Iz Regije.. Novosti iz Dugog Rata, Omiša, Poljica i okolice. Lokalne vijesti, sport, kultura, turizam, zanimljivosti. http://www.dugirat.com/main/regija/140-poljica 2025-10-13T22:13:28+00:00 Joomla! - Open Source Content Management Prosvjed mještana Podašpilja 2023-11-04T16:07:32+00:00 2023-11-04T16:07:32+00:00 http://www.dugirat.com/main/regija/140-poljica/30676-prosvjed-mjestana-podaspilja MO Podašpilje, Slobodna Dalmacija mladen@dugirat.com <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2023_11/podaspilje_toranj.jpg" style="width: 494px; height: 369px;" /></p> <p> Mje&scaron;tani <strong>Poda&scaron;pilja </strong>održali su <a href="https://slobodnadalmacija.hr/dalmacija/obala/kao-david-protiv-golijata-mjestani-zaseoka-kod-omisa-ne-zele-toranj-od-60-metara-s-21-antenom-1335696" target="_blank"><strong>prosvjed </strong>pod borićima u <strong>Omi&scaron;u </strong></a>u organizaciji tamo&scaron;njega <a href="https://www.facebook.com/profile.php?id=61552892212055" target="_blank">mjesnog odbora </a>kojemu je nazočilo vi&scaron;e od stotinu protivnika &quot;bezobzirnog i nezakonitog&quot; poku&scaron;aja gradnje čeličnog re&scaron;etkastog <strong>antenskog tornja visine 60 metara</strong> s prihvatima za smje&scaron;taj 21 antene - <strong>u sredi&scaron;tu sela</strong> s 30-ak kuća! Stanovnici za&scaron;tićenog krajobraza pobunili su se protiv izgradnje, ali i, kako su kazali, apsolutnog zaobilaženja procedure. Cijeli postupak, kažu, proveden je bez savjetovanja s mje&scaron;tanima. Radi se o projektu &scaron;irokopojasnog interneta koji Grad Omi&scaron; provodi s izabranim teleoperaterom, koji očito želi iskoristiti postojeću infrastrukturu.<br /> - Uokolo toliko brda i ravnice, daleko od naselja, a oni krenuli graditi toranj u centru sela, na raskrižju udaljenom niti 100 metara od na&scaron;ih kuća - kažu zabrinuti <strong>mje&scaron;tani </strong>- a obećano nam je ne&scaron;to sasvim drugo, da će signal biti pojačan preko malih baznih stanica postavljenima na stupovima od struje ili &scaron;to bi bilo idealno, optičkom mrežom.<br /> - Poučan je ovo primjer kako privatni interes bu&scaron;i &quot;tamo gdje ni burgija neće&quot; ali i kako se brani didovina i ono jo&scaron; vrijednije, zdravlje ljudi - pi&scaron;e <strong>Savez za Poljica</strong> o akciji zabrinutih mje&scaron;tana koji nisu protiv blagodati civilizacije, interneta i mobilnih mreža, ali, kažu, ne u sredi&scaron;tu sela, i koji traže da se cijeli postupak preispita i iznađe mje&scaron;tanima <strong>Poda&scaron;pilja </strong>prihvatljivije rje&scaron;enje.</p> </div> <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2023_11/podaspilje_toranj.jpg" style="width: 494px; height: 369px;" /></p> <p> Mje&scaron;tani <strong>Poda&scaron;pilja </strong>održali su <a href="https://slobodnadalmacija.hr/dalmacija/obala/kao-david-protiv-golijata-mjestani-zaseoka-kod-omisa-ne-zele-toranj-od-60-metara-s-21-antenom-1335696" target="_blank"><strong>prosvjed </strong>pod borićima u <strong>Omi&scaron;u </strong></a>u organizaciji tamo&scaron;njega <a href="https://www.facebook.com/profile.php?id=61552892212055" target="_blank">mjesnog odbora </a>kojemu je nazočilo vi&scaron;e od stotinu protivnika &quot;bezobzirnog i nezakonitog&quot; poku&scaron;aja gradnje čeličnog re&scaron;etkastog <strong>antenskog tornja visine 60 metara</strong> s prihvatima za smje&scaron;taj 21 antene - <strong>u sredi&scaron;tu sela</strong> s 30-ak kuća! Stanovnici za&scaron;tićenog krajobraza pobunili su se protiv izgradnje, ali i, kako su kazali, apsolutnog zaobilaženja procedure. Cijeli postupak, kažu, proveden je bez savjetovanja s mje&scaron;tanima. Radi se o projektu &scaron;irokopojasnog interneta koji Grad Omi&scaron; provodi s izabranim teleoperaterom, koji očito želi iskoristiti postojeću infrastrukturu.<br /> - Uokolo toliko brda i ravnice, daleko od naselja, a oni krenuli graditi toranj u centru sela, na raskrižju udaljenom niti 100 metara od na&scaron;ih kuća - kažu zabrinuti <strong>mje&scaron;tani </strong>- a obećano nam je ne&scaron;to sasvim drugo, da će signal biti pojačan preko malih baznih stanica postavljenima na stupovima od struje ili &scaron;to bi bilo idealno, optičkom mrežom.