Iz Regije..Novosti iz Dugog Rata, Omiša, Poljica i okolice. Lokalne vijesti, sport, kultura, turizam, zanimljivosti.http://www.dugirat.com/main/regija/140-poljica2025-10-13T22:13:28+00:00Joomla! - Open Source Content ManagementProsvjed mještana Podašpilja2023-11-04T16:07:32+00:002023-11-04T16:07:32+00:00http://www.dugirat.com/main/regija/140-poljica/30676-prosvjed-mjestana-podaspiljaMO Podašpilje, Slobodna Dalmacijamladen@dugirat.com<div class="feed-description"><p>
<img alt="" src="images/stories/2023_11/podaspilje_toranj.jpg" style="width: 494px; height: 369px;" /></p>
<p>
Mještani <strong>Podašpilja </strong>održali su <a href="https://slobodnadalmacija.hr/dalmacija/obala/kao-david-protiv-golijata-mjestani-zaseoka-kod-omisa-ne-zele-toranj-od-60-metara-s-21-antenom-1335696" target="_blank"><strong>prosvjed </strong>pod borićima u <strong>Omišu </strong></a>u organizaciji tamošnjega <a href="https://www.facebook.com/profile.php?id=61552892212055" target="_blank">mjesnog odbora </a>kojemu je nazočilo više od stotinu protivnika "bezobzirnog i nezakonitog" pokušaja gradnje čeličnog rešetkastog <strong>antenskog tornja visine 60 metara</strong> s prihvatima za smještaj 21 antene - <strong>u središtu sela</strong> s 30-ak kuća! Stanovnici zaštićenog krajobraza pobunili su se protiv izgradnje, ali i, kako su kazali, apsolutnog zaobilaženja procedure. Cijeli postupak, kažu, proveden je bez savjetovanja s mještanima. Radi se o projektu širokopojasnog interneta koji Grad Omiš provodi s izabranim teleoperaterom, koji očito želi iskoristiti postojeću infrastrukturu.<br />
- Uokolo toliko brda i ravnice, daleko od naselja, a oni krenuli graditi toranj u centru sela, na raskrižju udaljenom niti 100 metara od naših kuća - kažu zabrinuti <strong>mještani </strong>- a obećano nam je nešto sasvim drugo, da će signal biti pojačan preko malih baznih stanica postavljenima na stupovima od struje ili što bi bilo idealno, optičkom mrežom.<br />
- Poučan je ovo primjer kako privatni interes buši "tamo gdje ni burgija neće" ali i kako se brani didovina i ono još vrijednije, zdravlje ljudi - piše <strong>Savez za Poljica</strong> o akciji zabrinutih mještana koji nisu protiv blagodati civilizacije, interneta i mobilnih mreža, ali, kažu, ne u središtu sela, i koji traže da se cijeli postupak preispita i iznađe mještanima <strong>Podašpilja </strong>prihvatljivije rješenje.</p>
</div><div class="feed-description"><p>
<img alt="" src="images/stories/2023_11/podaspilje_toranj.jpg" style="width: 494px; height: 369px;" /></p>
<p>
Mještani <strong>Podašpilja </strong>održali su <a href="https://slobodnadalmacija.hr/dalmacija/obala/kao-david-protiv-golijata-mjestani-zaseoka-kod-omisa-ne-zele-toranj-od-60-metara-s-21-antenom-1335696" target="_blank"><strong>prosvjed </strong>pod borićima u <strong>Omišu </strong></a>u organizaciji tamošnjega <a href="https://www.facebook.com/profile.php?id=61552892212055" target="_blank">mjesnog odbora </a>kojemu je nazočilo više od stotinu protivnika "bezobzirnog i nezakonitog" pokušaja gradnje čeličnog rešetkastog <strong>antenskog tornja visine 60 metara</strong> s prihvatima za smještaj 21 antene - <strong>u središtu sela</strong> s 30-ak kuća! Stanovnici zaštićenog krajobraza pobunili su se protiv izgradnje, ali i, kako su kazali, apsolutnog zaobilaženja procedure. Cijeli postupak, kažu, proveden je bez savjetovanja s mještanima. Radi se o projektu širokopojasnog interneta koji Grad Omiš provodi s izabranim teleoperaterom, koji očito želi iskoristiti postojeću infrastrukturu.<br />
- Uokolo toliko brda i ravnice, daleko od naselja, a oni krenuli graditi toranj u centru sela, na raskrižju udaljenom niti 100 metara od naših kuća - kažu zabrinuti <strong>mještani </strong>- a obećano nam je nešto sasvim drugo, da će signal biti pojačan preko malih baznih stanica postavljenima na stupovima od struje ili što bi bilo idealno, optičkom mrežom.<br />
