DUGI RAT

U ponedjeljak 15. travnja, u 19 sati, u Omišu, u Kući jezika i kulture - galerija Onaion, održat će se “Hommage Anti Kaštelančiću”. Večer se organizira u povodu 30 godina od smrti Ante Kaštelančića. O velikom umjetniku, slikaru, grafičaru, scenografu i likovnom pedagogu govorit će kći i nećak, Sabina i Ivo Kaštelančić, te galerist, glazbenik i novinar Igor Brešan. Maja Kaštelančić Perišić govorit će tekstove Jure Kaštelana i Jakše Fiamenga posvećene umjetniku i prijatelju. Uvodnu riječ održat će Nansi Ivanišević, predsjednica Prokulture - Opservatorija kulturnih politika, a bit će prikazan i TV film o Kaštelančiću.

NEZABORAVLJENI SLIKAR DALMAACIJE

Ante Kaštelančić, slikar, grafičar i likovni pedagog, rođen je u Podstrani 17. kolovoza 1911. Odrastanje u slikovitom dalmatinskom mjestu ostavilo je traga pa godinama kasnije, kad postaje akademski slikar, najčešće portretira brodove i mala mjesta uz more. Ostao je trajno zabilježen kao slikar Dalmacije, iako to i nije baš posve točna slika njegovog dosta raznolikog opusa.

Slikarstvo je počeo učiti kod Emanuela Vidovića na Obrtno-tehničkoj školi u Splitu. Od 1926. do 1930. studirao je dekorativno slikarstvo na Kunstgewerbeschule u Munchenu, a zatim slikarstvo u klasi Ljube Babića na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, gdje je diplomirao 1935. Studije nastavlja kod prof. Rogera na Ecole des Beaux-Arts i u školi Andrea Lhotea u Parizu 1937–1938. Ponovno je boravio u Parizu 1956. i 1963., a bio je i na studijskim putovanjima u Veneciji, Milanu, Pragu, Munchenu, Beču i Londonu.

Kaštelančić je izradio veći broj zidnih slika, kao i dekoracija za interijere domaćih i stranih brodova. Nije spadao među one slikare koje sredina ne razumije. Hvale ga i publika i svi važniji onodobni kritičari. Njegov je raskošan talent bio dopadljiv i vidljiv svima i od samih ga početaka prati priznanje sredine. Javnu karijeru započeo je na izložbi Pola stoljeća hrvatske umjetnosti 1938. godine, što je bila izuzetno prestižna izložba i velika čast za mladog i zapravo nepoznatog umjetnika.

Kaštelančić se bavio i kazališnom scenografijom. Mnogo je radio na unapređenju suvremenog likovnog odgoja djece i omladine, sudjelujući u radu svjetskih kongresa INSEA u Pragu 1966., New Yorku 1969. i Conventryu 1970. Osnivač je Centra za likovni odgoj pri Zavodu za školstvo u Splitu. Godine 1945. bio je profesor crtanja na gimnaziji "Vladimir Nazor", a 1946. organizirao je Večernju školu za primijenjene umjetnosti na kojoj je aktivno djelovao od 1947. do 1959. Osnovao je i Katedru za likovne umjetnosti u sklopu pedagoške akademije u Splitu, na kojoj je bio redovni profesor od 1957./58. do 1976./77. dobitnik je više nagrada za slikarstvo, grafiku i pedagoški rad.

Živio je sa suprugom Elizabetom, kasnije i djetetom, u Splitu, Zagrebu i Podstrani, gdje je imao atelje. U Podstrani danas živi umjetnikov nećak Ivo Kaštelančić kod kojega je dio bogatog naslijeđa slikara. U Zagrebu, pak, živi jedina kći slikara, Sabina, koja radi kao profesorica. Djela mu se nalaze u mnogobrojnim domaćim i inozemnim muzejima i galerijama te privatnim zbirkama. Najviše Kaštelančićevih djela čuva se u zbirci obitelji Kaštelančić u Podstrani. Obitelj želi da se u Podstrani, gdje je nedavno i stavljeno spomen obilježje na umjetnikovu rodnu kuću, otvori Galerija Kaštelančić za koju bi obitelj darovala umjetnine. Ideja je za sada još u razradi.

Ante Kaštelančić umro je u Splitu 15. travnja 1989. godine.