<br /> - Poučan je ovo primjer kako privatni interes bu&scaron;i &quot;tamo gdje ni burgija neće&quot; ali i kako se brani didovina i ono jo&scaron; vrijednije, zdravlje ljudi - pi&scaron;e <strong>Savez za Poljica</strong> o akciji zabrinutih mje&scaron;tana koji nisu protiv blagodati civilizacije, interneta i mobilnih mreža, ali, kažu, ne u sredi&scaron;tu sela, i koji traže da se cijeli postupak preispita i iznađe mje&scaron;tanima <strong>Poda&scaron;pilja </strong>prihvatljivije rje&scaron;enje.</p> </div> Bit će gužve najesen kroz Tugare 2023-04-13T04:21:14+00:00 2023-04-13T04:21:14+00:00 http://www.dugirat.com/main/regija/140-poljica/30374-bit-ce-guzve-kroz-tugare Večernji list mladen@dugirat.com <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2023_04/cesta.jpg" style="width: 299px; height: 239px; margin: 4px 8px; float: left;" />&ndash; Imamo problema, i to velikih. Vidi&scaron; koliko je auta, pa kamioni i autobusi, kod ceste uvik mora&scaron; paziti. Ujutro, kad dica idu u &scaron;kolu, jo&scaron; je i gore. Brzo ovuda voze, jako, a tu su vrtić, &scaron;kola, po&scaron;ta, puno je i dice i odraslih ljudi, a neki stvarno prođu tolikom brzinom da ih jedva vidi&scaron;. Vidi&scaron; i sama koliko je opasno! Lako za nas velike, ali dica... &ndash; zabrinuto vrti glavom baba <strong>Zorka Bulić</strong>, druga je najstarija mje&scaron;tanka <strong>Tugara</strong>, novinarki <a href="https://www.vecernji.hr/vijesti/ne-poboljsa-li-se-sigurnost-ceste-blokirat-cemo-most-kada-ga-otvore-nitko-nece-proci-1665315" target="_blank"><u>Večernjeg lista</u></a>. Uzalud znakovi ograničenja brzine, treptači, &quot;plačko&quot; nesavjesnim i &quot;smajlić&quot; savjesnim vozačima, čak i pje&scaron;ački prijelazi, u Tugarama se papučica gasa nekontrolirano sti&scaron;će i vozila brzinom znatno većom od dopu&scaron;tene manevriraju među pje&scaron;acima po uskoj cesti bez nogostupa. U to su se i novinari uvjerili u samo 10-ak minuta stajanja uz cestu u sredi&scaron;tu Tugara, na pje&scaron;ačkom prijelazu kod dječjeg igrali&scaron;ta. Međutim, cesta od <strong>Žrnovnice</strong>, preko <strong>Srinjina </strong>i Tugara do <strong>Omi&scaron;a </strong>bit će znatno prometnija kada se u rujnu, kako je najavio ministar <strong>Oleg Butković</strong>, pusti u promet <strong>most Cetina </strong>s dva pripadajuća <strong>tunela </strong>koji će promet s Jadranske magistrale preusmjeravati u Poljica. Dovoljan razlog za dizanje na noge stanovnika ovoga dijela Poljičke Republike.<br /> U Tugarama je opasno izvesti dijete na ulicu u kolicima. <strong>Uska je cesta</strong>, dva vozila i kolica ne prolaze bez zaustavljanja ili barem velikog usporavanja. Ograničenje brzine je 40 kilometara na sat. Dojma smo da ga se nitko ne drži.<br /> - &#39;Ne pobolj&scaron;a li se sigurnost ceste, blokirat ćemo most kada ga otvore. Nitko neće proći!&#39; - kažu uglas <strong>mje&scaron;tani</strong>...</p> </div> <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2023_04/cesta.jpg" style="width: 299px; height: 239px; margin: 4px 8px; float: left;" />&ndash; Imamo problema, i to velikih. Vidi&scaron; koliko je auta, pa kamioni i autobusi, kod ceste uvik mora&scaron; paziti. Ujutro, kad dica idu u &scaron;kolu, jo&scaron; je i gore. Brzo ovuda voze, jako, a tu su vrtić, &scaron;kola, po&scaron;ta, puno je i dice i odraslih ljudi, a neki stvarno prođu tolikom brzinom da ih jedva vidi&scaron;. Vidi&scaron; i sama koliko je opasno! Lako za nas velike, ali dica... &ndash; zabrinuto vrti glavom baba <strong>Zorka Bulić</strong>, druga je najstarija mje&scaron;tanka <strong>Tugara</strong>, novinarki <a href="https://www.vecernji.hr/vijesti/ne-poboljsa-li-se-sigurnost-ceste-blokirat-cemo-most-kada-ga-otvore-nitko-nece-proci-1665315" target="_blank"><u>Večernjeg lista</u></a>. Uzalud znakovi ograničenja brzine, treptači, &quot;plačko&quot; nesavjesnim i &quot;smajlić&quot; savjesnim vozačima, čak i pje&scaron;ački prijelazi, u Tugarama se papučica gasa nekontrolirano sti&scaron;će i vozila brzinom znatno većom od dopu&scaron;tene manevriraju među pje&scaron;acima po uskoj cesti bez nogostupa. U to su se i novinari uvjerili u samo 10-ak minuta stajanja uz cestu u sredi&scaron;tu Tugara, na pje&scaron;ačkom prijelazu kod dječjeg igrali&scaron;ta. Međutim, cesta od <strong>Žrnovnice</strong>, preko <strong>Srinjina </strong>i Tugara do <strong>Omi&scaron;a </strong>bit će znatno prometnija kada se u rujnu, kako je najavio ministar <strong>Oleg Butković</strong>, pusti u promet <strong>most Cetina </strong>s dva pripadajuća <strong>tunela </strong>koji će promet s Jadranske magistrale preusmjeravati u Poljica. Dovoljan razlog za dizanje na noge stanovnika ovoga dijela Poljičke Republike.