DUMP Days 2024: Studentska IT konferencija u Splitu
- Details
- Rubrika: Obrazovanje
- Datum: 09 Svibanj 2024
Studentska Udruga mladih programera DUMP priređuje osmo izdanje svoje DUMP Days konferencije koja će se održati 23. i 24. svibnja na Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje (FESB) u Splitu.
DUMP Days je besplatna, dvodnevna IT konferencija za studente i svo ostale zainteresirane koje zanima tehnologija, programiranje, poduzetništvo, web dizajn i digitalni marketing. Očekuje Vas četrnaest predavanja, dvije panel rasprave, hackaton i šest radionica raznih tematika: web development, UX/UI, umjetna inteligencija, digitalni marketing, blockchain i telekomunikacijska tehnologija, poduzetništvo..
"Konferencija za novu generaciju digitalaca" ove godine na FESB dovodi 27 IT firmi iz cijele Hrvatske uključujući Infobip, Ericsson i Solana Foundation. Tvrtke će imati svoje štandove gdje će predstaviti studentima čime se bave, koje tehnologije koriste i koje otvorene pozicije za ljetnu praksu ili studentski posao imaju. Dovode i 14 zanimljivih predavača, poduzetnika Daniela Ackermanna, voditeljicu projekta CroCube (prvi hrvatski satelit) Danielu Jović, gurua HR marketinga Davora Bruketu i druge, vjerujući da rade pozitivnu stvar za IT zajednicu u Splitu i Hrvatskoj, ali i za naše društvo općenito, a pogotovo za njegov mladi, otvoreni, hrabri i poduzetniji dio, budućnost našeg društva.
DUMP Days je besplatna, dvodnevna IT konferencija za studente i svo ostale zainteresirane koje zanima tehnologija, programiranje, poduzetništvo, web dizajn i digitalni marketing. Očekuje Vas četrnaest predavanja, dvije panel rasprave, hackaton i šest radionica raznih tematika: web development, UX/UI, umjetna inteligencija, digitalni marketing, blockchain i telekomunikacijska tehnologija, poduzetništvo..
"Konferencija za novu generaciju digitalaca" ove godine na FESB dovodi 27 IT firmi iz cijele Hrvatske uključujući Infobip, Ericsson i Solana Foundation. Tvrtke će imati svoje štandove gdje će predstaviti studentima čime se bave, koje tehnologije koriste i koje otvorene pozicije za ljetnu praksu ili studentski posao imaju. Dovode i 14 zanimljivih predavača, poduzetnika Daniela Ackermanna, voditeljicu projekta CroCube (prvi hrvatski satelit) Danielu Jović, gurua HR marketinga Davora Bruketu i druge, vjerujući da rade pozitivnu stvar za IT zajednicu u Splitu i Hrvatskoj, ali i za naše društvo općenito, a pogotovo za njegov mladi, otvoreni, hrabri i poduzetniji dio, budućnost našeg društva.
Akcija darivanja krvi u ponedjeljak u Omišu
- Details
- Rubrika: Zdravlje
- Datum: 19 Svibanj 2024
Pozivaju se aktivni i neaktivni darivatelji krvi, te svi ljudi dobre volje, na akciju darivanja krvi koja će se održati u prostorima hotela "Plaža" u Omišu u ponedjeljak, 20.05.2024. u vremenu od 8 do 12 sati u već tradicionalnoj organizaciji GDCK Omiš.
Pozivaju se dakle sve zdrave osobe od 18 do 65 godina starosti koji su u mogućnosti da se u velikom broju odazovu i pridruže ovoj humanoj akciji. Nakon kratkog liječničkog pregleda i određivanja hemoglobina u krvi, klasično darivanje krvi traje svega desetak minuta.
Krv je neophodna i nezamjenjiva, ona ljudima održava i omogućuje zdravlje, jer mnogim bolesnicima život ovisi o transfuzijskom liječenju.
Pozivaju se dakle sve zdrave osobe od 18 do 65 godina starosti koji su u mogućnosti da se u velikom broju odazovu i pridruže ovoj humanoj akciji. Nakon kratkog liječničkog pregleda i određivanja hemoglobina u krvi, klasično darivanje krvi traje svega desetak minuta.
Krv je neophodna i nezamjenjiva, ona ljudima održava i omogućuje zdravlje, jer mnogim bolesnicima život ovisi o transfuzijskom liječenju.