- Poučan je ovo primjer kako privatni interes buši "tamo gdje ni burgija neće" ali i kako se brani didovina i ono još vrijednije, zdravlje ljudi - piše <strong>Savez za Poljica</strong> o akciji zabrinutih mještana koji nisu protiv blagodati civilizacije, interneta i mobilnih mreža, ali, kažu, ne u središtu sela, i koji traže da se cijeli postupak preispita i iznađe mještanima <strong>Podašpilja </strong>prihvatljivije rješenje.</p>
</div> Bit će gužve najesen kroz Tugare2023-04-13T04:21:14+00:002023-04-13T04:21:14+00:00http://www.dugirat.com/main/regija/140-poljica/30374-bit-ce-guzve-kroz-tugareVečernji listmladen@dugirat.com<div class="feed-description"><p>
<img alt="" src="images/stories/2023_04/cesta.jpg" style="width: 299px; height: 239px; margin: 4px 8px; float: left;" />– Imamo problema, i to velikih. Vidiš koliko je auta, pa kamioni i autobusi, kod ceste uvik moraš paziti. Ujutro, kad dica idu u školu, još je i gore. Brzo ovuda voze, jako, a tu su vrtić, škola, pošta, puno je i dice i odraslih ljudi, a neki stvarno prođu tolikom brzinom da ih jedva vidiš. Vidiš i sama koliko je opasno! Lako za nas velike, ali dica... – zabrinuto vrti glavom baba <strong>Zorka Bulić</strong>, druga je najstarija mještanka <strong>Tugara</strong>, novinarki <a href="https://www.vecernji.hr/vijesti/ne-poboljsa-li-se-sigurnost-ceste-blokirat-cemo-most-kada-ga-otvore-nitko-nece-proci-1665315" target="_blank"><u>Večernjeg lista</u></a>. Uzalud znakovi ograničenja brzine, treptači, "plačko" nesavjesnim i "smajlić" savjesnim vozačima, čak i pješački prijelazi, u Tugarama se papučica gasa nekontrolirano stišće i vozila brzinom znatno većom od dopuštene manevriraju među pješacima po uskoj cesti bez nogostupa. U to su se i novinari uvjerili u samo 10-ak minuta stajanja uz cestu u središtu Tugara, na pješačkom prijelazu kod dječjeg igrališta. Međutim, cesta od <strong>Žrnovnice</strong>, preko <strong>Srinjina </strong>i Tugara do <strong>Omiša </strong>bit će znatno prometnija kada se u rujnu, kako je najavio ministar <strong>Oleg Butković</strong>, pusti u promet <strong>most Cetina </strong>s dva pripadajuća <strong>tunela </strong>koji će promet s Jadranske magistrale preusmjeravati u Poljica. Dovoljan razlog za dizanje na noge stanovnika ovoga dijela Poljičke Republike.<br />
U Tugarama je opasno izvesti dijete na ulicu u kolicima. <strong>Uska je cesta</strong>, dva vozila i kolica ne prolaze bez zaustavljanja ili barem velikog usporavanja. Ograničenje brzine je 40 kilometara na sat. Dojma smo da ga se nitko ne drži.<br />
- 'Ne poboljša li se sigurnost ceste, blokirat ćemo most kada ga otvore. Nitko neće proći!' - kažu uglas <strong>mještani</strong>...</p>
</div><div class="feed-description"><p>
<img alt="" src="images/stories/2023_04/cesta.jpg" style="width: 299px; height: 239px; margin: 4px 8px; float: left;" />– Imamo problema, i to velikih. Vidiš koliko je auta, pa kamioni i autobusi, kod ceste uvik moraš paziti. Ujutro, kad dica idu u školu, još je i gore. Brzo ovuda voze, jako, a tu su vrtić, škola, pošta, puno je i dice i odraslih ljudi, a neki stvarno prođu tolikom brzinom da ih jedva vidiš. Vidiš i sama koliko je opasno! Lako za nas velike, ali dica... – zabrinuto vrti glavom baba <strong>Zorka Bulić</strong>, druga je najstarija mještanka <strong>Tugara</strong>, novinarki <a href="https://www.vecernji.hr/vijesti/ne-poboljsa-li-se-sigurnost-ceste-blokirat-cemo-most-kada-ga-otvore-nitko-nece-proci-1665315" target="_blank"><u>Večernjeg lista</u></a>. Uzalud znakovi ograničenja brzine, treptači, "plačko" nesavjesnim i "smajlić" savjesnim vozačima, čak i pješački prijelazi, u Tugarama se papučica gasa nekontrolirano stišće i vozila brzinom znatno većom od dopuštene manevriraju među pješacima po uskoj cesti bez nogostupa. U to su se i novinari uvjerili u samo 10-ak minuta stajanja uz cestu u središtu Tugara, na pješačkom prijelazu kod dječjeg igrališta. Međutim, cesta od <strong>Žrnovnice</strong>, preko <strong>Srinjina </strong>i Tugara do <strong>Omiša </strong>bit će znatno prometnija kada se u rujnu, kako je najavio ministar <strong>Oleg Butković</strong>, pusti u promet <strong>most Cetina </strong>s dva pripadajuća <strong>tunela </strong>koji će promet s Jadranske magistrale preusmjeravati u Poljica. Dovoljan razlog za dizanje na noge stanovnika ovoga dijela Poljičke Republike.<br />