<br /> U Tugarama je opasno izvesti dijete na ulicu u kolicima. <strong>Uska je cesta</strong>, dva vozila i kolica ne prolaze bez zaustavljanja ili barem velikog usporavanja. Ograničenje brzine je 40 kilometara na sat. Dojma smo da ga se nitko ne drži.<br /> - &#39;Ne pobolj&scaron;a li se sigurnost ceste, blokirat ćemo most kada ga otvore. Nitko neće proći!&#39; - kažu uglas <strong>mje&scaron;tani</strong>...</p> </div> Prosvjed zbog zatvaranja Brnistre 2020-10-05T21:14:34+00:00 2020-10-05T21:14:34+00:00 http://www.dugirat.com/main/regija/140-poljica/28468-prosvjed-zbog-zatvaranja-brnistre MO Gata mladen@dugirat.com <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2020_10/prosvjed.jpg" style="width: 250px; height: 352px;" /></p> </div> <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2020_10/prosvjed.jpg" style="width: 250px; height: 352px;" /></p> </div> Baby boom u Blatu na Cetini 2020-09-05T12:57:00+00:00 2020-09-05T12:57:00+00:00 http://www.dugirat.com/main/regija/140-poljica/28406-baby-boom-u-blatu-na-cetini Mladen Nejašmić / Slobodna Dalmacija mladen@dugirat.com <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2020_08/blacani.jpg" style="width: 550px; height: 284px;" /></p> <p> Prema kriterijima OECD-a, Hrvatska je 2001. godine imala 47,6 posto seoskog stanovni&scaron;tva, dok je deset godina kasnije taj broj pao na 39,1 posto. U <strong>Blatu na Cetini</strong> vjeruju da će idući popis 2021. značajno promijeniti lo&scaron;u statističku sliku u korist ruralnih područja, ako ne u globalu, onda u njihovu selu sigurno. U Blatu na Cetini ili u pro&scaron;losti <strong>Blatu od Radobilje</strong> nemaju problema s prirodnim prirastom. U zadnjih desetak godina bilježe pozitivan trend, pa od četiristotinjak tamo&scaron;njih stanovnika, statistika kaže, svako je četvrto <strong>dijete</strong>.<br /> - Živjeti u Blatu nije samo egzistencijalna potreba već i privilegij. Ovo stapanje mosorskog dolita i rijeke <strong>Cetine</strong> rađa prekrasnom prirodom i idealnim životnim uvjetima. Osim toga, izgradnjom &quot;<strong>Dalmatine</strong>&quot; približili smo se i većim gradskim centrima. Imamo i &scaron;kolu, iako samo za prva četiri razreda, a tu je i vrtić i malonogometno igrali&scaron;te, jednostavno nas je krenulo. <strong>Stotinjak djece u tridesetak mladih obitelji </strong>čija je prosječna dob trideset pet godina, podatak je koji govori sam za sebe - ističu supružnici <strong>Mario</strong> i <strong>Anita Bartulović</strong>, očito zadovoljni demografskim prilikama u svom selu. Ne žale se, kao &scaron;to je to običaj kod Hrvata, vole svoje mjesto i ne žele ga napustiti ni po koju cijenu. Kažu, odgojili su se na Cetini, a tako će i njihova djeca, a nadaju se i djeca njihove djece. Tako 39-godi&scaron;nji Mario radi u makarskom vodovodu u Zadvarju, a osam godina mlađa supruga u obližnjem dućanu. Sada je na porodiljnom jer s troje malene djece nije lako izići na kraj. Sličan <strong>baby-boom </strong>bilježi se, kažu početkom devedesetih, kada se u samo dvije godine rodilo dvadesetak djece i manje-vi&scaron;e svi su ostali na selu..., <a href="https://slobodnadalmacija.hr/dalmacija/zagora/odgojili-smo-se-na-cetini-a-tako-ce-i-nasa-djeca-u-blatu-se-u-zadnjih-deset-godina-dogada-baby-boom-napunili-se-i-vrtic-i-skola-1040231" target="_blank">pi&scaron;e Mladen Neja&scaron;mić na stranicama Slobodne Dalmacije</a>. Pročitajte...</p> </div> <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2020_08/blacani.jpg" style="width: 550px; height: 284px;" /></p> <p> Prema kriterijima OECD-a, Hrvatska je 2001. godine imala 47,6 posto seoskog stanovni&scaron;tva, dok je deset godina kasnije taj broj pao na 39,1 posto. U <strong>Blatu na Cetini</strong> vjeruju da će idući popis 2021. značajno promijeniti lo&scaron;u statističku sliku u korist ruralnih područja, ako ne u globalu, onda u njihovu selu sigurno. U Blatu na Cetini ili u pro&scaron;losti <strong>Blatu od Radobilje</strong> nemaju problema s prirodnim prirastom. U zadnjih desetak godina bilježe pozitivan trend, pa od četiristotinjak tamo&scaron;njih stanovnika, statistika kaže, svako je četvrto <strong>dijete</strong>.