Čestitamo Majčin dan
- Details
- Rubrika: Aktualnosti
- Datum: 14 Svibanj 2017
Majčin dan je blagdan u čast majki i majčinstva koji se u većini zemalja obilježava svake godine druge nedjelje u svibnju. Za njega je najzaslužnija amerikanka Anna Marie Jarvis koja je u svibnju 1907. godine, nakon druge godišnjice smrti svoje majke, pokrenula Memorial Mothers Day Meeting. U crkvi je ženama podijelila 500 bijelih karanfila kojima je simbolično željela pokazati svoju ljubav prema preminuloj majci. Uporna Jarvis je inicirala i osnivanje službenog praznika u čast majki, pokrenula je kampanju, pisala je pisma političarima, gospodarstvenicima, svećenicima i ženskim udrugama svog doba, a već 1909. majke su u 45 država SAD slavile Majčin dan. Kao i u više od 70-tak zemalja svijeta, Dan svih majki obilježava se i u Hrvatskoj. U bivšim socijalističkim i komunističkim državama Majčin dan nije bio baš slavljen, nego se 8. ožujka proslavljao Međunarodni dan žena. Srećom, danas u demokraciji možemo s guštom slaviti oba praznika žena i majki. No iako je u prošlosti imao velik značaj za emancipiranje i poboljšanje položaja žena u društvu, danas se Majčin dan uglavnom svodi na prigodno darivanje majki cvijećem, čestitkama i sitnim poklonima ljubavi i pažnje.
EDIT konferencija: Razvoj digitalnih vještina
- Details
- Rubrika: Obrazovanje
- Datum: 09 Svibanj 2024
Ove svibanjske subote, 11.5.2024. u 10 h na PMF-u Split očekuje Vas prva EDIT konferencija - Razvoj digitalnih vještina. Konferencija donosi slojevit uvid u ključne aspekte digitalnog obrazovanja i promiče važnost razvoja digitalnih vještina u današnjem svijetu. Kruna je to projektnih aktivnosti naše agilne Digitalne Dalmacije u posljednjih sedam godina djelovanja EDIT CodeSchoola - besplatne škole primijenjenog programiranja ali i transferu znanja, iskustava i rezultata te usvajanja novih vještina, suvremenih tehnologija i alata u svrhu podizanja digitalnih vještina učenika i njihovih nastavnika. S više od 3.000 upisane djece u prethodnih sedam godina i provođenjem u više od 30 osnovnih i srednjih škola Splitsko-dalmatinske županije, EDIT CodeSchool je pokazao svoj značaj u pripremi djece za digitalnu budućnost. EDIT konferencija predstavlja prirodan produžetak ovog angažmana, nudeći platformu za dijeljenje znanja, iskustava i inovacija. Program konferencije je fokusiran i na teme primjene umjetne inteligencije u obrazovanju kroz koje će sudionici saznati kako se alati umjetne inteligencije mogu odgovorno primijeniti za učenike osnovnih i srednjih škola..
Sretan nam Dan pobjede i Dan Europe!
- Details
- Rubrika: Aktualnosti
- Datum: 08 Svibanj 2020
Fašizam i njegovi oblici, kao što su nacizam, a u hrvatskom povijesnom iskustvu ustaštvo i četništvo, doživjeli su poraz zato što se radilo o najmračnijim pojavama u povijesti naše civilizacije, valja ponoviti i danas, povodom Dana pobjede nad fašizmom u Europi i Dana Europe, koji se obilježavaju 9. svibnja.
Današnja, demokratska Europa nastala je na antifašizmu, a nacizam i fašizam, sa svojim domaćim inačicama, nanijeli su golemo zlo našim ljudima i našoj zemlji u 2. Svjetskom ratu.
Dan pobjede nad fašizmom važan je datum naše novije povijesti, te povijesti suvremene Europe. Pod zastavom fašizma, Hrvatska je bila okupirana i raskomadana. U našu je zemlju uveden totalitarni poredak koji je odgovoran za masovne zločine, etnička čišćenja i genocid. Rasni zakoni te nasilje i okrutnost bili su glavna sredstva vladanja nacističkih i fašističkih režima. Židovi, Srbi, Romi, Hrvati i drugi domoljubi bili su žrtve ustaškog režima. Zahvaljujući antifašističkoj borbi partizanskih jedinica te njihovih saveznika u svijetu, Hrvatska se oslobodila i svrstala na stranu pobjedničke koalicije.
Nažalost, dobro znamo i što je usljedilo poslije na ovim prostorima, u našoj zajedničkoj, socijalističkoj i nedemokratskoj državi koja je izvela zemlju iz zapuštene poljoprivredne u solidno industrijaliziranu, nesvrstanu zemlju, pod vladavinom jedne partije i maršala, a kasnije i diktatora, Tita, a poslije i centralnog komiteta, SIV-a i kolektivnog predsjedništva, no to je jedna druga, tužna priča.
Današnja, demokratska Europa nastala je na antifašizmu, a nacizam i fašizam, sa svojim domaćim inačicama, nanijeli su golemo zlo našim ljudima i našoj zemlji u 2. Svjetskom ratu.
Dan pobjede nad fašizmom važan je datum naše novije povijesti, te povijesti suvremene Europe. Pod zastavom fašizma, Hrvatska je bila okupirana i raskomadana. U našu je zemlju uveden totalitarni poredak koji je odgovoran za masovne zločine, etnička čišćenja i genocid. Rasni zakoni te nasilje i okrutnost bili su glavna sredstva vladanja nacističkih i fašističkih režima. Židovi, Srbi, Romi, Hrvati i drugi domoljubi bili su žrtve ustaškog režima. Zahvaljujući antifašističkoj borbi partizanskih jedinica te njihovih saveznika u svijetu, Hrvatska se oslobodila i svrstala na stranu pobjedničke koalicije.
