DUGI RAT

I dok Hrvatske željeznice prolaze kroz do sada najveću krizu, a zbog učestalih željezničkih nesreća u kojima, nažalost, sve više ima i ljudskih žrtava, u zraku visi i ostavka ministra prometa Božidara Kalmete, sve češće se spominje planirana izgradnja posebne željezničke pruge. Jadranska željeznica povezivala bi obalne gradove Rijeku, Zadar, Šibenik, Split i Dubrovnik. Kako je i predviđeno županijskim prostornim planom, najteže će biti na području naše županije, dakako u smislu izvođenja građevinskih radova, a posebno se to odnosi na dio od Splita preko Omiša do Kostanja, gdje je predviđena gradnja nekoliko tunela i mostova. Na toj dionici nalazila bi se četiri kolodvora - Split, Kostanje, Raščane i Zapadna Plina, te pet postaja - Dugi Rat, Omiš, Žeževica, Zagvozd i Ravča ...

PROJEKT KOJI BI MOGAO DONIJETI FINANCIJSKI SPAS POSRNULOM HŽ-u

TRAČNICE UZ MORE?

Jadranska željeznica - vlakom s Rive do Straduna

Piše: Mladen Nejašmić / Slobodna Dalmacija
Izvor: Slobodna Dalmacija

Prema informacijama dobivenim iz Korporativne komunikacije HŽ-Holdinga, još koncem 1999. godine Odbor za pomorstvo, promet i veze Zastupničkog doma Hrvatskog sabora prihvatio je prijedlog strategije prometnog razvitka RH te ga uputio Saboru na usvajanje.

Radi se o prvom dugoročnom razvojnom dokumentu prometnog sustava u kojem značajno mjesto zauzima i jadranska pruga.

Pet postaja

Ta priobalna željeznica, čiji je prijedlog trase izrađen prema studiji rješenja iz 1996. godine kao temelj prostornoplanske dokumentacije RH, ušla je i u županijski prostorni plan, a usvojili su ga i ostali gradovi i općine čijim područjem prolazi.

Njezina gradnja išla bi paralelno s autocestom maksimalne udaljenosti do 100 metara. Količina prometa i troškovi gradnje uvjetovali bi različitost pristupa pojedinim dionicama, pa se dionica od Rijeke do Zadra predviđa kao dvokolosiječna, a od Zadra do Dubrovnika, odnosno do državne granice, kao jednokolosiječna.

Kako je i predviđeno županijskim prostornim planom, najteže će biti na području naše županije, dakako u smislu izvođenja građevinskih radova, a posebno se to odnosi na dio od Splita preko Omiša do Kostanja, gdje je predviđena gradnja nekoliko tunela i mostova.

Na toj dionici nalazila bi se četiri kolodvora - Split, Kostanje, Raščane i Zapadna Plina, te pet postaja - Dugi Rat, Omiš, Žeževica, Zagvozd i Ravča.

Dakako, postaja u Omišu je predviđena kao tunelska, a veza kolodvora s gradom ostvarila bi se gradnjom pješačkog tunela dugog 400 metara od zaselka Baučića, odakle postoji cestovna veza do grada.

Prema projektu, pruga je položena Zabiokovskom kotlinom, a spoj s postojećim kolodvorom u Pločama izvest će se posebnom prugom u dužini os šest kilometara.

Izgradnja jadranske pruge omogućila bi kvalitetnu vezu srednjodalmatinskih luka sa zaleđem, a time i veći razvoj istih luka i specijalizaciju u pružanju usluga.

Ovom željeznicom predviđa se uglavnom prijevoz putnika kvalitetnim vlakovima EC i IC klase u putničkom prometu, te kvalitetnih vrsta robe brzim i laganim vlakovima mase 700 tona, maksimalne brzine 120-140 km/h u teretnom prometu.

Rokovi izgradnje nepoznati

Hrvatske željeznice su, u skladu s razvojnom politikom koja se temelji na međusobnom prometnom povezivanju hrvatskih regija, planirale gradnju longitudinalne jadranske željezničke pruge - tvrdi Ivana Čubelić iz HŽ-Holdinga.

S obzirom na nove tehničke parametre koje zahtijevaju pruge visoke učinkovitosti, planirana trasa mora se mijenjati, a samim time i početak nekakvih radova, teško je planirati.

Šest tunela na trasi

Od većih objekata na dionici su tuneli “Vučevica” (3400 m), “Mošnica” (4400 m), “Sridnja gora” (4900 m), “Biokovo” (11.650 m), “Planikovača” (3550 m), “Plavač” (3300 m).

Potrebno je istaknuti mostove preko rijeke dužine 300 i 700 metara, gdje je razina mostova 140 metara iznad rijeke Cetine.