<br /> - Živjeti u Blatu nije samo egzistencijalna potreba već i privilegij. Ovo stapanje mosorskog dolita i rijeke <strong>Cetine</strong> rađa prekrasnom prirodom i idealnim životnim uvjetima. Osim toga, izgradnjom &quot;<strong>Dalmatine</strong>&quot; približili smo se i većim gradskim centrima. Imamo i &scaron;kolu, iako samo za prva četiri razreda, a tu je i vrtić i malonogometno igrali&scaron;te, jednostavno nas je krenulo. <strong>Stotinjak djece u tridesetak mladih obitelji </strong>čija je prosječna dob trideset pet godina, podatak je koji govori sam za sebe - ističu supružnici <strong>Mario</strong> i <strong>Anita Bartulović</strong>, očito zadovoljni demografskim prilikama u svom selu. Ne žale se, kao &scaron;to je to običaj kod Hrvata, vole svoje mjesto i ne žele ga napustiti ni po koju cijenu. Kažu, odgojili su se na Cetini, a tako će i njihova djeca, a nadaju se i djeca njihove djece. Tako 39-godi&scaron;nji Mario radi u makarskom vodovodu u Zadvarju, a osam godina mlađa supruga u obližnjem dućanu. Sada je na porodiljnom jer s troje malene djece nije lako izići na kraj. Sličan <strong>baby-boom </strong>bilježi se, kažu početkom devedesetih, kada se u samo dvije godine rodilo dvadesetak djece i manje-vi&scaron;e svi su ostali na selu..., <a href="https://slobodnadalmacija.hr/dalmacija/zagora/odgojili-smo-se-na-cetini-a-tako-ce-i-nasa-djeca-u-blatu-se-u-zadnjih-deset-godina-dogada-baby-boom-napunili-se-i-vrtic-i-skola-1040231" target="_blank">pi&scaron;e Mladen Neja&scaron;mić na stranicama Slobodne Dalmacije</a>. Pročitajte...</p> </div> Trnbusi nakon 20 godina opet dobili dućan 2019-11-19T11:51:23+00:00 2019-11-19T11:51:23+00:00 http://www.dugirat.com/main/regija/140-poljica/27631-trnbusi-nakon-20-godina-opet-dobili-ducan MB mladen@dugirat.com <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2019_11/prodavacica.jpg" style="width: 250px; height: 185px; margin: 4px 8px; float: left;" />U <strong>Trnbusima</strong>, malom zamosorskom poljičkom mjestu, prije par dana je napokon otvoren dućan, prvi nakon dugih 20 godina! Ne&scaron;&#39; ti vijesti rekli biste, ali znači to puno mje&scaron;tanima Trnbusa i <strong>Gornjih Poljica</strong>. <strong>Studenac</strong> je otvorio dućan. Valja pohvaliti Omi&scaron;ki trgovački lanac. Kao i mje&scaron;tane Trnbusa koji su lobirali i pomogli u realizaciji.</p> </div> <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2019_11/prodavacica.jpg" style="width: 250px; height: 185px; margin: 4px 8px; float: left;" />U <strong>Trnbusima</strong>, malom zamosorskom poljičkom mjestu, prije par dana je napokon otvoren dućan, prvi nakon dugih 20 godina! Ne&scaron;&#39; ti vijesti rekli biste, ali znači to puno mje&scaron;tanima Trnbusa i <strong>Gornjih Poljica</strong>. <strong>Studenac</strong> je otvorio dućan. Valja pohvaliti Omi&scaron;ki trgovački lanac. Kao i mje&scaron;tane Trnbusa koji su lobirali i pomogli u realizaciji.</p> </div> Smolonjama odzvanja dječja cika i vika 2019-10-26T00:54:15+00:00 2019-10-26T00:54:15+00:00 http://www.dugirat.com/main/regija/140-poljica/27537-smolonjama-odzvanja-djecja-cika-i-vika Slobodna Dalmacija mladen@dugirat.com <div class="feed-description"><p> <strong><img alt="" src="images/stories/2019_10/smolonje.jpg" style="width: 250px; height: 186px; margin: 4px 8px; float: left;" />Smolonje </strong>su van odma do <strong>Zvečanja</strong>, ako ne znate, u<strong> Sridnjin Poljicima</strong>, usrid <strong>Mosora</strong>. Zeleno je i tiho. Stare kuće pokrivaju nove, neke imaju i bazene, dolazi i turizam. Ali ni&scaron;ta se ne može usporedit s važno&scaron;ću ovoga broja <strong>dičice </strong>u ova žalosna doba kad se sela po dalmatinskome zaleđu i otocima zauvik prazne, pi&scaron;e <strong>Damir &Scaron;arac </strong>na <a href="https://www.slobodnadalmacija.hr/dalmacija/split-zupanija/clanak/id/628812/ovo-dalmatinsko-selo-bilo-je-na-rubu-39izumiranja39-ali-onda-se-sve-preokrenulo-39mislili-smo-da-je-to-kraj-nema-gore-a-onda-je-krenilo-buducnost-se-otvorila-ka-knjiga39" target="_blank">stranicama <strong>Slobodne Dalmacije</strong></a> reportažu o malom Poljičkom mistu koje nema brige oko nataliteta, naprotiv, od 75 stanovnika trideset i dvoje je djece!