Nažalost, dobro znamo i što je usljedilo poslije na ovim prostorima, u našoj zajedničkoj, socijalističkoj i nedemokratskoj državi koja je izvela zemlju iz zapuštene poljoprivredne u solidno industrijaliziranu, nesvrstanu zemlju, pod vladavinom jedne partije i maršala, a kasnije i diktatora, Tita, a poslije i centralnog komiteta, SIV-a i kolektivnog predsjedništva, no to je jedna druga, tužna priča.
Pomozi učenicima OŠ Jesenice da opreme školsku knjižnicu
- Details
- Rubrika: Obrazovanje
- Datum: 03 Svibanj 2024
Učenici OŠ Jesenice sudjelovali su u nagradnom natječaju RTL televizije kojim žele osvojiti novac za opremanje školske knjižnice. Molimo vas da u ovoj anketi glasate za OŠ Jesenice Dugi Rat, ali i podijelite poveznicu i zamolite prijatelje da glasaju.
Hvala vam u ime učenika naše škole!
Hvala vam u ime učenika naše škole!
Čestitamo Dan pobjede i Dan Europe
- Details
- Rubrika: Aktualnosti
- Datum: 09 Svibanj 2017
Na današnji dan 1945. godine službeno je kapitulirala nacistička Njemačka, pokretač II. Svjetskog rata, krvavog sukoba u kojem je poginulo preko 50 milijuna ljudi. Nakon sloma Njemačke, njezinih saveznika, za većinu europskih zemalja konačno je stigao duži period mira, a Europa je počela poprimati današnje obrise. Pet godina kasnije, 9.svibnja 1950., Robert Schuman, tadašnji ministar vanjskih poslova Francuske s vizijom ujedinjenja europskih zemalja predstavio je svoj prijedlog formiranja Europske zajednice za ugljen i čelik. Zajednica je postepeno prerasla u ono što danas poznajemo kao Europska Unija. U početku je bilo šest članica – Francuska, Zapadna Njemačka, Italija, Nizozemska, Belgija i Luksemburg, nakon čega je samo rasla, a od 1.srpnja 2013., pristupanjem Hrvatske Europska Unija se proširila na 28. zemalja. Odluku kojom se 9. svibnja svake godine obilježava kao “Dan Europe” je donijelo Vijeće Europske unije u Milanu 1985. godine.
Fašizam i njegovi oblici, kao što su nacizam, a u hrvatskom povijesnom iskustvu ustaštvo i četništvo, doživjeli su poraz zato što se radilo o najmračnijim pojavama u povijesti naše civilizacije. Valja to ponoviti još jedanput, za naše "ponavljače" i "tumače" alternativne povijesti, one koji još "žive" u 1941. ili 1945.
Današnja, demokratska Europa nastala je na antifašizmu, a nacizam i fašizam, sa svojim domaćim inačicama, nanijeli su golemo zlo našim ljudima i našoj zemlji. Pod zastavom fašizma, Hrvatska je bila okupirana i raskomadana. U našu je zemlju uveden totalitarni poredak koji je odgovoran za masovne zločine, etnička čišćenja i genocid. Rasni zakoni te nasilje i okrutnost bili su glavna sredstva vladanja nacističkih i fašističkih režima. Židovi, Srbi, Romi, Hrvati i drugi domoljubi bili su žrtve ustaškog režima. Zahvaljujući antifašističkoj borbi partizanskih jedinica te njihovih saveznika u svijetu, Hrvatska se oslobodila i svrstala na stranu pobjedničke koalicije.
A što je kod nas bilo poslije, u "samoupravnom" socijalizmu, nedemokratskom jednopartijskom sustavu s diktatorom Titom, sasvim je bila druga priča..
Čestitamo Vam Dan pobjede i Dan Europe!
Fašizam i njegovi oblici, kao što su nacizam, a u hrvatskom povijesnom iskustvu ustaštvo i četništvo, doživjeli su poraz zato što se radilo o najmračnijim pojavama u povijesti naše civilizacije. Valja to ponoviti još jedanput, za naše "ponavljače" i "tumače" alternativne povijesti, one koji još "žive" u 1941. ili 1945.
Današnja, demokratska Europa nastala je na antifašizmu, a nacizam i fašizam, sa svojim domaćim inačicama, nanijeli su golemo zlo našim ljudima i našoj zemlji. Pod zastavom fašizma, Hrvatska je bila okupirana i raskomadana. U našu je zemlju uveden totalitarni poredak koji je odgovoran za masovne zločine, etnička čišćenja i genocid. Rasni zakoni te nasilje i okrutnost bili su glavna sredstva vladanja nacističkih i fašističkih režima. Židovi, Srbi, Romi, Hrvati i drugi domoljubi bili su žrtve ustaškog režima. Zahvaljujući antifašističkoj borbi partizanskih jedinica te njihovih saveznika u svijetu, Hrvatska se oslobodila i svrstala na stranu pobjedničke koalicije.
