DUGI RAT

Europska unija će najkasnije do 2050. godine svoju prvu fuzijsku elektranu staviti na elektro-mrežu. To je na predavanju u sklopu nedavno održanog 11. Festivala znanosti u Sinju rekao atomski fizičar dr. sc. Tonći Tadić s Instituta Ruđer Bošković, koji je hrvatski predstavnik u EU projektu stvaranja fuzijske enegije EURO-fusion. Tadić je znanstvenim znatiželjnicima govorio o projektima koji su u tijeku, a koji bi u konačnici trebali rezultirati fuzijskim elektranama. Tako bi se, s malim zakašnjenjem, do 2035. godine trebao završiti ITER (Međunarodni termonuklearni eksperimentalni reaktor) u kojemu će se dobiti goruća plazma kao proizvod stabilne i trajne fuzijske reakcije koja hrani samu sebe i održava se dokle god se dodaje fuzijsko gorivo. Cilj je isto tako da koju godinu prije ITER-a poradi DONES (europski strateški projekt vrijedan 707 milijuna eura kojemu je cilj izgradnja istraživačke infrastrukture međunarodnog uređaja za ozračivanje fuzijskih materijala) u kojemu su Španjolska i Hrvatska vodeće zemlje, a kojima bi se trebalo pridružiti još nekoliko zemalja. Radom DONES-a bi se najskasnije do 2035. godine dobila informacija 0 materijalima koji bi bili podobni za gradnju fuzijskih elektrana. U fuzijskom projektu, kazao je Tadić, sudjeluju svi veliki igrači na svjetskoj sceni. Kroz ITER su prvi put u povijesti udruženi EU, SAD, Rusija, Kina, Indija, Japan i Koreja. Svatko od njih ima vlastiti fuzijski program, svatko od njih želi sagraditi vlastitu fuzijsku elektranu i razviti vlastitu varijantu DONES-a...

11. FESTIVAL ZNANOSTI SINJ

Piše: Toni Paštar / Slobodna Dalmacija
Izvor: Slobodna Dalmacija

U fuziji se, nasuprot fizije, ne koriste radioaktivni teški metali već se za pogonsko gorivo koriste vrlo male količine plina koji se mora zagrijati na 150 milijuna stupnjeva da reakcija “kresne”. Sa svega 60 kilograma fuzijskog goriva, dakle plina, može se energijom opskrbljivati grad od milijun stanovnika i to u svim energetskim aspektima, od industrije preko prometa do klimatizacije i drugog.

- Konačni cilj je, zapravo, da EU do konca ovoga stoljeća posve eliminira fosilna goriva i to kroz obnovljive izvore, fuziju i nove generacije nuklearki. Ta energetska transformacije neće se dogoditi preko noći, trebat će desetljeća da se elektrane na fosilna goriva zamijene fuzijskim, ali to je budućnost bez koje zbog globalnog zatopljenja nećemo imati mira - zaključio je Tonći Tadić i dodao kako je projekt DONES primjer koji kazuje da znanstvenici mogu ostati u Hrvatskoj i raditi vrhunsku svjetsku znanost, a zahvaljujući kojemu hrvatsko gospodarstvo na zajedničkom putu do prve fuzijske elektrane već daje značajni doprinos kroz konkretne proizvode.