<br /> &ndash; Dogodilo se prije dvadesetak godina da se petnest godina dite nije rodilo u Smolonjama. Mislili smo da je to kraj sela, a di će&scaron; gore, nema gorega... ali onda je nekako krenilo, generacija prije na&scaron;e je kiksala, puno ih se nije oženilo, ali mlađi od njih su se redom poženili i dicu počeli pravit... - priča <strong>Mijo Bu&scaron;kain</strong> iz Mjesnog odbora mista.<br /> - Kažu meni žene u Splitu da moraju izvest dite iz stana bar dvi ure u &scaron;etnju, a ja se pitan &scaron;ta je to... Na&scaron;i su uvik vanka, ka i druga dica, a onda pridvečer ih matere dozivaju po selu. Nikad nije ti&scaron;ina &ndash; govori novinaru <strong>Marija Marčić</strong>.<br /> A kad spominjemo dicu ne smijemo preskočiti obitelj <strong>Marija i Marije &Scaron;inković,</strong> gdje ih je petero: <strong>Ivana, Duju, Miju, Leu</strong> i <strong>Lucu</strong>. Mario je cijelu mladost proveo u <strong>Dugom Ratu</strong>, a kad se oženio, oti&scaron;ao je s najdražom u <strong>Smolonje</strong>. I nije požalio. Lipo im je. Ovdje je sloboda, mir, priroda, čistoća, zdravlje. Problem je kad dica žele na sport, kulturu, neke dodatne aktivnosti, onda je malo zafrkano, ali i to se da lako rije&scaron;it..</p> </div> <div class="feed-description"><p> <strong><img alt="" src="images/stories/2019_10/smolonje.jpg" style="width: 250px; height: 186px; margin: 4px 8px; float: left;" />Smolonje </strong>su van odma do <strong>Zvečanja</strong>, ako ne znate, u<strong> Sridnjin Poljicima</strong>, usrid <strong>Mosora</strong>. Zeleno je i tiho. Stare kuće pokrivaju nove, neke imaju i bazene, dolazi i turizam. Ali ni&scaron;ta se ne može usporedit s važno&scaron;ću ovoga broja <strong>dičice </strong>u ova žalosna doba kad se sela po dalmatinskome zaleđu i otocima zauvik prazne, pi&scaron;e <strong>Damir &Scaron;arac </strong>na <a href="https://www.slobodnadalmacija.hr/dalmacija/split-zupanija/clanak/id/628812/ovo-dalmatinsko-selo-bilo-je-na-rubu-39izumiranja39-ali-onda-se-sve-preokrenulo-39mislili-smo-da-je-to-kraj-nema-gore-a-onda-je-krenilo-buducnost-se-otvorila-ka-knjiga39" target="_blank">stranicama <strong>Slobodne Dalmacije</strong></a> reportažu o malom Poljičkom mistu koje nema brige oko nataliteta, naprotiv, od 75 stanovnika trideset i dvoje je djece!<br /> &ndash; Dogodilo se prije dvadesetak godina da se petnest godina dite nije rodilo u Smolonjama. Mislili smo da je to kraj sela, a di će&scaron; gore, nema gorega... ali onda je nekako krenilo, generacija prije na&scaron;e je kiksala, puno ih se nije oženilo, ali mlađi od njih su se redom poženili i dicu počeli pravit... - priča <strong>Mijo Bu&scaron;kain</strong> iz Mjesnog odbora mista.<br /> - Kažu meni žene u Splitu da moraju izvest dite iz stana bar dvi ure u &scaron;etnju, a ja se pitan &scaron;ta je to... Na&scaron;i su uvik vanka, ka i druga dica, a onda pridvečer ih matere dozivaju po selu. Nikad nije ti&scaron;ina &ndash; govori novinaru <strong>Marija Marčić</strong>.<br /> A kad spominjemo dicu ne smijemo preskočiti obitelj <strong>Marija i Marije &Scaron;inković,</strong> gdje ih je petero: <strong>Ivana, Duju, Miju, Leu</strong> i <strong>Lucu</strong>. Mario je cijelu mladost proveo u <strong>Dugom Ratu</strong>, a kad se oženio, oti&scaron;ao je s najdražom u <strong>Smolonje</strong>. I nije požalio. Lipo im je. Ovdje je sloboda, mir, priroda, čistoća, zdravlje. Problem je kad dica žele na sport, kulturu, neke dodatne aktivnosti, onda je malo zafrkano, ali i to se da lako rije&scaron;it..