A što je kod nas bilo poslije, u "samoupravnom" socijalizmu, nedemokratskom jednopartijskom sustavu s diktatorom Titom, sasvim je bila druga priča..
Čestitamo Vam Dan pobjede i Dan Europe!
Digitalna Dalmacija pokreće CyberSec akademiju
- Details
- Rubrika: Znanost
- Datum: 03 Svibanj 2024
Kibernetička sigurnost se neprestano razvija, no i dalje je misterij za mnoge. Sve češće slušamo o važnosti zaštite digitalnih informacija, ali i o zabunama koje okružuju ovu temu. U aktualnom digitalnom razvoju, gdje se granice između virtualnog i stvarnog sve više brišu, kibernetička sigurnost postaje ključna tema koja izaziva sve veću pažnju i interes. Unatoč sve većoj svijesti o važnosti cyber sigurnosti, ljudi i dalje ostaju neinformirani o njezinim složenostima i mogućnostima. Dok se svakodnevno suočavamo s vijestima o hakiranju, curenju podataka i cyber napadima, postavlja se pitanje: što zapravo znamo, a što ne znamo o kibernetičkoj sigurnosti?
Danas je kibernetička sigurnost izuzetno važna tema jer su računalne prijevare postale svakodnevna pojava. Svaka institucija i tvrtka suočava se s različitim oblicima kibernetičkih prijetnji, a zaštita podataka i sustava postala je imperativ.
Jedan od najčešćih mitova je taj da su samo velike tvrtke ili vlade mete cyber napada. Istina je da su i male tvrtke i pojedinci podložni cyber prijetnjama. U stvarnosti, mali subjekti često postaju lakši ciljevi zbog slabije sigurnosne infrastrukture. Stoga je važno shvatiti da je kibernetička sigurnost bitka koja se vodi na svim razinama.
Još jedan čest mit je uvjerenje da se dovoljno možemo zaštititi samo instaliranjem antivirusnog programa. Kibernetička sigurnost zahtijeva mnogo više. To uključuje educiranje korisnika o sigurnosnim praksama, redovito ažuriranje softvera i sustava, te implementaciju kompleksnijih sigurnosnih rješenja.
Dodajmo, ljudski faktor također igra ključnu ulogu u cyber sigurnosti, jer su brojni napadi usmjereni na iskorištavanje ljudske pogreške ili naivnosti. Edukacija i osvještavanje korisnika o sigurnosnim rizicima jednako su važni kao i implementacija tehničkih sigurnosnih mjera.
Nakon uspješno održanog CyberSec meetupa, Digitalna Dalmacija nastavlja dalje – otvara prvu CyberSec akademiju u Splitu, osmotjednu edukaciju koja obuhvaća više sigurnosnih disciplina, od prikupljanja podataka preko različitih napada do zaštite aplikacije od spomenutih napada. To predstavlja značajan korak u podizanju svijesti i obrazovanja o kibernetičkoj sigurnosti. Početnici u web developmentu ili oni sa seniorskom iskustvom, pa čak i oni koji razmišljaju o prelasku u sigurnosni sektor, kroz CyberSec akademiju će definitivno steći nova i korisna znanja. Otvorena je za sve koji žele postati stručnjaci za sigurnost web aplikacija i naučiti kako zaštititi aplikacije od najčešćih napada. Cilj je omogućiti stvaranje stručnjaka koji su sposobni ne samo prepoznati prijetnje, već i adekvatno reagirati na njih.
Danas je kibernetička sigurnost izuzetno važna tema jer su računalne prijevare postale svakodnevna pojava. Svaka institucija i tvrtka suočava se s različitim oblicima kibernetičkih prijetnji, a zaštita podataka i sustava postala je imperativ.
Jedan od najčešćih mitova je taj da su samo velike tvrtke ili vlade mete cyber napada. Istina je da su i male tvrtke i pojedinci podložni cyber prijetnjama. U stvarnosti, mali subjekti često postaju lakši ciljevi zbog slabije sigurnosne infrastrukture. Stoga je važno shvatiti da je kibernetička sigurnost bitka koja se vodi na svim razinama.
Još jedan čest mit je uvjerenje da se dovoljno možemo zaštititi samo instaliranjem antivirusnog programa. Kibernetička sigurnost zahtijeva mnogo više. To uključuje educiranje korisnika o sigurnosnim praksama, redovito ažuriranje softvera i sustava, te implementaciju kompleksnijih sigurnosnih rješenja.
Dodajmo, ljudski faktor također igra ključnu ulogu u cyber sigurnosti, jer su brojni napadi usmjereni na iskorištavanje ljudske pogreške ili naivnosti. Edukacija i osvještavanje korisnika o sigurnosnim rizicima jednako su važni kao i implementacija tehničkih sigurnosnih mjera.