U Tugarama je opasno izvesti dijete na ulicu u kolicima. <strong>Uska je cesta</strong>, dva vozila i kolica ne prolaze bez zaustavljanja ili barem velikog usporavanja. Ograničenje brzine je 40 kilometara na sat. Dojma smo da ga se nitko ne drži.<br />
- 'Ne poboljša li se sigurnost ceste, blokirat ćemo most kada ga otvore. Nitko neće proći!' - kažu uglas <strong>mještani</strong>...</p>
</div>Prosvjed zbog zatvaranja Brnistre2020-10-05T21:14:34+00:002020-10-05T21:14:34+00:00http://www.dugirat.com/main/regija/140-poljica/28468-prosvjed-zbog-zatvaranja-brnistreMO Gatamladen@dugirat.com<div class="feed-description"><p>
<img alt="" src="images/stories/2020_10/prosvjed.jpg" style="width: 250px; height: 352px;" /></p>
</div><div class="feed-description"><p>
<img alt="" src="images/stories/2020_10/prosvjed.jpg" style="width: 250px; height: 352px;" /></p>
</div>Baby boom u Blatu na Cetini2020-09-05T12:57:00+00:002020-09-05T12:57:00+00:00http://www.dugirat.com/main/regija/140-poljica/28406-baby-boom-u-blatu-na-cetiniMladen Nejašmić / Slobodna Dalmacijamladen@dugirat.com<div class="feed-description"><p>
<img alt="" src="images/stories/2020_08/blacani.jpg" style="width: 550px; height: 284px;" /></p>
<p>
Prema kriterijima OECD-a, Hrvatska je 2001. godine imala 47,6 posto seoskog stanovništva, dok je deset godina kasnije taj broj pao na 39,1 posto. U <strong>Blatu na Cetini</strong> vjeruju da će idući popis 2021. značajno promijeniti lošu statističku sliku u korist ruralnih područja, ako ne u globalu, onda u njihovu selu sigurno. U Blatu na Cetini ili u prošlosti <strong>Blatu od Radobilje</strong> nemaju problema s prirodnim prirastom. U zadnjih desetak godina bilježe pozitivan trend, pa od četiristotinjak tamošnjih stanovnika, statistika kaže, svako je četvrto <strong>dijete</strong>.<br />
- Živjeti u Blatu nije samo egzistencijalna potreba već i privilegij. Ovo stapanje mosorskog dolita i rijeke <strong>Cetine</strong> rađa prekrasnom prirodom i idealnim životnim uvjetima. Osim toga, izgradnjom "<strong>Dalmatine</strong>" približili smo se i većim gradskim centrima. Imamo i školu, iako samo za prva četiri razreda, a tu je i vrtić i malonogometno igralište, jednostavno nas je krenulo. <strong>Stotinjak djece u tridesetak mladih obitelji </strong>čija je prosječna dob trideset pet godina, podatak je koji govori sam za sebe - ističu supružnici <strong>Mario</strong> i <strong>Anita Bartulović</strong>, očito zadovoljni demografskim prilikama u svom selu. Ne žale se, kao što je to običaj kod Hrvata, vole svoje mjesto i ne žele ga napustiti ni po koju cijenu. Kažu, odgojili su se na Cetini, a tako će i njihova djeca, a nadaju se i djeca njihove djece. Tako 39-godišnji Mario radi u makarskom vodovodu u Zadvarju, a osam godina mlađa supruga u obližnjem dućanu. Sada je na porodiljnom jer s troje malene djece nije lako izići na kraj. Sličan <strong>baby-boom </strong>bilježi se, kažu početkom devedesetih, kada se u samo dvije godine rodilo dvadesetak djece i manje-više svi su ostali na selu..., <a href="https://slobodnadalmacija.hr/dalmacija/zagora/odgojili-smo-se-na-cetini-a-tako-ce-i-nasa-djeca-u-blatu-se-u-zadnjih-deset-godina-dogada-baby-boom-napunili-se-i-vrtic-i-skola-1040231" target="_blank">piše Mladen Nejašmić na stranicama Slobodne Dalmacije</a>. Pročitajte...</p>
</div><div class="feed-description"><p>
<img alt="" src="images/stories/2020_08/blacani.jpg" style="width: 550px; height: 284px;" /></p>
<p>
Prema kriterijima OECD-a, Hrvatska je 2001. godine imala 47,6 posto seoskog stanovništva, dok je deset godina kasnije taj broj pao na 39,1 posto. U <strong>Blatu na Cetini</strong> vjeruju da će idući popis 2021. značajno promijeniti lošu statističku sliku u korist ruralnih područja, ako ne u globalu, onda u njihovu selu sigurno. U Blatu na Cetini ili u prošlosti <strong>Blatu od Radobilje</strong> nemaju problema s prirodnim prirastom. U zadnjih desetak godina bilježe pozitivan trend, pa od četiristotinjak tamošnjih stanovnika, statistika kaže, svako je četvrto <strong>dijete</strong>.<br />