</p> </div> Gata: planinari očistili stazu sv. Ciprijana i zasadili 100 borova 2019-10-09T13:19:56+00:00 2019-10-09T13:19:56+00:00 http://www.dugirat.com/main/regija/140-poljica/27495-gata-planinari-ocistili-stazu-sv-ciprijana-i-zasadili-100-borova Merien Ilić / SD mladen@dugirat.com <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2019_10/staza_ciprijan.jpg" style="width: 250px; height: 190px; margin: 4px 8px; float: left;" />Sudjelovanjem brojnih volontera iz planinarskih udruga, u <strong>Gatima </strong>je zavr&scaron;en drugi dio projekta &ldquo;<strong>Očistimo zajedno stazu sv. Ciprijana</strong>&rdquo;, koji je provela Hrvatska gorska služba spa&scaron;avanja - stanica Split, u sklopu Inina programa &ldquo;Zeleni pojas&rdquo;, pi&scaron;e <strong>Slobodna Dalmacija</strong>. U ovoj zavr&scaron;noj fazi provedene su akcije markiranja i signaliziranja ove tematske staze, a u suradnji s Hrvatskim &scaron;umama posađeno je 100 sadnica crnog bora na predjelu nelegalnog odlagali&scaron;ta otpada pokraj crkve. Okončanjem ovog projekta, uredila se prekrasna <strong>kružna pje&scaron;ačka staza</strong> koja kreće iz <strong>Zakučca </strong>postojećom Ilirskom riječnom stazom do <strong>Ostrvica</strong>, nastavlja dalje do <strong>Gata </strong>i crkve sv. Ciprijana i spu&scaron;ta se stazom Leopolda Mandića natrag u <strong>Zakučac</strong>, pa eto prilike za obiteljski izlet.</p> </div> <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2019_10/staza_ciprijan.jpg" style="width: 250px; height: 190px; margin: 4px 8px; float: left;" />Sudjelovanjem brojnih volontera iz planinarskih udruga, u <strong>Gatima </strong>je zavr&scaron;en drugi dio projekta &ldquo;<strong>Očistimo zajedno stazu sv. Ciprijana</strong>&rdquo;, koji je provela Hrvatska gorska služba spa&scaron;avanja - stanica Split, u sklopu Inina programa &ldquo;Zeleni pojas&rdquo;, pi&scaron;e <strong>Slobodna Dalmacija</strong>. U ovoj zavr&scaron;noj fazi provedene su akcije markiranja i signaliziranja ove tematske staze, a u suradnji s Hrvatskim &scaron;umama posađeno je 100 sadnica crnog bora na predjelu nelegalnog odlagali&scaron;ta otpada pokraj crkve. Okončanjem ovog projekta, uredila se prekrasna <strong>kružna pje&scaron;ačka staza</strong> koja kreće iz <strong>Zakučca </strong>postojećom Ilirskom riječnom stazom do <strong>Ostrvica</strong>, nastavlja dalje do <strong>Gata </strong>i crkve sv. Ciprijana i spu&scaron;ta se stazom Leopolda Mandića natrag u <strong>Zakučac</strong>, pa eto prilike za obiteljski izlet.</p> </div> Tužna obljetnica pokolja u Donjem Docu 2019-03-27T03:53:11+00:00 2019-03-27T03:53:11+00:00 http://www.dugirat.com/main/regija/140-poljica/26887-tuzna-obljetnica-pokolja-u-donjem-docu Slobodna Dalmacija mladen@dugirat.com <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="http://www.dugirat.com/images/stories/2016_03/donji_dolac.jpg" style="width: 250px; height: 188px; margin: 4px 8px; float: left;" />U <strong>Donjem Docu</strong> u utorak je održan <strong>Dan sjećanja </strong>na nevine žrtve stradale u pokolju 26. ožujka 1944. godine. Ovom tužnom, 75. obljetnicom, nazočni su se prisjetili <strong>272 nevine žrtve</strong> koje su tog dana stradale od ruke pripadnika njemačke 7. SS divizije &quot;Prinz Eugen&quot; koji su do temelja spalili ovo cijelo Poljičko selo.<br /> Vijence su pred križem položila brojna izaslanstva, a među njima i braniteljske udruge i udruge stradalnika Domovinskoga rata, dok su u programu sudjelovali i učenici Osnovne &scaron;kole &quot;Gornja Poljica - Srijane&quot;, te klapa &quot;Mirabella&quot;, <a href="https://slobodnadalmacija.hr/dalmacija/split-zupanija/clanak/id/595697/tuzna-obljetnica-pokolja-u-dalmatinskoj-zagori-39u-mojoj-je-familiji-13-njih-ubijeno-izgorilo-meu-njima-devetero-dice39-mirjana-hrga-pricala-o-razlicitim-odorama-i-ideologijama" target="_blank">pi&scaron;e Slobodna Dalmacija</a>.<br /> - Od tog tužnog dana Dolac se nikada nije oporavio. <strong>Dolac </strong>je <strong>1925</strong>. godine imao vi&scaron;e od <strong>1.000 </strong>stanovnika, a sada nas je ne&scaron;to vi&scaron;e od <strong>300 </strong>- kazao je u svom obraćanju predsjednik Mjesnog odbora <strong>Stipe Bilić.</strong> I u Domovinskom ratu ovo je mjesto dalo svoj obol. Je li se dru&scaron;tvo odužilo Donjem Docu? Nije. Ru&scaron;i nam se <strong>&scaron;kola </strong>koja je spomen-&scaron;kola 103 djeteta ubijena na dana&scaron;nji dan, <strong>župna kuća</strong> u kojoj je bila &scaron;kola i koju je biv&scaron;a država nacionalizirala upola je sru&scaron;ena, <strong>crkva svetog Jure</strong> poru&scaron;ena je do temelja, <strong>cesta </strong>koju smo napravili samodoprinosom puna je rupa, <strong>po&scaron;tu </strong>zatvori&scaron;e, a pisma stižu jednom tjedno. <strong>Prodavaonice </strong>vi&scaron;e nemamo, a <strong>vrtića </strong>nikad nismo ni imali, <strong>autobus </strong>za prvu smjenu i dolazak iz druge - nemamo. Prvi su nam ukinili, a drugi nismo ni imali.. Obećanja smo se, pogotovo na ovaj dan, naslu&scaron;ali. Bez obzira na sve, ovde ćemo ipak <strong>ostati</strong>, sjećat ćemo se na&scaron;ih žrtava i ratnih i poratnih, uz nadu da se ovo vi&scaron;e neće ponoviti - poručio je <strong>Bilić</strong>.