Nakon uspješno održanog CyberSec meetupa, Digitalna Dalmacija nastavlja dalje – otvara prvu CyberSec akademiju u Splitu, osmotjednu edukaciju koja obuhvaća više sigurnosnih disciplina, od prikupljanja podataka preko različitih napada do zaštite aplikacije od spomenutih napada. To predstavlja značajan korak u podizanju svijesti i obrazovanja o kibernetičkoj sigurnosti. Početnici u web developmentu ili oni sa seniorskom iskustvom, pa čak i oni koji razmišljaju o prelasku u sigurnosni sektor, kroz CyberSec akademiju će definitivno steći nova i korisna znanja. Otvorena je za sve koji žele postati stručnjaci za sigurnost web aplikacija i naučiti kako zaštititi aplikacije od najčešćih napada. Cilj je omogućiti stvaranje stručnjaka koji su sposobni ne samo prepoznati prijetnje, već i adekvatno reagirati na njih.
Dan kada je umro drug Tito
- Details
- Rubrika: DR Arhiva
- Datum: 04 Svibanj 2006
Dogodilo se na današnji dan... Nedjelja, četvrti svibanj 1980. Datum koji je u povijesti nogometa na ovim prostorima. U 15.05 h je umro Josip Broz Tito, a sat i pol kasnije prekinute su sve nogometne utakmice svih saveznih, republičkih i regionalnih liga bivše države. Uplakani suci odsvirali su kraj, a publika se razilazila u muku i grcaju. Tek neki čvršći muški glas poveo bi pjesmu "Druže Tito mi ti se kunemo..." i započelo bi plakanje u svih šesnest... Svako selo s nogometnim klubom i svaki grad i svaki nogometaš, pa čak i onaj koji je svojedobno igrao u pionirima ili još nižim uzrastima ili mu je pak guranje lopte omiljeni TV hobi, ima svoju mitsku priču o četvrtome svibnju ...
Potpisan je ugovor za 2,5 km brze ceste od Mravinaca do TTTS-a
- Details
- Rubrika: Gospodarstvo
- Datum: 03 Svibanj 2024
Potpisan je ugovor. Konačno. Strabag i Hrvatske ceste su potpisale ugovor na 41 milijun eura kojim će se u 2 godine izgraditi 2,5 km ceste (tunel 340m i 2 nadvožnjaka) od rotora brze ceste u Mravincima do TTTS-a. Time će rotor na Bilicama i promet prema Splitu konačno malo prodisati. Tek nastavkom radova od TTTS-a do Dugog Rata prodisat će i ostatak dionice Jadranske magistrale (očekuje se taj završetak do kraja 2027. godine), izvještava javnost u koloni bivši splitski gradski vijećnik Renato Čupić s svog fejs profila.
Iduća dionica "ceste zvane čežnja" je čvor TTTS - čvor Grljevac.
Ajmo, požurite konji bijeli... pardon, Hrvatske ceste.. prije ću u penziju nego se napravi brza cesta Split - Omiš!
Iduća dionica "ceste zvane čežnja" je čvor TTTS - čvor Grljevac.
Ajmo, požurite konji bijeli... pardon, Hrvatske ceste.. prije ću u penziju nego se napravi brza cesta Split - Omiš!
Prvi Svibnja u svijetu koji se iz temelja mijenja: totalni otpor radništva Trećem svjetskom ratu i povratku fašizma
- Details
- Rubrika: Iz Medija
- Datum: 04 Svibanj 2024
Početkom Svibnja tradicionalno se bavimo temama na najvažniji dan međunarodnog radništva, ali njemu kao cjelini počinje ponestajati izbora u ovoj rundi "kaosa pod nebesima". Diljem Europe konkretne ljevičarske opcije slabe i izgledaju sitno u usporedbi s desnicom koja se nezaustavljivo propinje hraneći se cijelim nizom kriza. Za radnike, njihova prava i njihove živote, to je nagovještaj još puno težih vremena. Ljevica propada jer je ideološki atrofirala. Čak do te mjere da konkretne ideje zvuče krajnje arhaično, neozbiljno, neizvedivo. To nije nužno problem. Neke stare ideje i treba odbaciti, ali na mjesto njih ne može doći nešto što borbom za socijalnu pravdu i slične stvari bježi od uvijek prisutnog i očitog - kapitalizam je eksploatirajući sistem koji eksploatira radnike za dobrobit vlasnika kapitala.
Stari problem ostao je isti, ali oko njega nisu nikle nove ideje kako ga riješiti. Ne znači da neće, ali čini se da to ide u smjeru gdje stvari "trebaju postati gore da bi postale bolje". Što se pak tiče "kaosa pod nebesima", izgleda kako su neki, možda u nedostatku mašte, zaključili da je jedino rješenje čekati na totalni kaos ili pak na imploziju kapitalizma. To nema previše smisla jer, kao što i vidimo, postoje opcije koje su daleko spremnije iskoristiti takvo stanje.
Europske zemlje će se zabarikadirati u nacionalizam kad "zagusti", a to može dovesti do sumorne budućnosti u kojoj će postojati eksploatacija doma ili front vani, jer Europa koja se vraća na nacionalne osnove teško da će biti mirna Europa, piše Advance.hr.
U nedostatku teorije koja bi mogla biti novi pogon za promjenu svijeta iz temelja, mogu li se radnici ičem nadati?
