DUGI RAT

Uoči drugog čitanja konačnog prijedloga Zakona o koncesijama stranka Pametno pozvala je na poništenje Uredbe o izmjenama i dopunama izdavanja koncesija na pomorskom dobru i povlačenje navedenog Zakona iz hitne procedure. – Tražimo da se Zakon o koncesijama povuče iz hitne procedure i otvaranje široke javne rasprave o ovoj važnoj temi. Riječ je o očuvanju i pravilnom gospodarenju vrijednim prirodnim resursima, zbog čega u potpunosti podržavamo i organizaciju Pokret otoka u njihovim nastojanjima za povlačenjem Zakona – kaže Marijana Puljak, predsjednica Pametno. I u ovom slučaju uključivanje zainteresirane javnosti u proces koncesioniranja prirodnih dobara od velike je važnosti u izgradnji transparentnog i boljeg društva za koje se zalažemo – navodi Puljak i zaključuje – Umjesto hitnog donošenja ovakvog Zakona, Vlada hitno treba poništiti Uredbu o izmjenama i dopunama izdavanja koncesija na pomorskom dobru od veljače ove godine. Sporna uredba omogućava niz malverzacija pri obračunu i bodovanju koncesija, smanjuje obveze garancije plaćanja, a izbačen je i kriterij broja radnih mjesta i zaštite okoliša. Upravo ta Uredba omogućila je problematično izdavanje koncesija u slučajevima Bol, Bene, Zrče.. Vrijeme je za drugačiju, otvorenu politiku, za rad za opće dobro bez zakulisnih igara i namještenih natječaja, odlučni su u stranci Pametno.

Izvor: DalmacijaDanas.hr

Evo najvećih zamjerki prijedlogu Zakona o koncesijama:

– nema definiranog minimalnog roka u kojem se koncesija ne može založiti ili prenijeti,

– nema odredbe koja bi onemogućila izbor koncesionara koji će poskupiti cijenu usluge za krajnje korisnike, odnosno građane,

– nema odredbi koje će onemogućiti koncesionaru da naplaćuje pristup općem dobru nad kojim se ne mogu stjecati stvarna prava, kao npr. pravo vlasništva na plažama,

– omogućuje se da netko bez financijskih kapaciteta za investiciju obećanu u natječajnoj dokumentaciji dobije koncesiju i potom je založi da bi osigurao sredstva potrebna za investiciju,

– odredbe zakona o zasnivanju založnog prava, te odredbe o prijenosu ugovora o koncesiji od strane koncesionara na treću osobu pokazuju da zapravo država garantira svojim prirodnim dobrima, odnosno teritorijem za kredite koncesionara,

– omogućen je prijenos ugovora o koncesiji na financijsku instituciju koja je nad koncesijom ima/la založno pravo, i daje joj se mogućnost da sama dalje predmet koncesije prenosi na treću osobu,

– nije predviđeno savjetovanje s lokalnom zajednicom, na što Hrvatsku obvezuju međunarodni ugovori.