</p> </div> <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="http://www.dugirat.com/images/stories/2016_03/donji_dolac.jpg" style="width: 250px; height: 188px; margin: 4px 8px; float: left;" />U <strong>Donjem Docu</strong> u utorak je održan <strong>Dan sjećanja </strong>na nevine žrtve stradale u pokolju 26. ožujka 1944. godine. Ovom tužnom, 75. obljetnicom, nazočni su se prisjetili <strong>272 nevine žrtve</strong> koje su tog dana stradale od ruke pripadnika njemačke 7. SS divizije &quot;Prinz Eugen&quot; koji su do temelja spalili ovo cijelo Poljičko selo.<br /> Vijence su pred križem položila brojna izaslanstva, a među njima i braniteljske udruge i udruge stradalnika Domovinskoga rata, dok su u programu sudjelovali i učenici Osnovne &scaron;kole &quot;Gornja Poljica - Srijane&quot;, te klapa &quot;Mirabella&quot;, <a href="https://slobodnadalmacija.hr/dalmacija/split-zupanija/clanak/id/595697/tuzna-obljetnica-pokolja-u-dalmatinskoj-zagori-39u-mojoj-je-familiji-13-njih-ubijeno-izgorilo-meu-njima-devetero-dice39-mirjana-hrga-pricala-o-razlicitim-odorama-i-ideologijama" target="_blank">pi&scaron;e Slobodna Dalmacija</a>.<br /> - Od tog tužnog dana Dolac se nikada nije oporavio. <strong>Dolac </strong>je <strong>1925</strong>. godine imao vi&scaron;e od <strong>1.000 </strong>stanovnika, a sada nas je ne&scaron;to vi&scaron;e od <strong>300 </strong>- kazao je u svom obraćanju predsjednik Mjesnog odbora <strong>Stipe Bilić.</strong> I u Domovinskom ratu ovo je mjesto dalo svoj obol. Je li se dru&scaron;tvo odužilo Donjem Docu? Nije. Ru&scaron;i nam se <strong>&scaron;kola </strong>koja je spomen-&scaron;kola 103 djeteta ubijena na dana&scaron;nji dan, <strong>župna kuća</strong> u kojoj je bila &scaron;kola i koju je biv&scaron;a država nacionalizirala upola je sru&scaron;ena, <strong>crkva svetog Jure</strong> poru&scaron;ena je do temelja, <strong>cesta </strong>koju smo napravili samodoprinosom puna je rupa, <strong>po&scaron;tu </strong>zatvori&scaron;e, a pisma stižu jednom tjedno. <strong>Prodavaonice </strong>vi&scaron;e nemamo, a <strong>vrtića </strong>nikad nismo ni imali, <strong>autobus </strong>za prvu smjenu i dolazak iz druge - nemamo. Prvi su nam ukinili, a drugi nismo ni imali.. Obećanja smo se, pogotovo na ovaj dan, naslu&scaron;ali. Bez obzira na sve, ovde ćemo ipak <strong>ostati</strong>, sjećat ćemo se na&scaron;ih žrtava i ratnih i poratnih, uz nadu da se ovo vi&scaron;e neće ponoviti - poručio je <strong>Bilić</strong>.</p> </div> Obilježena 76. obljetnica pokolja u Gatima 2018-10-01T09:03:12+00:00 2018-10-01T09:03:12+00:00 http://www.dugirat.com/main/regija/140-poljica/26338-obiljezena-76-obljetnica-pokolaj-u-gatima DalmacijaDanas.hr mladen@dugirat.com <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2018_10/gata.jpg" style="width: 250px; height: 179px; margin: 4px 8px; float: left;" />Skromno, ali dostojanstveno, danas je u <strong>Gatima</strong>, kod župne crkve sv. Ciprijana, obilježena <strong>76. obljetnica pokolja</strong> koji su počinile združene snage talijanske vojske i četnika popa Đujića. Tom prilikom mučki je ubijeno 96 osoba od kojih osmero djece, a selo je spaljeno. Nakon svete mise zadu&scaron;nice uslijedila je komemoracija s polaganjem vijenaca kod župne crkve. Misu je služio <strong>don Ivan Vrdoljak</strong> s kolegama. Najvi&scaron;e pozornosti okupljenih plijenilo je obraćanje <strong>Andrije Pivčevića </strong>(84), zadnjeg živućeg svjedoka stra&scaron;nog pokolja koji je 1942. godine imao svega osam godina. - &quot;<em>Oprostiti moramo, ali zaboraviti nikada</em>&quot; - naglasio je Gaćanin. Organizatori komemoracije su Grad Omi&scaron;, Župni ured Gata i Mjesni odbor Gata, a u komemoraciji će sudjelovati i učenici Osnovne &scaron;kole &quot;1. listopada 1942.