Mogu, itekako, a pred njima je jedna velika borba koje u ovom trenutku možda nisu ni svjesni iako već sad sudjeluju i samim svojim stavom daju svoj važan doprinos. Svijet je u takvom stanju da vrijeme ni nije pogodno za borbu protiv osnovnih uzroka eksploatacije, umjesto toga radnici Europe i svijeta moraju zbiti redove kako bi zaustavili dva prijeteća zla: Treći svjetski rat i povratak fašizma u nekom novom obliku.
Radnici svih zemalja slažu se da ne žele rat. Nije da ih se pita, ali sama činjenica da narodi nisu "zaluđeni" ratom već je sama po sebi ohrabrujuća. U ovim trenucima i ruski i ukrajinski radnici, pretvoreni u vojnike, masovno ginu u sukobu koji im je nametnut. Da mogu birati front bi utihnuo. Za ukrajinsko-ruski sukob je očito prekasno, ali ostatak Europe se mora trznuti na vrijeme jer će u protivnom završiti na isti način ako njihove elite tako odluče ili dobiju takve naredbe.
Sva sila daleko najveće ljudske klase, one radničke, mora u najmanju ruku biti potpuno odlučna oko toga da se militantno suprotstavlja militarizmu. To je najveći i najhitniji izazov današnjice i za to nije potrebna duboka i kompleksna ideologija - to je iskonski otpor smrti i borba za život. Glas radnicima nikad nije dat, ali oni diljem svijeta na današnji Prvi svibnja složili bi se da ratovi, kao što su ovaj u Ukrajini i u Gazi, moraju odmah stati. Poruka je jednostavna, potpuno odbacivanje rata, a u vremenima kao što je ovo može biti revolucionarna.
Stari problem ostao je isti, ali oko njega nisu nikle nove ideje kako ga riješiti. Ne znači da neće, ali čini se da to ide u smjeru gdje stvari "trebaju postati gore da bi postale bolje". Što se pak tiče "kaosa pod nebesima", izgleda kako su neki, možda u nedostatku mašte, zaključili da je jedino rješenje čekati na totalni kaos ili pak na imploziju kapitalizma. To nema previše smisla jer, kao što i vidimo, postoje opcije koje su daleko spremnije iskoristiti takvo stanje.
Europske zemlje će se zabarikadirati u nacionalizam kad "zagusti", a to može dovesti do sumorne budućnosti u kojoj će postojati eksploatacija doma ili front vani, jer Europa koja se vraća na nacionalne osnove teško da će biti mirna Europa, piše Advance.hr.
U nedostatku teorije koja bi mogla biti novi pogon za promjenu svijeta iz temelja, mogu li se radnici ičem nadati?
Mogu, itekako, a pred njima je jedna velika borba koje u ovom trenutku možda nisu ni svjesni iako već sad sudjeluju i samim svojim stavom daju svoj važan doprinos. Svijet je u takvom stanju da vrijeme ni nije pogodno za borbu protiv osnovnih uzroka eksploatacije, umjesto toga radnici Europe i svijeta moraju zbiti redove kako bi zaustavili dva prijeteća zla: Treći svjetski rat i povratak fašizma u nekom novom obliku.
Radnici svih zemalja slažu se da ne žele rat. Nije da ih se pita, ali sama činjenica da narodi nisu "zaluđeni" ratom već je sama po sebi ohrabrujuća. U ovim trenucima i ruski i ukrajinski radnici, pretvoreni u vojnike, masovno ginu u sukobu koji im je nametnut. Da mogu birati front bi utihnuo. Za ukrajinsko-ruski sukob je očito prekasno, ali ostatak Europe se mora trznuti na vrijeme jer će u protivnom završiti na isti način ako njihove elite tako odluče ili dobiju takve naredbe.
Sva sila daleko najveće ljudske klase, one radničke, mora u najmanju ruku biti potpuno odlučna oko toga da se militantno suprotstavlja militarizmu. To je najveći i najhitniji izazov današnjice i za to nije potrebna duboka i kompleksna ideologija - to je iskonski otpor smrti i borba za život. Glas radnicima nikad nije dat, ali oni diljem svijeta na današnji Prvi svibnja složili bi se da ratovi, kao što su ovaj u Ukrajini i u Gazi, moraju odmah stati. Poruka je jednostavna, potpuno odbacivanje rata, a u vremenima kao što je ovo može biti revolucionarna.
