Dolazi nam još jedan TV Božić

Eto nama još jednog Božića. Dan, dva i većina će onih koji bez gropa u želucu iz dana u dan još uvijek odlaze na posao i vraćaju se s njega predvečer..  napokon moći malo i predahnuti. Vrijeme je kada neki sretnici mogu dobiti i tjedan, dva, godišnjeg, za odmoriti se malo. Eto, kontam se, fala Bogu, još uvijek među takve. I dobro će mi doći blagdanski predah. Lijepo je ponekad, unatoč svim kućicama, koncertima, druženjima i večerama, ponekad i ostati doma, lijepo je ponekad i prepustiti se mazohističkim užicima gledanja blagdanskog TV programa na državnoj dalekovidnici. Jer garant će nas opet dopasti neka repriza onih povijesno-religijskih filmova, prva dva nastavka "Sam u kući" smo već pogledali početkom prosinca, a ja tipujem da u skorom pregledu idiličnih blagdanskih okupljanja u filmovima božićne i novogodišnje tematike koji nakon svih peripetija u pravilu završe s bijelim happy-endom tamo negdje prije odjavne špice dobijemo i poneko TV iznenađenje. Jer Božićna filmska priča može početi i scenom pijanog Djeda Mraz (recimo da ga glumi Billy Bob Thorton) koji iza zamagljenih stakala raspadajućeg automobila guzi lijepu konobaricu, nakon što je s patuljastim pomagačem maskiranim u vilenjaka (Tony Cox) pokušao opljačkati robnu kuću u kojoj radi kao Djeda Mraz, pardon, Djed Božićnjak, i gdje ga ozarena dobra dječica još uvijek nestrpljivo čekaju ne bi li im podjelio darove. Slika je to potpuno drukčijeg Djeda Božićnjaka koji je poput naših političara pokvaren, histeričan, korumpiran, koji laže, vara, pije (sjetite se samo Škegre i boce viskija te uvijek rumenih obraza djedice Šeksa), koji podriguje, prostači i ševi po kućama, a nisu mu mrske ni druge opačine. A dragoj dobroj dječici koja ga tako željno iščekuju na njegovom radnom mjestu, gdje se ukaže otkopčanog šlica i pijanih krvavih očiju, pa im krene objašnjavati da su glupi luzeri ako vjeruju da Djed Mraz koji u saonicama dolazi i dobroj dječici dijeli poklone uopće i postoji!

BAD SANTA

Zločesti Djeda Mraz

Piše: Mladen Banović

Gruba je to filmska slika, antibožićna, znam. No, eto, recimo da je to kritika naše stvarnosti u kojoj se nemali broj nas briga.. samo za sebe. Stvarnosti u kojoj se žalimo na nedostatak vremena provedenog s djecom i obitelji, no za uplatiti tiket ili pivo, dva, ispred Zonaneta se uvijek nađe vremena.  Stvarnost je to u kojoj se žalimo da previše radimo i da ništa od posla i brige za preživljavanje ne stignemo. Tada obično dječju naklonost nastojimo prigodno i sasvim u duhu vremena materijalog grabeža kupiti darovima: action menima, transformerima, barbirkama, WorldOfWorcraftima i sličnim mamiparama. Prokletstvo je to modernog vremena i modernog života na koje smo svi prešutno pristali...

No dobro, da ne duljimo s najavom stare-nove serije božićnih filmova na katedralama kućnog duha, predlažem da (ako budete u prilici – a hoćete) pogledate i Zločestog Djeda Mraza ("Bad Santa") redatelja  Terry Zwigoffa.

Da sam ja unerednik neke TV katedrale, taj bi se film češće u eter emitirao od petog dijela serijala "Sam u kući"! Pa zar se ono slatko milo dijete Macaulay Culkin nije kasnije u mladenaštvu gadno propilo? Niti dugogodišnja prekrasna djevojka Mila Kunis nije ga uspjela oteti drogi, cugi i ostalim porocima života. Života u kojem najčešće nema happy-enda.

No još ima vremena do odjavne špice. :-))