- Živjeti u Blatu nije samo egzistencijalna potreba već i privilegij. Ovo stapanje mosorskog dolita i rijeke <strong>Cetine</strong> rađa prekrasnom prirodom i idealnim životnim uvjetima. Osim toga, izgradnjom "<strong>Dalmatine</strong>" približili smo se i većim gradskim centrima. Imamo i školu, iako samo za prva četiri razreda, a tu je i vrtić i malonogometno igralište, jednostavno nas je krenulo. <strong>Stotinjak djece u tridesetak mladih obitelji </strong>čija je prosječna dob trideset pet godina, podatak je koji govori sam za sebe - ističu supružnici <strong>Mario</strong> i <strong>Anita Bartulović</strong>, očito zadovoljni demografskim prilikama u svom selu. Ne žale se, kao što je to običaj kod Hrvata, vole svoje mjesto i ne žele ga napustiti ni po koju cijenu. Kažu, odgojili su se na Cetini, a tako će i njihova djeca, a nadaju se i djeca njihove djece. Tako 39-godišnji Mario radi u makarskom vodovodu u Zadvarju, a osam godina mlađa supruga u obližnjem dućanu. Sada je na porodiljnom jer s troje malene djece nije lako izići na kraj. Sličan <strong>baby-boom </strong>bilježi se, kažu početkom devedesetih, kada se u samo dvije godine rodilo dvadesetak djece i manje-više svi su ostali na selu..., <a href="https://slobodnadalmacija.hr/dalmacija/zagora/odgojili-smo-se-na-cetini-a-tako-ce-i-nasa-djeca-u-blatu-se-u-zadnjih-deset-godina-dogada-baby-boom-napunili-se-i-vrtic-i-skola-1040231" target="_blank">piše Mladen Nejašmić na stranicama Slobodne Dalmacije</a>. Pročitajte...</p>
</div>Trnbusi nakon 20 godina opet dobili dućan2019-11-19T11:51:23+00:002019-11-19T11:51:23+00:00http://www.dugirat.com/main/regija/140-poljica/27631-trnbusi-nakon-20-godina-opet-dobili-ducanMBmladen@dugirat.com<div class="feed-description"><p>
<img alt="" src="images/stories/2019_11/prodavacica.jpg" style="width: 250px; height: 185px; margin: 4px 8px; float: left;" />U <strong>Trnbusima</strong>, malom zamosorskom poljičkom mjestu, prije par dana je napokon otvoren dućan, prvi nakon dugih 20 godina! Neš' ti vijesti rekli biste, ali znači to puno mještanima Trnbusa i <strong>Gornjih Poljica</strong>. <strong>Studenac</strong> je otvorio dućan. Valja pohvaliti Omiški trgovački lanac. Kao i mještane Trnbusa koji su lobirali i pomogli u realizaciji.</p>
</div><div class="feed-description"><p>
<img alt="" src="images/stories/2019_11/prodavacica.jpg" style="width: 250px; height: 185px; margin: 4px 8px; float: left;" />U <strong>Trnbusima</strong>, malom zamosorskom poljičkom mjestu, prije par dana je napokon otvoren dućan, prvi nakon dugih 20 godina! Neš' ti vijesti rekli biste, ali znači to puno mještanima Trnbusa i <strong>Gornjih Poljica</strong>. <strong>Studenac</strong> je otvorio dućan. Valja pohvaliti Omiški trgovački lanac. Kao i mještane Trnbusa koji su lobirali i pomogli u realizaciji.</p>
</div>Smolonjama odzvanja dječja cika i vika2019-10-26T00:54:15+00:002019-10-26T00:54:15+00:00http://www.dugirat.com/main/regija/140-poljica/27537-smolonjama-odzvanja-djecja-cika-i-vikaSlobodna Dalmacijamladen@dugirat.com<div class="feed-description"><p>
<strong><img alt="" src="images/stories/2019_10/smolonje.jpg" style="width: 250px; height: 186px; margin: 4px 8px; float: left;" />Smolonje </strong>su van odma do <strong>Zvečanja</strong>, ako ne znate, u<strong> Sridnjin Poljicima</strong>, usrid <strong>Mosora</strong>. Zeleno je i tiho. Stare kuće pokrivaju nove, neke imaju i bazene, dolazi i turizam. Ali ništa se ne može usporedit s važnošću ovoga broja <strong>dičice </strong>u ova žalosna doba kad se sela po dalmatinskome zaleđu i otocima zauvik prazne, piše <strong>Damir Šarac </strong>na <a href="https://www.slobodnadalmacija.hr/dalmacija/split-zupanija/clanak/id/628812/ovo-dalmatinsko-selo-bilo-je-na-rubu-39izumiranja39-ali-onda-se-sve-preokrenulo-39mislili-smo-da-je-to-kraj-nema-gore-a-onda-je-krenilo-buducnost-se-otvorila-ka-knjiga39" target="_blank">stranicama <strong>Slobodne Dalmacije</strong></a> reportažu o malom Poljičkom mistu koje nema brige oko nataliteta, naprotiv, od 75 stanovnika trideset i dvoje je djece!<br />
