontekstu, političkoj klimi, sustavnoj potpori udrugama te okruženju u kojem bi civilno društvo bilo neovisno i slobodno, ne moraju najgori biti i naši građani - osvješteni, slobodnomisleći i aktivni građani. Budite jedan od njih.
 

Radovi na izgradnji šetnice kroz Duće najesen

Radovi na izgradnji dužobalne šetnice i biciklističke staze u Dućama otvoriti će se tek - najesen. Možda. Slijedom prethodnih općinskih objava o realizaciji projekta izgradnje dužobalne šetnice i biciklističke staze u Dućama valja obavjestiti šetače i mještane da je općina nakon raspisanog natječaja i zaprimljenih neprihvatljivih ponuda isti natječaj - poništila. Obzirom na približavanje turističke sezone u kojoj nije prihvatljivo izvoditi ovakve radove, ponovljeni postupak javne nabave za izvođenje radova i opremanje planiraju provesti u razdoblju lipanj-kolovoz, javljaju iz općine, dok bi  radovi na dovršetku šetnice trebali započeti u jesen. Ove godine.
 

Poziv za prijave za rad u biračkim odborima

Općinsko izborno povjerenstvo Općine Dugi Rat poziva zainteresirane osobe da će se prijave za rad u biračkim odborima (u svojstvu  predsjednika ili zamjenika predsjednika biračkog odbora) na izborima za zastupnike u Hrvatski sabor, a koji će se održati 17. travnja 2024.godine, zaprimati ISKLJUČIVO elektroničkim putem na e-mail adresu: oip.dugi-rat @ izbori.hr
Sukladno zakonu  po dva člana i zamjenika određuje većinska politička stranka ili koalicija, a po dva člana i zamjenika oporbene političke stranke ili koalicije sukladno stranačkom sastavu trenutačnog saziva Sabora, dok je određeno da predsjednik biračkog odbora i njegov zamjenik ne smiju biti članovi niti jedne  političke stranke. Nepotpune prijave neće se razmatrati.
Posebno se ističe kako će prednost kod izbora za članove biračkih odbora (u svojstvu  predsjednika biračkog odbora i njegovog zamjenika) imati osobe slabijeg imovnog stanja  (nezaposleni, studenti i sl.), a što je potrebno naznačiti u prijavi...
 

Izbori: Stranka Direkt podržala Možemo!

Stranka Direkt, bivša Pametno za Split i Dalmaciju, danas je u Splitu dala podršku političkoj platformi i kandidacijskoj listi Možemo u 10. izbornoj jedinici, te Sandri Benčić kao kandidatkinji za predsjednicu vlade. Koordinatorica Možemo i premijerska kandidatkinja Sandra Benčić je poručila da žele ispraviti one politike i odluke koje su kod građana izazvale osjećaj nepravde, nejednakosti i nemoći spram onih povlaštenih, piše Index.hr.
- "Želimo Hrvatsku u kojoj država brine za sve građane, u kojoj je ekonomija usmjerena na ostvarenje dostojanstvenih plaća i uvjeta rada, u kojoj je razvoj svih regija zemlje ujednačen. Želimo provesti promjene koje će Hrvatsku učiniti zemljom u koju se dolazi, a ne zemlju iz koje se odlazi" - rekla je Benčić na konferenciji za novinare.
Predsjednica stranke Direkt Kristina Vidan izvijestila je da su odlučili da neće sudjelovati na izborima za Hrvatski sabor 17. travnja, jer je fokus njihovog djelovanja "bio i ostao Split i Dalmacija".
 

Izbori: Stranka Centar u koaliciji Rijeke pravde

Rijeke pravde dolaze! Predali smo liste za izbore na kojima će stranku Centar, u okviru koalicije Rijeke pravde, predstavljati 11 kandidata: Ivica Puljak, Lana Pavić, Marin Račić, Marijana Puljak, Igor Skoko, Gorana Rosandić, Viktorija Knežević, Ivana Fundurulić, Zdenko F. Jukić, Tanja Paris i Damir Barbir. Od Hrvatske želimo i možemo izgraditi pravednu, uređenu zemlju sretnih građana, a današnjom predajom lista takvoj Hrvatskoj postavili smo temelje. Pozivamo vas da u srijedu 17.04.2024. izađete na izbore i birate Hrvatsku!
 

Pronađena ukradena Joškova pisanica

NAJNOVIJE: Na području Gripa pronađena je otuđena Joškova pisanica, a po obavjesti Ivica Marin ju je vratio do ostalih pisanica, u Đardin.
PRIJE: Usuret najvećem kršćanskom blagdanu prošli tjedan duh sreće i Uskrsa u centar Splita donijela je braniteljska udruga BLU, čiji su članovi od utorka oslikavali velike pisanice na Rivi koje su jučer poslijepodne završili i prenijeli u Đardin. Lijepa je to tradicija koja je na inicijativu slikara i branitelja Ivice Marina zaživjela i koja okuplja brojnu djecu koja oslikavaju manje pisanice i mogu ih ponijeti i kući kao poklon ili uskršnji suvenir. No jutros, na veliku subotu, na svojim društvenim mrežama oglasio se upravo Ivica Marin, slikar i invalid Domovinskog rata iz likovne braniteljske udruge Art – street i javio kako je netko iz Đardina ukrao veliku pisanicu, djelo dugoratskog slikara Joška Čizmića.
– Eto netko je iz parka Đardin ukrao ovu pisanicu, djelo slikara Joška Čizmića. Ako itko zna nešto ili je vidio, neka javi u TZ ili meni osobno. A onaj tko je to napravi nek se stidi! Moram naglasiti da te pisanice nisu pale s neba niti su nam darovane. Tu je uložen veliki više tjedni trud, te cjeli tjedan slikanja na rivi, gledajući svaki dan hoće li kiša ili ne. Neću spominjati koliko je ljubavi uloženo u sam rad. A što si sve to vrijeme radio ti dragi lopove. Dobro razmisli o tome... – stoji u objavi Ivice Marina.
 