Branko Galić: Hrvatski izbori
- Details
- Rubrika: Iz Medija
- Datum: 03 Svibanj 2024
Koliko je danas Hrvatska dogovorna ekonomija političke stranke na travanjskim izborima nisu govorile. Procjenjuje se da državni aparat danas na različite načine drži u šaci više od 60 posto ekonomije. Ili investira ili je naručitelj ili subvencionira ili kontrolira na različite načine pa i kroz partiju/stranku. Na samom kraju predizborne kampane za Hrvatski sabor iskočila je vijest kako RH traži 820 milijuna eura od EU. Što će prosječni birač promisliti nego da je to puno više od korupcijskih afera 'plin za cent' i umirovljenika s 500 milijuna kuna na računu itd. Računaju da će se ipak od toga lijepi dio zavrtiti i među građevinarima. Otiđite na bilo koje gradilište i nećete više vidjeti bagere ni kamione Tehnogradnje, Hidroektre, Konstruktora, Viadukta... Postali smo država j.d.o.o. A građevinskih strojeva nikad više. Apsolviran je šok prestanka gradnje auto-ceste Zagreb-Split i pumpanja cijene kilometra ceste. Tražu se novi projekti, novi zahvati. Grade se zgrade, apartmani. Traže se stanovi, ali ne za stanovanje. Nasipa se obala, ali ne za uživanje u prirodi. Turizam i pohlepa kolo vodi..., piše Branko Galić u svom postibornom komentaru objavljenom na stranicama portala Dalmacija Danas.
Ovotravanjski parlmamentarni izbori dokazali su da nitko od političkih stranaka ne razmišlja što se može dogodit sutra i to u najbližem okruženju, što donose nove tehnologije, kuda vrluda etika i što ona donosi u vrijeme jačanja vjerskih zajednica.
Odlazak 500 tisuća mladih, inteligentnih i potentnih u svakom smislu osjeća se na svakom koraku. U općem stanju smo degradacije. Ni etablirane političke stranke ne generiraju mlade politički obrazovane ljude. Na listama su mahom izlizani, pročitani, retrogradni. Pa tako i s lijeva i s desna čuju se kako manjinci ugrožavaju većinu. Nepojmljivo im je da sudjeluju u Vladi RH. Politička znanja koja postoje bar 100 godina slabo dopire na zaostalom plemenskom Balkanu.
I kakva je sad radost hrvatskom biraču? Sve je isto, plus minus 5 posto. Ako smo u par godina izgubili pola milijuna ljudi, ne zbog rata, nego želje za boljim životom. Ima li razloga da ne izgubimo još toliko u sljedećih par godina? Politika je ispravna samo nam ljudi bježe. Kako to, kako to?!
Ovotravanjski parlmamentarni izbori dokazali su da nitko od političkih stranaka ne razmišlja što se može dogodit sutra i to u najbližem okruženju, što donose nove tehnologije, kuda vrluda etika i što ona donosi u vrijeme jačanja vjerskih zajednica.
Odlazak 500 tisuća mladih, inteligentnih i potentnih u svakom smislu osjeća se na svakom koraku. U općem stanju smo degradacije. Ni etablirane političke stranke ne generiraju mlade politički obrazovane ljude. Na listama su mahom izlizani, pročitani, retrogradni. Pa tako i s lijeva i s desna čuju se kako manjinci ugrožavaju većinu. Nepojmljivo im je da sudjeluju u Vladi RH. Politička znanja koja postoje bar 100 godina slabo dopire na zaostalom plemenskom Balkanu.
I kakva je sad radost hrvatskom biraču? Sve je isto, plus minus 5 posto. Ako smo u par godina izgubili pola milijuna ljudi, ne zbog rata, nego želje za boljim životom. Ima li razloga da ne izgubimo još toliko u sljedećih par godina? Politika je ispravna samo nam ljudi bježe. Kako to, kako to?!
Živija 1. svibnja! Živija praznik rada!
- Details
- Rubrika: Zanimljivosti
- Datum: 30 Travanj 2010
Svitu, sritan Vam praznik rada! Čestitam Vam i blagdan Sv. Josipa radnika, najveći praznik radnog čovjeka! Praznik čestitam i svim ženama na vrhu Mosora. Našim krizmanicima u župi Svetog Josipa. I svim curama na livadama Radmanovim. I našem neponovljivom, jednom i jedinom, predsjedniku udruge "Korito". I ekipi na višefaznom kominu poviše dugoratske savane koja se divi pola lešom, a pola pečenom kralju životinja... Sritan Vam Prvi Svibnja, praznik rada!
Feštu nastavljamo uz prigodni članak neponovljivog i legendarnog Ćiće! U prvomajskom izdanju. Pročitajte u nastavku. Suvišno je išta više reć ...
Feštu nastavljamo uz prigodni članak neponovljivog i legendarnog Ćiće! U prvomajskom izdanju. Pročitajte u nastavku. Suvišno je išta više reć ...
Povodom najvećeg praznika radnog čovjeka
- Details
- Rubrika: Aktualnosti
- Datum: 02 Svibanj 2012
Drugovi i drugarice, dame i gospodo, sinovi i kćeri prezrena radništva i Vi, radnici, vrsto koja samo što nije izumrla – sretan vam Praznik rada! Nema druge nego vam kazati - sretno, onako kako se kazuje rudarima prije nego uđu u okno pa pojma nemaju hoće li ikad više ugledati svjetlost dana. Otići na posao danas je u nas, a bogme i u svijetu, poprilično tome nalik. Dođeš, timbraš karticu ili upališ kompjuter, obučeš trliš ili navučeš klompe, svejedno, (od)radiš svoje i pojma nemaš je li to zadnji put da si svu tu rutinu odradio, ili ćeš slično, iz dana u dan, sve do penzije, onako kako je i stari pape to radio. Dragi radnici i radnice, dame i gospodo, drugovi i drugarice! Kad vam se čini da je loše, sjetite se one – shit happens. A kad vam se čini da se nema love nizašto, jednostavno manje pričajte na mobitel, bando parazitska!... piše Siniša Pavić u svojoj kolumni na stranicama (Kronike Du.. :-) Novog Lista ...