– Dogodilo se prije dvadesetak godina da se petnest godina dite nije rodilo u Smolonjama. Mislili smo da je to kraj sela, a di ćeš gore, nema gorega... ali onda je nekako krenilo, generacija prije naše je kiksala, puno ih se nije oženilo, ali mlađi od njih su se redom poženili i dicu počeli pravit... - priča <strong>Mijo Buškain</strong> iz Mjesnog odbora mista.<br />
- Kažu meni žene u Splitu da moraju izvest dite iz stana bar dvi ure u šetnju, a ja se pitan šta je to... Naši su uvik vanka, ka i druga dica, a onda pridvečer ih matere dozivaju po selu. Nikad nije tišina – govori novinaru <strong>Marija Marčić</strong>.<br />
A kad spominjemo dicu ne smijemo preskočiti obitelj <strong>Marija i Marije Šinković,</strong> gdje ih je petero: <strong>Ivana, Duju, Miju, Leu</strong> i <strong>Lucu</strong>. Mario je cijelu mladost proveo u <strong>Dugom Ratu</strong>, a kad se oženio, otišao je s najdražom u <strong>Smolonje</strong>. I nije požalio. Lipo im je. Ovdje je sloboda, mir, priroda, čistoća, zdravlje. Problem je kad dica žele na sport, kulturu, neke dodatne aktivnosti, onda je malo zafrkano, ali i to se da lako riješit..</p>
</div><div class="feed-description"><p>
<strong><img alt="" src="images/stories/2019_10/smolonje.jpg" style="width: 250px; height: 186px; margin: 4px 8px; float: left;" />Smolonje </strong>su van odma do <strong>Zvečanja</strong>, ako ne znate, u<strong> Sridnjin Poljicima</strong>, usrid <strong>Mosora</strong>. Zeleno je i tiho. Stare kuće pokrivaju nove, neke imaju i bazene, dolazi i turizam. Ali ništa se ne može usporedit s važnošću ovoga broja <strong>dičice </strong>u ova žalosna doba kad se sela po dalmatinskome zaleđu i otocima zauvik prazne, piše <strong>Damir Šarac </strong>na <a href="https://www.slobodnadalmacija.hr/dalmacija/split-zupanija/clanak/id/628812/ovo-dalmatinsko-selo-bilo-je-na-rubu-39izumiranja39-ali-onda-se-sve-preokrenulo-39mislili-smo-da-je-to-kraj-nema-gore-a-onda-je-krenilo-buducnost-se-otvorila-ka-knjiga39" target="_blank">stranicama <strong>Slobodne Dalmacije</strong></a> reportažu o malom Poljičkom mistu koje nema brige oko nataliteta, naprotiv, od 75 stanovnika trideset i dvoje je djece!<br />
– Dogodilo se prije dvadesetak godina da se petnest godina dite nije rodilo u Smolonjama. Mislili smo da je to kraj sela, a di ćeš gore, nema gorega... ali onda je nekako krenilo, generacija prije naše je kiksala, puno ih se nije oženilo, ali mlađi od njih su se redom poženili i dicu počeli pravit... - priča <strong>Mijo Buškain</strong> iz Mjesnog odbora mista.<br />
- Kažu meni žene u Splitu da moraju izvest dite iz stana bar dvi ure u šetnju, a ja se pitan šta je to... Naši su uvik vanka, ka i druga dica, a onda pridvečer ih matere dozivaju po selu. Nikad nije tišina – govori novinaru <strong>Marija Marčić</strong>.<br />
A kad spominjemo dicu ne smijemo preskočiti obitelj <strong>Marija i Marije Šinković,</strong> gdje ih je petero: <strong>Ivana, Duju, Miju, Leu</strong> i <strong>Lucu</strong>. Mario je cijelu mladost proveo u <strong>Dugom Ratu</strong>, a kad se oženio, otišao je s najdražom u <strong>Smolonje</strong>. I nije požalio. Lipo im je. Ovdje je sloboda, mir, priroda, čistoća, zdravlje. Problem je kad dica žele na sport, kulturu, neke dodatne aktivnosti, onda je malo zafrkano, ali i to se da lako riješit..</p>
</div>Gata: planinari očistili stazu sv. Ciprijana i zasadili 100 borova2019-10-09T13:19:56+00:002019-10-09T13:19:56+00:00http://www.dugirat.com/main/regija/140-poljica/27495-gata-planinari-ocistili-stazu-sv-ciprijana-i-zasadili-100-borovaMerien Ilić / SDmladen@dugirat.com<div class="feed-description"><p>