Sretan Uskrs!

Mojim Dugoraćanima i Poljičanima, kao i svim posjetiteljima ovih zapisa u (ne)vremenu, ma gdje diljem ovog trećeg i još uvijek pretežno plavo-zelenog nebeskog kamenčića bili, sretan i blagoslovljen Uskrs!
Proslavimo ga bezbrižno s obitelji i najdražima.

U(ne)redništvo
 

Počelo ljetno računanje vremena

Vjerojatno najdosadnija vijest koju ćete danas pročitati jest da smo se prošle noći, dok ste spavali ili slavili, prebacili na ljetno vrijeme. Kazaljke ćemo kod starih i analognih satova jutros trebati pomaknuti za jedan sat unaprijed, a digitalni satovi i naši mobiteli, računala su to napravili već automatski, jer u nedjelju ujutro se završilo zimsko i započelo ljetno računanje vremena.
I tako će nam biti sve do 27. listopada kada će se kazaljke opet vratiti za jedan sat unatrag, na "normalno" zimsko vrijeme. Šmrc.
Stoga, uživajmo u "dužem" danu i lijepom ljetnom vremenu.
Eh da, danas prestaje i obveza paljenja svjetala na automobiima tijekom dana. Na motociklima i mopedima kratka svjetla moraju biti upaljena za vrijeme vožnje danju tijekom cijele godine. Ljetne gume će se na svoje ljubimce legalno smjeti vratiti tek 15.travnja.
 

HZMO: Isplata jednokratne pomoći penzionerima

Zavod za mirovinsko osiguranje najavio je da isplata jednokratnog novčanog primanja korisnicima mirovine počinje 27. ožujka, za što je osigurano gotovo 70 milijuna eura iz državnog proračuna. Jednokratno novčano primanje (JNP) dobit će 724.699 korisnika mirovine ostvarene u Republici Hrvatskoj kojima ukupna mirovina za veljaču 2024. nije prešla 880 eura. Korisnicima s najnižim mirovinama isplatit će se 160 eura jednokratno, onima s nešto višom 120, pa 80,60 i 50 eura za one s penzijom od 730 do 880 eura.
Izbori su pred nama, AP "časti"!
 

U velikom smo tjednu

Nalazimo se u Velikom tjednu, u vremenu kršćanske ozbiljnosti, sabranosti i promišljanja o svetosti vremena i događanja u njemu. Uskrsa ispovijed će se u župi svetog Josipa u Dugom Ratu održavati u utorak kroz jutro od 10 do 11 sati, a poslijepodne od 17 do 18 sati. Izvrsna je to prilika da Uskrs dočekamo spremna i čista srca, pomireni sa Bogom, bližnjima i samim sobom.
Veliki četvrtak dan je Isusove posljednje večere, na kojoj je sa svojim učenicima posljednji put proslavio židovski blagdan Pashu. Od 18 sati se na misnom slavlju obilježava sjećanje na Isusovu posljednju večeru i ustanovljenje Euharistije i svećeništva.
Na Veliki petak, dan vazmenog posta, nema svete mise, oltar je bez križa, oltarnika, cvijeća i svijeća, a vjerskim obredom od 18 sati uz klanjanje križu i procesiju mjestom obilježiti će se sjećanje na Isusovu muku i smrt na križu.
Velika subota je dan tišine, do Vazmenog bdijenja od 21 sat, koje se sastoji od službe svjetla s blagoslovom ognja, nakon čega slijede čitanja, krsna obećanja te Euharistijska služba. Blagoslov hrane obaviti će se u popodnevnim satima.
Nedjelja uskrsnuća Gospodinova, Uskrs, najstariji i najveći kršćanski blagdan, spomen je Kristova uskrsnuća – temelja kršćanske vjere i pobjede nad grijehom i smrti. Svete mise su u 10 i 19 sati.
 
Kada je J. K. Rowling pisala serijal o Harryju Potteru, sigurno nije slutila da će glavni negativac lord Voldemort odnosno Onaj čije se ime ne spominje postati i glavni lik izbora u Hrvatskoj. No to se dogodilo jer je Onaj čije se ime ne spominje postao Zoran Milanović, predsjednik RH. Njegova odluka da uđe u izborni ring politička je bomba koja je zatresla državu i šokirala sve, a ponajviše HDZ. Iz kojeg se odmah čulo da je riječ o ni manje ni više nego o državnom puču. Jer u skladu s hrvatskom političkom tradicijom kada "naši" godinama krše Ustav i ruše sve postulate države, društva, demokracije i neovisnosti institucija, onda to nije problem, kao što je problem kada to rade "vaši". Milanovićev ulazak s predsjedničke pozicije u parlamentarnu izbornu utrku, uz sve prijepore, poput onog je li trebao prije toga dati ostavku ili ne, ima i dobru stranu. Njegov nesvakidašnji potez do srži je ogolio svu trulež i licemjere ovog društva, države, institucija, politike, stranaka... Hoće li to tako i birači vidjeti i shvatiti, znat ćemo nakon 17. travnja, piše Ivana Jakelić na stranicama Jutarnjeg lista.