&quot;</p> </div> <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2018_10/gata.jpg" style="width: 250px; height: 179px; margin: 4px 8px; float: left;" />Skromno, ali dostojanstveno, danas je u <strong>Gatima</strong>, kod župne crkve sv. Ciprijana, obilježena <strong>76. obljetnica pokolja</strong> koji su počinile združene snage talijanske vojske i četnika popa Đujića. Tom prilikom mučki je ubijeno 96 osoba od kojih osmero djece, a selo je spaljeno. Nakon svete mise zadu&scaron;nice uslijedila je komemoracija s polaganjem vijenaca kod župne crkve. Misu je služio <strong>don Ivan Vrdoljak</strong> s kolegama. Najvi&scaron;e pozornosti okupljenih plijenilo je obraćanje <strong>Andrije Pivčevića </strong>(84), zadnjeg živućeg svjedoka stra&scaron;nog pokolja koji je 1942. godine imao svega osam godina. - &quot;<em>Oprostiti moramo, ali zaboraviti nikada</em>&quot; - naglasio je Gaćanin. Organizatori komemoracije su Grad Omi&scaron;, Župni ured Gata i Mjesni odbor Gata, a u komemoraciji će sudjelovati i učenici Osnovne &scaron;kole &quot;1. listopada 1942.&quot;</p> </div> Savez za Poljica 2017-11-29T03:16:51+00:00 2017-11-29T03:16:51+00:00 http://www.dugirat.com/main/regija/140-poljica/24982-savez-za-poljica Ante Mekinić / Poljica.hr mladen@dugirat.com <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2017_11/poljicani.jpg" style="width: 250px; height: 178px; margin: 4px 8px; float: left;" />U petak 24.11.2017. u hotelu &quot;Split&quot; u Strožancu održana je <strong>osnivačka skup&scaron;tina udruge &quot;Savez za Poljica&quot;</strong>. Jednoglasnom odlukom nazočnih 52 skup&scaron;tinara za predsjednika Udruge izabran je <strong>Ante Mekinić</strong>, za dopredsjednika <strong>Zoran Mihanović, Mislav Gogić </strong>za tajnika i <strong>Davor Milićević</strong> za likvidatora. Za predsjednika Nadzornog odbora izabran je <strong>Željko Kružičević</strong>, a<strong> Ivo Banović</strong> za predsjednika Suda časti. Za povjerenike Udruge na području Gornjih Poljica izabrani su<strong> Damir Kaćunko</strong> i <strong>Goran Mikas</strong>, za područje Srednjih Poljica <strong>Hrvoje Čović</strong> i <strong>Marijo Jakovčić</strong> te <strong>Du&scaron;ko Karaman</strong> i <strong>Miroslav Klarić</strong> za područje Donjih Poljica. Svi preostali članovi Udruge raspoređeni su u stručna povjerenstva na čelu kojih su <strong>Ante Juginović, Tomislav Bagatin, Snježana Kordun, Dražen Vla&scaron;ić, Jurica Matijević, Ivo Kovačević, Jo&scaron;ko Jerčić, Ana Peri&scaron;ić, Mladen Tomić, Mateo T. Klarić</strong> i<strong> Tonći Jerčić</strong>. Misija Saveza za Poljica je nekada&scaron;njoj Poljičkoj knežiji vratiti stari sjaj, a Poljičanima i svim ostalim žiteljima Poljica pružiti novu životnu i radnu perspektivu...</p> </div> <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2017_11/poljicani.jpg" style="width: 250px; height: 178px; margin: 4px 8px; float: left;" />U petak 24.11.2017. u hotelu &quot;Split&quot; u Strožancu održana je <strong>osnivačka skup&scaron;tina udruge &quot;Savez za Poljica&quot;</strong>. Jednoglasnom odlukom nazočnih 52 skup&scaron;tinara za predsjednika Udruge izabran je <strong>Ante Mekinić</strong>, za dopredsjednika <strong>Zoran Mihanović, Mislav Gogić </strong>za tajnika i <strong>Davor Milićević</strong> za likvidatora. Za predsjednika Nadzornog odbora izabran je <strong>Željko Kružičević</strong>, a<strong> Ivo Banović</strong> za predsjednika Suda časti. Za povjerenike Udruge na području Gornjih Poljica izabrani su<strong> Damir Kaćunko</strong> i <strong>Goran Mikas</strong>, za područje Srednjih Poljica <strong>Hrvoje Čović</strong> i <strong>Marijo Jakovčić</strong> te <strong>Du&scaron;ko Karaman</strong> i <strong>Miroslav Klarić</strong> za područje Donjih Poljica. Svi preostali članovi Udruge raspoređeni su u stručna povjerenstva na čelu kojih su <strong>Ante Juginović, Tomislav Bagatin, Snježana Kordun, Dražen Vla&scaron;ić, Jurica Matijević, Ivo Kovačević, Jo&scaron;ko Jerčić, Ana Peri&scaron;ić, Mladen Tomić, Mateo T. Klarić</strong> i<strong> Tonći Jerčić</strong>. Misija Saveza za Poljica je nekada&scaron;njoj Poljičkoj knežiji vratiti stari sjaj, a Poljičanima i svim ostalim žiteljima Poljica pružiti novu životnu i radnu perspektivu...</p> </div>