<img alt="" src="images/stories/2019_10/staza_ciprijan.jpg" style="width: 250px; height: 190px; margin: 4px 8px; float: left;" />Sudjelovanjem brojnih volontera iz planinarskih udruga, u <strong>Gatima </strong>je završen drugi dio projekta “<strong>Očistimo zajedno stazu sv. Ciprijana</strong>”, koji je provela Hrvatska gorska služba spašavanja - stanica Split, u sklopu Inina programa “Zeleni pojas”, piše <strong>Slobodna Dalmacija</strong>. U ovoj završnoj fazi provedene su akcije markiranja i signaliziranja ove tematske staze, a u suradnji s Hrvatskim šumama posađeno je 100 sadnica crnog bora na predjelu nelegalnog odlagališta otpada pokraj crkve. Okončanjem ovog projekta, uredila se prekrasna <strong>kružna pješačka staza</strong> koja kreće iz <strong>Zakučca </strong>postojećom Ilirskom riječnom stazom do <strong>Ostrvica</strong>, nastavlja dalje do <strong>Gata </strong>i crkve sv. Ciprijana i spušta se stazom Leopolda Mandića natrag u <strong>Zakučac</strong>, pa eto prilike za obiteljski izlet.</p>
</div><div class="feed-description"><p>
<img alt="" src="images/stories/2019_10/staza_ciprijan.jpg" style="width: 250px; height: 190px; margin: 4px 8px; float: left;" />Sudjelovanjem brojnih volontera iz planinarskih udruga, u <strong>Gatima </strong>je završen drugi dio projekta “<strong>Očistimo zajedno stazu sv. Ciprijana</strong>”, koji je provela Hrvatska gorska služba spašavanja - stanica Split, u sklopu Inina programa “Zeleni pojas”, piše <strong>Slobodna Dalmacija</strong>. U ovoj završnoj fazi provedene su akcije markiranja i signaliziranja ove tematske staze, a u suradnji s Hrvatskim šumama posađeno je 100 sadnica crnog bora na predjelu nelegalnog odlagališta otpada pokraj crkve. Okončanjem ovog projekta, uredila se prekrasna <strong>kružna pješačka staza</strong> koja kreće iz <strong>Zakučca </strong>postojećom Ilirskom riječnom stazom do <strong>Ostrvica</strong>, nastavlja dalje do <strong>Gata </strong>i crkve sv. Ciprijana i spušta se stazom Leopolda Mandića natrag u <strong>Zakučac</strong>, pa eto prilike za obiteljski izlet.</p>
</div>Tužna obljetnica pokolja u Donjem Docu2019-03-27T03:53:11+00:002019-03-27T03:53:11+00:00http://www.dugirat.com/main/regija/140-poljica/26887-tuzna-obljetnica-pokolja-u-donjem-docuSlobodna Dalmacijamladen@dugirat.com<div class="feed-description"><p>
<img alt="" src="http://www.dugirat.com/images/stories/2016_03/donji_dolac.jpg" style="width: 250px; height: 188px; margin: 4px 8px; float: left;" />U <strong>Donjem Docu</strong> u utorak je održan <strong>Dan sjećanja </strong>na nevine žrtve stradale u pokolju 26. ožujka 1944. godine. Ovom tužnom, 75. obljetnicom, nazočni su se prisjetili <strong>272 nevine žrtve</strong> koje su tog dana stradale od ruke pripadnika njemačke 7. SS divizije "Prinz Eugen" koji su do temelja spalili ovo cijelo Poljičko selo.<br />
Vijence su pred križem položila brojna izaslanstva, a među njima i braniteljske udruge i udruge stradalnika Domovinskoga rata, dok su u programu sudjelovali i učenici Osnovne škole "Gornja Poljica - Srijane", te klapa "Mirabella", <a href="https://slobodnadalmacija.hr/dalmacija/split-zupanija/clanak/id/595697/tuzna-obljetnica-pokolja-u-dalmatinskoj-zagori-39u-mojoj-je-familiji-13-njih-ubijeno-izgorilo-meu-njima-devetero-dice39-mirjana-hrga-pricala-o-razlicitim-odorama-i-ideologijama" target="_blank">piše Slobodna Dalmacija</a>.<br />
- Od tog tužnog dana Dolac se nikada nije oporavio. <strong>Dolac </strong>je <strong>1925</strong>. godine imao više od <strong>1.000 </strong>stanovnika, a sada nas je nešto više od <strong>300 </strong>- kazao je u svom obraćanju predsjednik Mjesnog odbora <strong>Stipe Bilić.</strong> I u Domovinskom ratu ovo je mjesto dalo svoj obol. Je li se društvo odužilo Donjem Docu? Nije. Ruši nam se <strong>škola </strong>koja je spomen-škola 103 djeteta ubijena na današnji dan, <strong>župna kuća</strong> u kojoj je bila škola i koju je bivša država nacionalizirala upola je srušena, <strong>crkva svetog Jure</strong> porušena je do temelja, <strong>cesta </strong>koju smo napravili samodoprinosom puna je rupa, <strong>poštu </strong>zatvoriše, a pisma stižu jednom tjedno. <strong>Prodavaonice </strong>više nemamo, a <strong>vrtića </strong>nikad nismo ni imali, <strong>autobus </strong>za prvu smjenu i dolazak iz druge - nemamo. Prvi su nam ukinili, a drugi nismo ni imali.. Obećanja smo se, pogotovo na ovaj dan, naslušali. Bez obzira na sve, ovde ćemo ipak <strong>ostati</strong>, sjećat ćemo se naših žrtava i ratnih i poratnih, uz nadu da se ovo više neće ponoviti - poručio je <strong>Bilić</strong>.</p>