Prvomajski običaji: kad se sjetim.. pola lešo, pola pečeno - (ne)rasičeno!
- Details
- Rubrika: Stil Života
- Datum: 27 Travanj 2018
U ona davna, davna vremena prije superizbora, tribala je to biti prava prvomajska fešta. Tribala se okupiti probrana ekipa, sve marendaši od formata, za radnog vremena marljivi radnici, barenko ova polovica koja još imaju sriću iz dana u dan odlaziti u Split na posao i vraćati se zadovoljni predvečer doma, svom malom mjestu koje se užasava i zalaska sunca, a kamoli neće zbog onih ugaslih tisuću i kusur radnih mjesta u samom mistu.... Ali eto, život ide dalje, nema druge nego i dalje radit, samo negdje malo dalje od doma, kad je već tako ispalo. Radna svakodnevnica, dikod koja fatureta, dikod koja večerica, fešta, dok se još i to smije.. A najslađe se bilo okupit oko prvomajske marende.. Fotografiranje prazničke marende je ukazom El Presidentea bilo najstrožije zabranjeno. Ne triba još uz svekoliku krizu i ovakvo i nepriličnu prvomajsku temu za ova zajebana vremena, fotografijama nesretnih papkara i onoga što je od njih nakon druženja ostalo zafrkavati ostatke ostataka nekadašnje radničke klase i poštene inteligencije, mahom osuđene na tripice i prvomajski fažol. Tako je skoro otpao, do uneredničke odlučne intervencije, i planirani radni naslov članka: "Pola na lešo, pola pečeno - (ne)rasičeno!" koji najbolje opisuje svojedobna prvomajska zbivanja u konobama naše bolje radne prošlosti.
No ništa zato. Ništa ne može izbrisati sijećanje na osmosatna druženja radničke klase i "poštene inteligencije" uz nadničarske priče iz nekih boljih, davnih vremena, spomen na radne drugove i drugarice između par slasnih zalogaja, uspomene na ratne drugove iz posljednjeg rata između par dugih gutljaja, evociranje uspomena na legendarne utakmice u Vili i na Oriju između sljedova lipih bokuna, sve to zaliveno jedva prigušenim emocijama i solidnom litražom jeftino nabavljene imotske Kujundžuše... sve je to prošlo i uvijek prolazi u trenu, kao ovih zadnjih 20-ak godina.., stigli ujutro, završili prazničku smjenu tek prid večer, neki krenuli potom na plažu pozdraviti Sunce, kad već nije zdravo već otvoriti i sezonu kupanja, pa potom završili na slatkom after-partiju uz palačinke i blagdanski nogomet preplaćenih bjelosvjetskih gurača lopte na AreniSport..
Što izdvojiti od nekadašnjih prvih prvomajskih delicija? Juhu? Lešo janjetinu? Pečeno? Slatko? Vino? Palačinke? Ne znam, grij bi veliki bio sad i ovdje to nekako za masmedije rangirat, ali dolče garbo a'la Slobo, sakrij se malo u stranu Rino, ajme kad se sitim..., bio je to pravi praznik razmaženim nepcima! Ponovilo se...
No ništa zato. Ništa ne može izbrisati sijećanje na osmosatna druženja radničke klase i "poštene inteligencije" uz nadničarske priče iz nekih boljih, davnih vremena, spomen na radne drugove i drugarice između par slasnih zalogaja, uspomene na ratne drugove iz posljednjeg rata između par dugih gutljaja, evociranje uspomena na legendarne utakmice u Vili i na Oriju između sljedova lipih bokuna, sve to zaliveno jedva prigušenim emocijama i solidnom litražom jeftino nabavljene imotske Kujundžuše... sve je to prošlo i uvijek prolazi u trenu, kao ovih zadnjih 20-ak godina.., stigli ujutro, završili prazničku smjenu tek prid večer, neki krenuli potom na plažu pozdraviti Sunce, kad već nije zdravo već otvoriti i sezonu kupanja, pa potom završili na slatkom after-partiju uz palačinke i blagdanski nogomet preplaćenih bjelosvjetskih gurača lopte na AreniSport..
Što izdvojiti od nekadašnjih prvih prvomajskih delicija? Juhu? Lešo janjetinu? Pečeno? Slatko? Vino? Palačinke? Ne znam, grij bi veliki bio sad i ovdje to nekako za masmedije rangirat, ali dolče garbo a'la Slobo, sakrij se malo u stranu Rino, ajme kad se sitim..., bio je to pravi praznik razmaženim nepcima! Ponovilo se...