</div><div class="feed-description"><p>
<img alt="" src="http://www.dugirat.com/images/stories/2016_03/donji_dolac.jpg" style="width: 250px; height: 188px; margin: 4px 8px; float: left;" />U <strong>Donjem Docu</strong> u utorak je održan <strong>Dan sjećanja </strong>na nevine žrtve stradale u pokolju 26. ožujka 1944. godine. Ovom tužnom, 75. obljetnicom, nazočni su se prisjetili <strong>272 nevine žrtve</strong> koje su tog dana stradale od ruke pripadnika njemačke 7. SS divizije "Prinz Eugen" koji su do temelja spalili ovo cijelo Poljičko selo.<br />
Vijence su pred križem položila brojna izaslanstva, a među njima i braniteljske udruge i udruge stradalnika Domovinskoga rata, dok su u programu sudjelovali i učenici Osnovne škole "Gornja Poljica - Srijane", te klapa "Mirabella", <a href="https://slobodnadalmacija.hr/dalmacija/split-zupanija/clanak/id/595697/tuzna-obljetnica-pokolja-u-dalmatinskoj-zagori-39u-mojoj-je-familiji-13-njih-ubijeno-izgorilo-meu-njima-devetero-dice39-mirjana-hrga-pricala-o-razlicitim-odorama-i-ideologijama" target="_blank">piše Slobodna Dalmacija</a>.<br />
- Od tog tužnog dana Dolac se nikada nije oporavio. <strong>Dolac </strong>je <strong>1925</strong>. godine imao više od <strong>1.000 </strong>stanovnika, a sada nas je nešto više od <strong>300 </strong>- kazao je u svom obraćanju predsjednik Mjesnog odbora <strong>Stipe Bilić.</strong> I u Domovinskom ratu ovo je mjesto dalo svoj obol. Je li se društvo odužilo Donjem Docu? Nije. Ruši nam se <strong>škola </strong>koja je spomen-škola 103 djeteta ubijena na današnji dan, <strong>župna kuća</strong> u kojoj je bila škola i koju je bivša država nacionalizirala upola je srušena, <strong>crkva svetog Jure</strong> porušena je do temelja, <strong>cesta </strong>koju smo napravili samodoprinosom puna je rupa, <strong>poštu </strong>zatvoriše, a pisma stižu jednom tjedno. <strong>Prodavaonice </strong>više nemamo, a <strong>vrtića </strong>nikad nismo ni imali, <strong>autobus </strong>za prvu smjenu i dolazak iz druge - nemamo. Prvi su nam ukinili, a drugi nismo ni imali.. Obećanja smo se, pogotovo na ovaj dan, naslušali. Bez obzira na sve, ovde ćemo ipak <strong>ostati</strong>, sjećat ćemo se naših žrtava i ratnih i poratnih, uz nadu da se ovo više neće ponoviti - poručio je <strong>Bilić</strong>.</p>
</div>Obilježena 76. obljetnica pokolja u Gatima2018-10-01T09:03:12+00:002018-10-01T09:03:12+00:00http://www.dugirat.com/main/regija/140-poljica/26338-obiljezena-76-obljetnica-pokolaj-u-gatimaDalmacijaDanas.hrmladen@dugirat.com<div class="feed-description"><p>
<img alt="" src="images/stories/2018_10/gata.jpg" style="width: 250px; height: 179px; margin: 4px 8px; float: left;" />Skromno, ali dostojanstveno, danas je u <strong>Gatima</strong>, kod župne crkve sv. Ciprijana, obilježena <strong>76. obljetnica pokolja</strong> koji su počinile združene snage talijanske vojske i četnika popa Đujića. Tom prilikom mučki je ubijeno 96 osoba od kojih osmero djece, a selo je spaljeno. Nakon svete mise zadušnice uslijedila je komemoracija s polaganjem vijenaca kod župne crkve. Misu je služio <strong>don Ivan Vrdoljak</strong> s kolegama. Najviše pozornosti okupljenih plijenilo je obraćanje <strong>Andrije Pivčevića </strong>(84), zadnjeg živućeg svjedoka strašnog pokolja koji je 1942. godine imao svega osam godina. - "<em>Oprostiti moramo, ali zaboraviti nikada</em>" - naglasio je Gaćanin. Organizatori komemoracije su Grad Omiš, Župni ured Gata i Mjesni odbor Gata, a u komemoraciji će sudjelovati i učenici Osnovne škole "1. listopada 1942."</p>
</div><div class="feed-description"><p>
<img alt="" src="images/stories/2018_10/gata.jpg" style="width: 250px; height: 179px; margin: 4px 8px; float: left;" />Skromno, ali dostojanstveno, danas je u <strong>Gatima</strong>, kod župne crkve sv. Ciprijana, obilježena <strong>76. obljetnica pokolja</strong> koji su počinile združene snage talijanske vojske i četnika popa Đujića. Tom prilikom mučki je ubijeno 96 osoba od kojih osmero djece, a selo je spaljeno. Nakon svete mise zadušnice uslijedila je komemoracija s polaganjem vijenaca kod župne crkve. Misu je služio <strong>don Ivan Vrdoljak</strong> s kolegama. Najviše pozornosti okupljenih plijenilo je obraćanje <strong>Andrije Pivčevića </strong>(84), zadnjeg živućeg svjedoka strašnog pokolja koji je 1942. godine imao svega osam godina. - "<em>Oprostiti moramo, ali zaboraviti nikada</em>" - naglasio je Gaćanin. Organizatori komemoracije su Grad Omiš, Župni ured Gata i Mjesni odbor Gata, a u komemoraciji će sudjelovati i učenici Osnovne škole "1. listopada 1942."</p>
</div>Savez za Poljica2017-11-29T03:16:51+00:002017-11-29T03:16:51+00:00http://www.dugirat.com/main/regija/140-poljica/24982-savez-za-poljicaAnte Mekinić / Poljica.hrmladen@dugirat.com<div class="feed-description"><p>
<img alt="" src="images/stories/2017_11/poljicani.jpg" style="width: 250px; height: 178px; margin: 4px 8px; float: left;" />U petak 24.11.2017. u hotelu "Split" u Strožancu održana je <strong>osnivačka skupština udruge "Savez za Poljica"</strong>. Jednoglasnom odlukom nazočnih 52 skupštinara za predsjednika Udruge izabran je <strong>Ante Mekinić</strong>, za dopredsjednika <strong>Zoran Mihanović, Mislav Gogić </strong>za tajnika i <strong>Davor Milićević</strong> za likvidatora. Za predsjednika Nadzornog odbora izabran je <strong>Željko Kružičević</strong>, a<strong> Ivo Banović</strong> za predsjednika Suda časti. Za povjerenike Udruge na području Gornjih Poljica izabrani su<strong> Damir Kaćunko</strong> i <strong>Goran Mikas</strong>, za područje Srednjih Poljica <strong>Hrvoje Čović</strong> i <strong>Marijo Jakovčić</strong> te <strong>Duško Karaman</strong> i <strong>Miroslav Klarić</strong> za područje Donjih Poljica. Svi preostali članovi Udruge raspoređeni su u stručna povjerenstva na čelu kojih su <strong>Ante Juginović, Tomislav Bagatin, Snježana Kordun, Dražen Vlašić, Jurica Matijević, Ivo Kovačević, Joško Jerčić, Ana Perišić, Mladen Tomić, Mateo T. Klarić</strong> i<strong> Tonći Jerčić</strong>. Misija Saveza za Poljica je nekadašnjoj Poljičkoj knežiji vratiti stari sjaj, a Poljičanima i svim ostalim žiteljima Poljica pružiti novu životnu i radnu perspektivu...</p>
</div><div class="feed-description"><p>
<img alt="" src="images/stories/2017_11/poljicani.jpg" style="width: 250px; height: 178px; margin: 4px 8px; float: left;" />U petak 24.11.2017. u hotelu "Split" u Strožancu održana je <strong>osnivačka skupština udruge "Savez za Poljica"</strong>. Jednoglasnom odlukom nazočnih 52 skupštinara za predsjednika Udruge izabran je <strong>Ante Mekinić</strong>, za dopredsjednika <strong>Zoran Mihanović, Mislav Gogić </strong>za tajnika i <strong>Davor Milićević</strong> za likvidatora. Za predsjednika Nadzornog odbora izabran je <strong>Željko Kružičević</strong>, a<strong> Ivo Banović</strong> za predsjednika Suda časti. Za povjerenike Udruge na području Gornjih Poljica izabrani su<strong> Damir Kaćunko</strong> i <strong>Goran Mikas</strong>, za područje Srednjih Poljica <strong>Hrvoje Čović</strong> i <strong>Marijo Jakovčić</strong> te <strong>Duško Karaman</strong> i <strong>Miroslav Klarić</strong> za područje Donjih Poljica. Svi preostali članovi Udruge raspoređeni su u stručna povjerenstva na čelu kojih su <strong>Ante Juginović, Tomislav Bagatin, Snježana Kordun, Dražen Vlašić, Jurica Matijević, Ivo Kovačević, Joško Jerčić, Ana Perišić, Mladen Tomić, Mateo T. Klarić</strong> i<strong> Tonći Jerčić</strong>. Misija Saveza za Poljica je nekadašnjoj Poljičkoj knežiji vratiti stari sjaj, a Poljičanima i svim ostalim žiteljima Poljica pružiti novu životnu i radnu perspektivu...</p>
</div>